Published On: Fri, May 24th, 2013

Spreman sam na razgovore o novoj koaliciji

U istom ovom uredu razgovarao sam s Tihićem točno prije godinu dana. Ušao sam pet minuta nakon Lagumdžije koji mu je tada priopćio kako mu izbacuje ministre iz vlasti. Iako je želio ostati i pokazati smirenost, na Tihićevu licu vidio se šok. Mjesecima poslije sretao sam smirenog Tihića. Sve superiornijeg. Pobjeđivao je sve one koji su ga željeli izbaciti iz vlasti. I u stranci i u vlasti. Početkom godine imao je teške operacije. Pobijedio je i tešku bolest. Jučer sam razgovarao sa smirenim čovjekom i liderom. Koji samouvjereno vlada političkim prilikama.Iako sam ponio pripremljena pitanja, niti jedno od njih nisam postavio. Naprosto, razgovor je krenuo u nekom drugom smjeru.
Na početku sam ga upitao za ocjenu aktualne političke situaciju u BiH, a posebno u Federaciji?
Kada je u pitanju država BiH, postoji jedan zastoj koji traje dugo. Nakon izbora nam je trebalo 17 mjeseci da formiramo Vijeće ministara. Za to vrijeme se nije radilo. Nakon toga je došlo do izbacivanja SDA iz vlasti i sve to je utjecalo na rad Vijeća ministara, a kada ne radi Vijeće ministara, ne radi ni Parlament. Zato imamo jedan zastoj kada su u pitanju državne institucije. Jedina svijetla točka je rad Predsjedništva BiH, a pogotovo posjeti Beogradu i Ankari koji doprinose relaksiranju odnosa u regiji.
• Čime niste zadovoljni u radu Vijeća ministara budući da vi niste u vlasti na državnoj razini?
Vijeće ministara je jednostavno blokirano nepostojanjem političkog dogovora o važnim pitanjima. Čak i tamo gdje postoji dogovor, on se ne realizira, kao što je slučaj s vojnom imovinom.
• Ali je to stanje neusporedivo s kaosom koji vlada u Federaciji?
Tu je situacija također vrlo složena. Zastupnički dom uglavnom ne radi, a i ono što uradi često je bilo podložno kontroli Ustavnog suda, pa su takve odluke poništavane. Premijer već više od sedam mjeseci ne zakazuje redovite sjednice Vlade. Ima oko 400 točaka dnevnog reda koje čekaju i na taj način se blokira rad federalne Vlade, a kada ne radi Vlada, ne može raditi ni Parlament jer nema što razmatrati.
• Kako se onda zaključuju veliki ugovori?
Uzmite samo primjere gdje se zaključuju ugovori po 200 milijuna eura, nezakoniti ugovori o autocestama, bez odluka nadzornog odbora i bez financijskog pokrića. Da bi se potpisao jedan takav ugovor, mora postojati odluka nadzornog odbora, a nadzornog odbora nema, jer premijer neće ta imenovanja da stavi na dnevni red. Nema ni financijskog pokrića. Uglavnom se troše sredstva koja su u prethodnom razdoblju osigurana u Autocestama od tadašnjeg rukovodstva i Vlade FBiH.
• Što je s rekonstrukcijom Vlade?
Dok se rekonstrukcija ne izvrši, sadašnja Vlada mora raditi. To je jedan potez koji je povučen nepromišljeno, bez sagledavanja svih procedura koje su neophodne da bi se izvršila rekonstrukcija Vlade. Tome su doprinijele i greške koje je posebno SDP pravio u pokušaju da na brzinu, preko koljena neke stvari prelomi. U pravilu se zbog takvih poteza gubilo po nekoliko mjeseci. Sada imamo problem i s imenovanjem sudaca Ustavnog suda FBiH. Nas optužuju za blokadu izbora jednog suca. Mi smo iskoristili mogućnost veta, ali odgovornost je na predlagačima koji su predložili kandidata koji po standardnim kriterijima ne bi mogao biti sudac Ustavnog suda, jer je izdavao nezakonita rješenja o prijemu u državljanstvo BiH osoba afroazijskog podrijetla. Kakav je rasplet moguć tu, teško je predvidjeti, posebno nakon pritvaranja predsjednika Federacije. Sada postoji i pravni i ustavni vakuum.
• Je li ulaskom u federalnu vlast SDP-a, koji je prednjačio u izbacivanju većinske hrvatske biračke volje, bio početak svih ovih problema o kojima sad govorimo?
