Published On: Sri, srp 22nd, 2015

ŠOLAJA: Referendum nije antidaytonski, problem je u nekomunikaciji Banjaluka Sarajevo

SARAJEVO – Naši političari se poigravaju raspakivanjem Dejtona, a onda to prijeti nekom opasnošću. To političarima omogućuje da se za njih stalno glasa i da ih se doživljava kao nacionalne spasitelje, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar Miloš Šolaja.

Šolaja tvrdi da referendum nije nužan  iz dva razloga. Prvo, ako postoje problemi  na koje je ukazivala RS o njima je trebalo diskutirati. Nadmeni stav pojedinih institucija bio je prepreka takvoj diskusiji. Na kraju se dogodi da Europski sud za ljudska prava čitav niz procesa za ratne zločine usmjeri u pravcu u kojem se to tražilo. Bilo je potrebno više međusobnog povjerenja i razgovora o raznim pitanjima i problemima iz oblasti pravosuđa, pa ne bi došlo do ovoga.

Drugo, ishod referenduma je poznat, a onaj tko ne želi to da vidi dobit će na kraju formaliziran izraz političke volje, odnosno da se ljudi ne slažu s radom ovih pravosudnih institucija, posebno kada su u pitanju procesi u vezi s ratnim zločinima. Različiti pogledi na ratne zločine, bez usuglašenih kriterija, vode politizaciji. U tom okviru je naprosto zaostao i strukturalni dijalog, jer nema međusobnog povjerenja da se gradi pravda. Još se vode bitke i to u onom dijelu koji bi trebao biti neovisan, jer samo neovisno pravosuđe može stvoriti povjerenje. Na ovaj način dozvoljeno je da ono postane predmet politike i politizacije.

Šolaja međutim smatra da referendum ne krši Dayton.  

“Mislim da referendun ne predstavlja kršenje Daytona. BiH je sastavljena od dva entiteta. Jedan je nastao 1992. i nije priznat, drugi 1994. i manje je priznat nego što jest. To su dvije društveno – političke realnosti. Građanske BiH nema. Što onda može biti osnova za referendum? Osobno ne smatram da je referendum potreban, ali je diskusija o referendumu usmjerila određene odnose i razgovore u pravcu koji bi zaista trebao biti konstruktivniji i na dobrobit svih.

Od samog potpisivanja Dejtona, njegova suština se nije shvatila kao realnost BiH. Zaustavljen je rat, a onda su mnogi stranci krenuli da ka stvaranju neke centralizacije u BiH. Da li će neka država imati politički sustav manje ili više centraliziran, to ovisi o tome koliko to koristi svim njenim građanima. U ovom trenutku RS nije raspoložena za jaku centralizaciju i to treba shvatiti kao političku realnost.

Međutim, činjenica je i da određeni lokalni akteri, koji imaju svoje interese, provociraju nekad takve procese i onda dobivamo nepotrebne tenzije. Problem je u tome što se iz Sarajeva ne vidi Banjaluka, a iz Banjaluke se ne vidi BiH onakva kakva je po dejtonskom Ustavu. Stoga dobivamo kolizije. Trebalo bi dogovoriti unutarnje odnose u skladu s postavkama koje su definirane u dejtonskom mirovnom pregovoru, te da se ustanovi što je zajedničko i koliko svaka od zajednica u BiH ima koristi od tog zajedništva. Netko nameće dominaciju nad drugim i to gubi smisao, te proizvodi dalje nestabilnosti.”

O tvrdnji   Dodika da Britanci u suradnji s Bruxellesom, a uz podršku Sarajeva, rade na promjeni Daytona, a pokriće za sve to je europski put BiH:

“Činjenica je da je dejtonske pregovore vodilo pet zemalja među kojima je Rusija, koja štiti Dejton u svom interesu i neće se složiti s tim. Dejton su potpisale Srbija, Hrvatska i tadašnja Republika BiH. Neće se ni Srbija složiti s tim. Mora se dogoditi ogroman neprirodan pritisak da bi se došlo do novih pregovora.

Obično takva spinovanja počinju kroz glasine. Čuo sam za ovo i prije nego što je Dodik kazao. To spinovanje je stalo sa neuspjelom rezolucijom o Srebrenici. Očigledno je da su se globalne političke okolnosti promijenile. Svatko tko želi to počme, može biti suočen sa neuspjehom.

To što se pravda europskim putem, mislim da to nije taj put. Briselska birokracija misli da su dovoljne institucije, papiri, deklaracije … europski put podrazumijeva duboke i temeljite reforme u društvu, počevši od individua do normalnog funkcioniranja institucija. Ako se europski put ne predstavlja ljudima kao interes, onda on neće dobiti podršku.

Nije dovoljno da visoki predstavnik nameće neka rješenja. OHR je, prema mom mišljenju, sada više neka nevladina organizacija, nego ozbiljna institucija. Procesi europskih integracija bi polako trebali sazrijevaju iznutra. Nažalost, naši politički lideri imaju ispraznu evroretoriku, a sumnjam da itko od njih želi istinske reforme. Posljednji izbori pokazali su da nam se ne daju evroopcije za glasovanje.

Može li BiH preživjeti raspakiranje Daytona?

ŠOLAJA: Ovako kako se postavlja, dakle sa spinovanjem, prije će biti negativan ishod. Na sceni je spinovanje i ja zaista ne vidi neku ozbiljnu inicijativu. Tko uopće može uputiti u kojem bi smjeru to išlo? Pojedini žele centraliziranu BiH bez entiteta i oslanjaju se na moć i silu međunarodne zajednice, dakle zapada. No, ne treba zaboraviti jačanje istoka, koji bi se sigurno protivio tome. Sve vrijeme se govori o takvoj vrsti raspakiravanja Dejtona. No, ishod može biti i sasvim drugačiji. Što ako takav ishod izazove nestabilnost?

Imajući u vidu mane Dejtona, uključujući i Aneks IV, mislim da je on sada paket koji osigurava stabilnost i put u sigurnost. Naši političari se poigravaju raspakivanjem Dejtona, a onda to prijeti nekom opasnošću. To političarima omogućuje da se za njih stalno glasa i da ih se doživljava kao nacionalne spasioce. Ako bismo željeli govoriti realno, sasvim je dovoljno mehanizama u Daytonu.

Razgovarala: Nevena Šarenac l vijesti.ba

14.7K Komentari
Najstariji
Najnoviji Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare