Published On: Thu, Nov 23rd, 2017

Srbija strateški negira svoju neupitnu involviranost u genocid u Srebrenici

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u razgovoru za Vijesti.ba analizira presudu Ratku Mladiću, te ističe da je izrečena kazna primjerena, zaslužena i adekvatna. Mišljenja je da je u tačkama optužnice vrlo dobro obrazloženo šta se sve dešavalo, te da je presuda Mladiću, zajedno sa Karadžićem, bila odličan uvid u dešavanja na ratištima BiH.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete današnju presudu Ratku Mladiću?

BISERKO: Kazna je primjerena, jer veće od izrečene nema. Mislim da je doživotna kazna apsolutno zaslužena i adekvatna. Postoje reakcije na činjenicu da Mladić nije oglašen krivim po prvoj tački optužnice za genocid u šest opština. No, zločin u tim opštinama kvalifikovan je kao zločin protiv čovječnosti, zločin koji je vrlo blizu genocida.

Smatram da je u svim ostalim tačkama optužnice vrlo dobro obrazloženo šta se sve dešavalo, te da je presuda Mladiću, zajedno sa Karadžićem, bila odličan uvid u dešavanja na ratištima BiH. Dakle, opisuje politiku srpske strane i dokazuje se da je ratni cilj srpske vojske u BiH, te Beograda ostvaren, a to je razdvajanje stanovništva, konkretno Srba od ostalih i zaokruživanje srpskih etničkih teritorija, a što je rezultat genocida, protjerivanja, etničkog čišćenja i svega što je navedeno u presudi.

VIJESTI.BA: Pominjene ulogu Beograda. U četiri udružena zločinačka poduhvata pominje se tadašnje rukovodstvo RS, bez Srbije. Kako gledate na to? 

BISERKO: Optužnica je protiv Mladića, dakle protiv pojedinca, nije se sudilo drugima. Svakako nedostaje kopča koja taj poduhvat vezuje sa Beogradom, s obzirom na to da je odavde sve krenulo. Međutim,  u presudi za Srebrenicu jasno se vidi da je Beograd pružao logistiku i bio involviran na razne načine. Svjedočanstva i svi dokumenti akumulirani u Haškom tribunalu jasno ukazuju na involviranost Srbije.

Sudske presudne nisu definitivna istina o ratu, jer se pred sudom uzimaju u obzir činjenice koje se mogu dokazati, recimo u slučaju Ratka Mladića, ali na budućim istraživačima u regionu, koji će se baviti tim temamam, ostaje da iskoriste sve ono što je naslijeđe Haškog tribunala.

Mislim da je neupitno to da je Srbija bila involvirana. Samo je pitanje da li su to presude definitivno precizirale ili ne, ali dokazi postoje.

VIJESTI.BA: Presuda je, očekivano, izazvala niz reakcija. Kako tumačite one iz Srbije?

BISERKO: Srbija je dugo u dubokom i organizovanom poricanju i to se neće uskoro promijeniti. Na tome radi ne samo politička elita, nego i ostali, posebno akademska zajednica. Proizvedeno je niz knjiga i materijala o tome da se u Srebrenici nije desio genocid, nego ratni zločin, da su svi jednako činili zločine, te da su rat počeli Bošnjaci protiv JNA. Zato su i podignute optužnice protiv Ganića i ostalih.

Na toj tezi se i dalje ostaje, pa i sada u slučaju Mladića. Rat u BiH se kvalifikuje kao oslobodilački rat Srba. Taj narativ počeo je ranije i sada je više aktiviran i to će dugo ostati tako, sve do momenta kada će se dogoditi uslovi za promjene – da li će to biti neke nove generacije, EU kojoj težimo, a koja će kroz vladavinu prava iznjedriti procese u vezi sa suočavanjem s prošlošću, ostaje da se vidi.

U svakom slučaju, reakcije iz Srbije su neprimjerne, ali su očekivane, budući da spadaju u državnu strategiju koja ide na to da diskvalifikuje Haški tribunal. Nakon što Haški tribunal bude zatvoren, mislim da će se više truditi da na sveobuhvatan način negiraju sve ono što je tamo dokazano.

VIJESTI.BA: U kojoj mjeri ova presuda može dodatno zakomplikovati odnose BiH i Srbije? Izrečena je uoči zvanične posjete Predsjedništva BiH Srbiji. 

BISERKO: Haški tribunal i sve ono što se dešava u vezi s njim uvijek uzburka strasti koje traju nekoliko dana. Srpska strana aktivira sve mehanizme koji treba da negiraju, a druga strana da insistira na tome i to će trajati nekoliko dana.

No, to nije suština. Suština je ipak da se pokrene dijalog unutar same Srbije, pa onda i regiona. No, to je nažalost na dugom štapu. Odnosi u regionu su na vrlo niskom nivou. Susreti na političkom nivou dešavaju se, prije svega, zbog pritiska i zahtjeva EU.

Bilateralni odnosi BiH i Srbije jako su fragilni, u prvom redu zbog neraščišćene prošlosti, a drugi razlog je to što BiH ne može da funkcioniše sa postojećim uređenjem, sa RS-om koja može da blokira i blokira sve što ide ka integraciji unutar BiH.

Ratno naslijeđe itekako utiče na regionalne odnose. Osim toga, regionalne političke elite nisu sposobne da izađu iz tog modela ponašanja. Nesposobnost da nešto ozbiljno urade za svoje građane stalno ih vraća na nacionalizam i generisanje nacionalizma u svakoj situaciji kada treba da se pozovu na odgovornost pred građanima. Oni su na neki način kidnapovali sve ono što treba da bude demokratizacija, ekonomski oporavak regiona da bi opstali kroz generisanje nacionalizma.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)