Potpuno se slažem s Vama. Mi smo cijelo vrijeme razgovora sa SDP-om o formiranju vlasti, inzistirali da u vlasti bude i HDZ kao legitimni predstavnik Hrvata. Možda nismo dovoljno o tome govorili preko medija, ali smo u svim izravnim razgovorima, pa i ja u razgovorima sa Zlatkom Lagumdžijom, inzistirali na tome. Znate koliko je trebalo nekome da shvati da HDZ mora biti dio vlasti na državnoj razini?! Slažem se da je to bio početak krize, posebno u Federaciji, koja još uvijek traje. Jedno vrijeme, blokirajući ulazak HDZ-a u Vijeće ministara, izgubili smo 17 mjeseci. Nakon toga, izbacivanjem SDA iz vlasti također se gube mjeseci i jasno je da Vijeće ministara nema kapacitet koji bi imalo da je SDA u vlasti. Mi smo ozbiljna stranka koja je naučila praviti kompromise za dobrobit države i građana.
• Postoji li mogućnost da se priča vrati na početak, na prirodno stanje, tako da se napravi ozbiljnija rekonstrukcija vlasti i na razini države i na razini Federacije, naravno onda i županija, općina… Dakle, može li se nakon svega uspostaviti koalicija koja bi odražavala istinsku izbornu volju građana?
Ako postoji politička volja, moguće je to uraditi. Mi smo od početka bili za tu jednu prirodnu koaliciju koja se, uz sve probleme, kretala naprijed. Mislim da sada više nema političke volje za formiranje koalicije koja bi uključila i SDA i SDP. SDP je dokazao da neće partnere, već poslušnike, a SDA to nikada neće biti!S HDZ-om, bez obzira na sve razlike, naši odnosi dosta dobro funkcioniraju i na općinskoj i županijskoj, pa i državnoj razini. Osim našeg razočaranja odnosom prema izbacivanju SDA-ovih ministara iz Vijeća ministara, nije bilo drugih problema između ove dvije stranke na državnoj razini. Problem su odnosi sa SDP-om koji su toliko loši da sada s njima nije moguće ponovno praviti bilo kakvu koaliciju.
• Znači li to da se ni Vi ne ljutite što je HDZ glasovao za izlazak vaših ministara iz Vijeća ministara, jer je i kod njih postojala želja da se stvori koalicija koja će njima jamčiti sudjelovanje u vlasti?
Ne bi zbog toga uopće bilo ljutnje da sjednici Doma naroda PS BiH nije prethodio moj razgovor s predsjednikom HDZ BiH gosp. Draganom Čovićem koji je nagovještavao drukčije glasovanje HDZ-a kada je bilo razmatrano pitanje isključenja SDA iz državne vlasti. Meni je tada gospodin Čović kazao da bi oni išli s nama u vlast na federalnoj razini ako im možemo ponuditi ono što im nudi SDP. Ja mu to nisam mogao ponuditi, jer SDA nije imao kapacitet kakav su zajedno imali SDP i SBB. Tu je sve čisto i jasno. No, kada je u pitanju izbacivanje ministara SDA iz državne Vlade, ja se prvenstveno čudim zašto je HDZ to uradio “na kredit” SDP-u, u zamjenu za neko lažno obećanje za Vladu Federacije. Već sam 12 godina predsjednik SDA i mnogo puta sam sudjelovao u kreiranju sporazuma. Budući da sam pravnik, često sam imao i tu neku vodeću ulogu u stvaranju sporazuma i uvijek sam pokušavao zadovoljiti interese svih strana. Imam osjećaj da sada nema pokretačke snage, tog motora koji će povući naprijed i pokušati pomiriti razlike koje postoje.
• Zašto je to tako?
Više je razloga. Možda nedovoljno kompetentnosti, pa i hrabrosti da se ide u dogovore i kompromise. Ja dobro znam koliko su mene koštali neki sporazumi, od travanjskog paketa, kada sam izgubio izbore za Predsjedništvo BiH, do nekih sporazuma kao što je onaj iz Prudskog procesa. Ja i dalje mislim da su to bili dobri sporazumi za ovu državu i sve njene građane. Ipak, ne žalim što sam zbog toga izgubio izbore jer se iz dana u dan potvrđuje da bi država BiH, svi njeni narodi i građani danas bili u mnogo boljem položaju da su oni usvojeni. Sada na sceni imamo neke lidere koji više vode računa o tome hoće li dobiti izbore, nego o državi.
• Može li se geneza svih ovih problema i nesporazuma na bh. političkoj sceni tražiti i u pojavi treće jake stranke u bošnjačkom korpusu, mislim na SBB, zbog čega su i hrvatske i srpske stranke dovedene u nedoumicu – s kim koalirati, posebno kada se zna kakav animozitet postoji između samih stranaka koje računaju na bošnjačko biračko tijelo?
