SRBIJA je prva zemlja u Europi koja će proizvoditi rusko cjepivo protiv covida-19 Sputnik V, a nakon što je ruska strana potvrdila kvalitetu uzoraka probne proizvodnje, prva isporuka tog cjepiva iz beogradskog instituta “Torlak” mogla bi uslijediti za dva do tri tjedna.
Ruski Nacionalni institut za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja” potvrdio je kakvoću cjepiva iz probne proizvodnje u “Torlaku” i službeno odobrio da se Sputnik V proizvodi u Beogradu, potvrdio je u četvrtak za Radio-televiziju Srbije (RTS) ministar bez portfelja i predsjednik Međuvladina povjerenstva za suradnju s Rusijom Nenad Popović.
Upravo je Popović ranije, 14. travnja, kada je počela probna proizvodnja ruskog cjepiva Sputnik V u nacionalnom institutu “Torlak”, najavio da bi puna proizvodnja mogla početi 20. svibnja, ali su u međuvremenu okončane samo procedure laboratorijskih analiza i usporedbi s izvornim cjepivom koje proizvodi ruski institut “Gamaleja”.
Srbija koristi još tri cjepiva
Popović je danas za RTS rekao da su srbijanskom timu u srijedu, u institutu “Gamaleja”, dužnosnici uručili certifikat za proizvodnju Sputnika V i odali priznanje što je “u najkraćem roku” Srbija uspjela provesti probni postupak.
“Kontrolirano je 18 parametara (cjepiva) na temelju kojih je donesena odluka”, naveo je Popović.
Srbija u kampanji masovnog procjepljivanja sada, uz ruski Sputnik V, koristi još tri cjepiva – Pfizer/BioNTech, AstraZenecu te kineski Sinopharm, kojeg je dosad najviše isporučeno, nešto manje od četiri milijuna doza.
U posljednjoj isporuci od 440.000 doza Sinopharma, pristiglih u srijedu, 200.000 doza je bila donacije kineske vojske Vojsci Srbije.
Srbijanski zdravstveni sustav dosad je upotrijebio 4.168.545 doza cjepiva, od kojih su 1.837.032 osobe primile obje doze, a 2.331.513 samo jednu.
Premijerka Ana Brnabić izjavila je da nije zadovoljna udjelom mladih u broju procijepljenih i apelirala da ih se čim više cijepi, istaknuvši da se Srbija, ako do sredine lipnja ne bude procijepljeno 50 posto populacije, neće moći otvarati “za normalan život”.
wpDiscuz
