Povratku britanskog lorda Paddyja Ashdowna i porukama jučer izrečenim u Parlamentarnoj skupštini bošnjački političari su aplaudirali i prizivali na povratak intervencionizma, Srbi su to grubo nazvali povratkom na mjesto zločina, dok su, pak, hrvatski predstavnici iz istupa nastojali izvući korisne pouke i poruke da je BiH potrebna temeljna unutarnja reforma temeljena na decentralizaciji i istodobnoj izgradnji učinkovitih institucija. Ashdown, koji je bio visoki predstavnik od 2002. do 2006 godine, sudjelovao je na seminaru o sigurnosti u jugoistočnoj Europi koji je organizirala Parlamentarna skupština NATO-a u okviru “Rose-Roth” programa namijenjenog jačanju suradnje s parlamentima država središnje i istočne Europe.
Pri tome je rekao kako je došao upozoriti na “tešku, nediplomatsku istinu” uključujući tu opasnost od svakovrsnih paraliza unutar BiH i secesionizma Republike Srpske, ali i poziva na uspostavu trećeg entiteta. “Moja je poruka za međunarodnu zajednicu: trenutačni pristup jednostavno ne funkcionira”, kazao je Ashdown ocijenivši da proteklih deset godina BiH ide unatrag, što je veoma opasan put. “Politika međunarodne zajednice sada je politika neangažiranja i očekivanja da će vrijeme učiniti svoje, no to se neće dogoditi”, istaknuo je Ashdown. Ashdown je ponovio da bi međunarodna zajednica ponovno mogla posegnuti za eksperimentima i osigurati ‘partnerstvo s progresivnim snagama u BiH’, očigledno aludirajući na sklapanje raznih nenarodnih koalicija koje su zemlju dovele na rub sloma, kao što je bilo 2000., ili pak 2010. godine. “Europa i SAD moraju odlučno djelovati kako bi spriječili ovakve podjele u BiH”, poručio je Ashdown ukazujući na odgovornost Bruxellesa i Washingtona. Pri tome je istaknuo da BiH neće biti unutarna zemlje ta da je treba vratiti s ruba propasti i “stvoriti decentraliziranu, ali funkcionalnu državu”.
Neuspjeli eksperiment
Na njegov nastup oštro je reagirala zastupnica SNSD-a Dušanka Majkić koja ga je upitala ‘spava li uopće mirno i ima li savjest što je činio’, aludirajući na odluke koje je donosio. Pri tome ga je gotovo nazvala neprijateljem srpskog naroda. Predsjedatelj Zastupničkog doma Milorad Živković je, pak, zamjerio visokim predstavnicima što su nametali brojne odluke i zakone za koje se pokazalo da ne mogu funkcionirati i da su zemlju doveli do krize. Supredsjedatelj Božo Ljubić je, pak, bio najjasniji i najkonstruktivniji. On je problem nazvao “sustavnom i institucionalnom insuficijencijom ‘daytonske’ Bosne i Hercegovine što se pokazuje kao nemogućnost realizacije ciljeva koje smo usvojili i obveza koje smo prihvatili”.
“Svjedočimo eskalaciji krize jer, po mom osobnom uvjerenju, kriza je u Bosni i Hercegovini permanentno stanje od Daytona do danas jer evo već 18 godina, usprkos ogromnoj asistenciji izvana, političkoj, financijskoj i tehničkoj, BiH nije profunkcionirala kao samoodrživ sustav”, rekao je Ljubić kazavši da bez ustavnih promjena projekt BiH se dovodi u pitanje.
“Usporedo je nužno pristupiti korjenitoj ustavnoj reformi koja će izjednačiti prava njenih konstitutivnih naroda i svih građana, kreirati povjerenje u državu i njene institucije, kreirati samoodrživ i funkcionalan sustav i Bosnu i Hercegovinu učiniti respektabilnim partnerom kako u regiji tako i u euroatlantskom klubu”, zaključio je Ljubić.