To je sigurno jedan od čimbenika koji je utjecao na ovu krizu, ta jedna podijeljenost u bošnjačkom biračkom tijelu. Ja zato mogu i razumjeti druge stranke koje se se opredijelile za suradnju sa SDP-om i SBB-om, jer oni imaju jači kapacitet nego što ima sama SDA.
• Možete li Vi kao političar koji je pravio brojne kompromise zamisliti sutra suradnju i sa SBB-om?
Mi sa SBB-om imamo suradnju na nižim razinama vlasti. U mnogim općinskim vijećima radimo zajedno s njima. Imamo određenu suradnju i na razini županijskih skupština, i to često ovisi i o samim ljudima na terenu. Kada je u pitanju državna razina, zbog svega ovoga što se događa i kampanje koja se vodi protiv SDA, teško je razmišljati o nekoj političkoj suradnji u formi koalicije. Možda u nekim važnim strateškim pitanjima, kao što je Srebrenica ili možda ustavna reforma, ako to dođe na dnevni red. Međutim, previše je vruća politička atmosfera da bi se razgovaralo o nekakvoj koaliciji.
• Kod Hrvata su prisutne značajne frustracije i strah od majorizacije. Kako Vi gledate na rješenje hrvatskog pitanja u BiH?
Ja mislim da za ove frustracije i poziciju Hrvata u Federaciji prvenstveno odgovornost snosi SDP. I kandidiranjem hrvatskog člana Predsjedništva BiH u dva navrata, i ponašanjem kod formiranja vlasti na razini Federacije i BiH. No, građanima hrvatske nacionalnosti nije važno tko je kriv, oni imaju taj jedan osjećaj, ne samo kada je u pitanju BiH, već i šire. Takav dojam vlada i u Hrvatskoj, pa i Bruxellesu. Postoji dojam da su Bošnjaci ti koji žele majorizirati Hrvate. Potpuno se zaboravlja da su Hrvati protjerani i da ih danas uopće nema u RS-u, a da se Dodik predstavlja kao nekakav zaštitnik Hrvata. Mislim da je to pogreška izbornih pobjednika, prvenstveno SDP-a. To stanje se može popraviti samo povratkom na one prijašnje, da kažem prirodne saveze.
• Stječe se dojam da i međunarodna zajednica ne razumije tu hrvatsku frustriranost i nastojanje hrvatskih političara da se ustavno popravi pozicija Hrvata. Čim se žešće počnu borit za jednakopravnost, odmah ih se optuži za destrukciju?
Kada je u pitanju presuda “Sejdić i Finci“, mislim da je veoma teško kroz njenu provedbu riješiti hrvatsko pitanje u BiH, odnosno pitanje ravnopravnosti hrvatskog naroda. To je pravno vrlo složeno pitanje i ono se ne može parcijalno rješavati samo za Hrvate, a ne spominjati druge konstitutivne narode. Pitanje ravnopravnosti naroda treba razmatrati posebno i raspravljati o tome kao o problemu na području cijele BiH, kao i  o teritorijalnoj i institucionalnoj ravnopravnosti. Negdje su Bošnjaci u manjini, negdje su to Hrvati, a negdje Srbi. I u Izbornom zakonu moraju postojati odredbe koje će predviđati da, primjerice, u skupštini županije, vladi, pravosuđu ili javnim poduzećima mora biti određeni broj predstavnika konstitutivnih naroda. Treba nam, dakle, principijelno rješenje koje će se odnositi na sve.
• Kako gledate na preporuke za promjenu Ustava FBiH koje je predložio američki stručni tim?
Onoliko koliko sam stigao upoznati se s tim, mogu reći da to može biti osnova za raspravu, ali ima određenih manjkavosti. Posebno se bojimo crtanja novih karata i neke drukčije teritorijalne organizacije i uređenja Mostara. Mislimo da to pitanje treba rješavati kada se budu radile izmjene Ustava BiH ili pak da se ide na ukidanje svih županija, a ostavi mogućnost formiranja zajednice općina koje bi imale određene nadležnosti u pogledu zaštite etničkih interesa i kolektivnih prava. Naravno, ako za to postoji suglasnost i druge strane.
• Iz Sarajeva se na RS često gleda kao na drugu državu i time se još više gura u jačanje granica, a na Hrvate se pak gleda kao na nekog tko ruši ovu državu i želi otići iz nje. A posve je suprotno. Hrvatima najviše odgovara funkcioniranje države. S treće strane, Sarajevo se ponaša kao da je ono država. Kako promijeniti tu klimu?
