Ne morate govoriti istinu, slobodno lažite, samo ako će te napadati Čovića i Dodika, uvijek će te imati prostora u sarajevskim medijima, uz rijetke izuzetke. Jedna od laži koja se neprestano ponavlja u bošnjačkim medijima je kako po HDZ-ovom, odnosno HNS-ovom, prijedlogu izmjena Izbornog zakona glas Hrvata iz Hercegovine vrijedi dvostruko više od glasa sarajevskog Hrvata. Danas je, bez da je trepnuo tu laž ponovio, fra Ivo Marković sarajevska “moralna vertikala”.
-Taj izborni zakon koji goni Čović je takav da jedan sarajevski Hrvat duplo manje vrijedi od hercegovačkog Hrvata. Pa hoću li ja podržati to? I što naša kardinal i katolička crkva što sada ne govori da ga mi sami Hrvati nećemo prihvatiti, ispalio je za jednu sarajevsku televiziju fratar, doktor znanosti, a da pri tom, vjerojatno, nikada nije imao uvid ni u presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić, niti u prijedlog HNS-a o načinu izbora izaslanika u Federalni dom naroda, koja je u potpunom suglasju s tom presudom, piše Hrvatski Medijski Servis.
Podsjetimo, nakon što je krajem 2016. godine Ustavni sud BiH proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, HDZ BiH i HNS BiH izradili su prijedlog izmjena izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda.
Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim odredbe Potpoglavlja B članka 10.12. stavak 2. Izbornog zakona BiH u kojem stoji: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe članka 20.16.A stavak 2. točka a-j, gdje se precizno određuje broj delegata svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset županija.
Zahvaljujući ovim odredbama nametnutim od visokog predstavnika u BiH Wolfganga Petritscha, Bošnjaci su mogli izabrati sve izaslanike u Bošnjački klub, tri četvrtine izaslanika u srpski i jednu trećinu izaslanika u hrvatski klub Doma naroda Parlamenta F BiH, te tako izabrati izvršnu vlast u Federaciji BiH bez stranke ili koalicije koja je na izborima dobila podršku većine hrvatskih birača, što se u dva mandatna razdoblja i dogodilo kada je bošnjačka koalicija predvođena SDP-om formirala vlast u F BiH, poznatiju kako “Alijansa” i “Platforma”.
Ustavni sud BiH ocjenio kako spomenute odredbe izbornog zakona nisu u skladu s natkrovljujućim ustavnim načelom konstitutivnosti naroda, jer konstitutivnim narodima ne omogućavaju izbor njihovih legitimnih predstavnika u Dom naroda, čime se krši i načelo o jednakopravnosti naroda. To je bilo moguće jer postojeći Izborni zakon nije omogućio da konstitutivni narodi budu proporcionalno predstavljeni, što najbolje ilustrira primjer da se iz Goraždanske županije u kojoj prema popisu stanovništva živi 23 Hrvata birao jedan izaslanik u Hrvatski klub federalnog Doma naroda, kao i iz Posavske županije u kojoj živi 35.000 Hrvata. Tako Hrvate i u ovom sazivu Doma naroda PFBiH predstavljaju izaslanici koji su se, preko noći proglasili Hrvatima, da bi ih bošnjačka većina iz većinski bošnjačkih županija izabrala u Hrvatski klub federalnog Doma naroda poput Edima Fejzića i Anel Šahinović.
Prvi prijedlog HZ BiH i HNS-a pridviđa da se iz svake županija bira broj izaslanika svakog konstitutivnog naroda koji bi bio srazmjeran učešću tog naroda u ukupnom broju Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih u F BiH prema popisu stanovništva iz 2013.Tako bi se;
a) 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda biralo iz zakonodavnih tijela županija na način da Hercegovačko-neretvanska županija bira pet (5) izaslanika, Srednjobosanska četiri (4) izaslanika, Zapadnohercegovačka tri (3) izaslanika, Herceg-bosanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska jednog (1) izaslanika, Posavska jednog (1) izaslanika i Tuzlanska jednog (1) izaslanika iz reda hrvatskog naroda.
b) 17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Tuzlanska županija bira pet (5) izaslanika, Sarajevska četiri (4) izaslanika, Zeničko-dobojska tri (3) izaslanika, Unsko-sanska tri (3) izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog (1) izaslanika i Srednjobosanska jednog (1) izaslanika iz reda bošnjačkog naroda.
b) 17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Hercegovačko-neretvanska županija bira pet (5) izaslanika, Srednjobosanska četiri (4) izaslanika, Zapadnohercegovačka tri (3) izaslanika, Herceg-bosanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska jednog (1) izaslanika, Posavska jednog (1) izaslanika i Tuzlanska jednog (1) izaslanika iz reda hrvatskog naroda.
c) 17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Sarajevska županija bira četiri (4) izaslanika, Herceg-bosanska tri (3) izaslanika, Unsko-sanska tri (3) izaslanika, Tuzlanska dva (2) izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska dva (2) izaslanika i Srednjobosanska jednog (1) izaslanika iz reda srpskog naroda.
d) 7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija na način da Sarajevska županija bira tri (3) izaslanika, Tuzlanska dva (2) izaslanika, Zeničko-dobojska jednog (1) izaslanika i Unsko-sanska jednog (1) izaslanika iz reda ostalih.
Drugi tzv „Dionički model“ popunjavanja Doma Naroda F BiH
Drugi model HDZ BiH i HNS BiH za izbor izaslanika u federalni dom naroda predlagači su nazvali „Dionički model“. On je rješenje bazirano na točnom izračunu „koeficijenta elektorskog glasa“ koji matematički precizno svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova („dionica“) koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.
Potom, nadležno tijelo za provedbu izbora u Bosni i Hercegovini, (SIP BiH) vrši dodjelu mandata za Dom naroda na slijedeći način: postotak sudjelovanja svakog političkog subjekta u klubu konstitutivnih naroda, odnosno ostalih određuje se na način da se broj stanovnika konstitutivnog naroda, odnosno ostalih u kantonu podjeli s brojem stanovnika odnosnog naroda, odnosno ostalih u Federaciji Bosne i Hercegovine, nakon čega se tako dobiven broj dijeli s brojem izabranih zastupnika u zakonodavnom tijelu kantona iz reda svakog konstitutivnog naroda, odnosno ostalih.
Dakle, oba HNS-ova modela predviđaju da je broj izaslanika svakog naroda srazmjeran učešću tog naroda u svakoj od županija u ukupnom broju jednog drugog i trećeg naroda, a to je upravo ono što nalaže predsuda Ustavnog suda BiH. To drugim riječima znači da glas svakog Hrvata, Bošnjaka i Srbina u izboru izaslanika u Federalni Dom naroda jednako vrijedi. No, za fra. Ivu i medije koji ga ugošćuju činjenice, očito nisu važne.