Sve je to sustav spojenih posuda, pa određena akcija na jednoj strani proizvodi reakciju na drugoj. Imate određene izjave iz RS-a na koje se slično odgovara iz Sarajeva. Ja sam imao iste probleme u vrijeme pregovora jer kompromisi koje sam pravio s političkim predstavnicima Srba i Hrvata nisu nailazili ni na podršku javnosti, a ni medija. Bojim se da su se generalno sve te sredine na neki način zatvorile i smatraju da je jedina prava BiH onakva kakvom je oni doživljavaju. Umjesto da prihvatimo činjenicu da BiH različito gledamo i doživljavamo, pa da tražimo zajednički imenitelj kod svih naroda i da ga postupno jačamo.
• Kako komentirate sve ovo što se događa oko Živka Budimira i gdje vidite izlaz iz ove vrlo neuobičajene situacije?
Mi polazimo od dva principa kada je u pitanju Budimirovo uhićenje. Prvi je da mi dajemo potporu institucijama za provedbu zakona, a drugi je pretpostavka nevinosti. Kada je u pitanju prvi princip, izrazili smo određene sumnje kada su u pitanju objektivnost i zakonitost vođenja tog postupka pa smo isticali pitanje medijske pompe koja je dana tome, gdje su mediji unaprijed informirani. Riječ je o kaznenom djelu za koje je nadležan općinski ili županijski sud, a nikako Sud BiH. Naravno, opet smo kazali da se nadamo da će naše sumnje otpasti i da će institucije raditi u okviru zakona. Generalno gledano, mi smo imali toliko kaznenih postupaka koji nisu ovako tretirani. Na ovaj način je i Federacija dovedena u još težu poziciju. Postoji taj jedan pravni vakuum, jer ne postoji način da netko preuzme predsjednikove ovlasti. Pogotovo ako se bude išlo s produženjem pritvora jer bismo došli u još težu poziciju.
• Bili su bitno drukčiji kriteriji kada su se Čović, Šarović…, suočili s optužbama. Ekspresno su smijenjeni, medijski linčovani, osuđeni bez suda. Nitko ni od njihovih kolega nije govorio da nisu krivi dok se ne dokaže drukčije. Na kraju su dokazali svoju nevinost. Sličnih primjera je bilo još, posebno kada su u pitanju hrvatski političari?
Da, ja sam bio i član Predsjedništva BiH kada je gospodin Čović smijenjen. To je bilo vrijeme kada je međunarodna zajednica imala takve ingerencije i tako se ponašala. I gospodin Čović i gospodin Šarović su smijenjeni, a kasnije oslobođeni. Moguće je da se na sličan način završi i “slučaj Budimir”.• Među Hrvatima se i ovo tumači na način da se uhićuju samo Hrvati i da su kao najmalobrojniji narod najlakši “plijen”?Na žalost, stječe se takav dojam. I ovi postupci koji su do sada bili, od Jelavića preko Čovića do Budimira, dodatno doprinose stvaranju takvoga dojma. Najviši hrvatski predstavnici su često predmet tih istraga.
• Postoje mišljenja kako bošnjačke političke strukture nastoje razbiti Hrvate na što veći broj stranaka kako bi sutra nakon izbora ponovno mogli zaobići izborne pobjednike u hrvatskom narodu i formirati vlast s nekim manjim strankama. I SDA se imputiraju takve stvari?
SDA i ja sigurno nismo od onih koji bi to željeli, a kamoli radili. I kroz moje osobno političko djelovanje, SDA je uvijek nalazio zajednički jezik i s HDZ-om, i s Hrvatima generalno. Da je bilo po mom, imali bismo sasvim drukčiju koaliciju. Uostalom, nije u interesu Bošnjaka niti države BiH da se stvara nezadovoljstvo kod hrvatskog naroda. Da bi BiH opstala, ona se mora temeljiti na tronošcu i ako bismo sada izgubili jedan njegov dio, onda se ova država nema na što osloniti. Treba imati u vidu što misli Hrvatska kao naš susjed i članica EU-a. Stoga, zagovaranje stavljanja Hrvata u neravnopravan položaj nije u interesu ni Bošnjaka, ni države BiH.
• Hrvatska ulazi u EU za mjesec dana. Hoće li ta granica između Hrvatske i BiH dugo, možda i desetljećima, biti granica EU i Balkana?
Mislim da će nakon ovih odluka koje su donesene u Srbiji to biti neki doprinos rješavanju određenih pitanja i u BiH. Srbija je sporazumom s Prištinom napravila jedan iskorak prema EU, i to će automatski povući i BiH i vjerojatno oslabiti one snage koje pričaju o odcjepljenju RS-a i velikoj Srbiji. Vjerujem da će se i u RS-u stvoriti jedna značajnija masa koja želi održivu BiH.
• Mislite da će uskoro u ujedinjenoj Europi biti krnja Jugoslavija?
Neće biti baš uskoro, ali bit će brže nego što sad izgleda.
Piše: Jozo Pavković • Vecernji.ba