Završni radovi na stoljetnom projektu vodoopskrbe, radovi obnove dječjeg vrtića i izgradnje jaslica, sanacija divljeg gradskog deponija, pripremni radovi za nastavak izgradnje dionice autoceste na koridoru Vc…, samo su neki od aktualnih projekata na području općine Čapljina koja je, zbog svojih prirodnih ljepota i uređenosti te ogromnog kulturno-povijesnog nasljeđa, proglašena “Cvijetom Hercegovine”. Uz sve to, pokrenuta je i procedura da Čapljina dobije status grada. O spomenutim, ali i drugima aktualnim temama iz tog dijela Hercegovine za Večernji list BiH govori dr. Smiljan Vidić, načelnik općine Čapljina.
Koji su bili razlozi pokretanja procedure da se općini Čapljina dodijeli status grada? Što će to u konačnici značiti za život i rad na tom području?
Nije nikakvo pretjerivanje ako kažemo da Čapljina po svojoj urbanoj fizionomiji zaslužuje status grada. Naši građani, ali i svi oni koji dolaze u naš grad složni su u tome da je Čapljina zaista jedan od najljepših i najuređenijih gradova ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire. Pa nismo bez razloga dobili taj naziv “Cvijet Hercegovine”, a na što trebaju biti ponosni svi oni koji žive na ovom području. Stoga smo pokrenuli inicijativu da se Čapljini dodjeli status grada i već smo dobili suglasnost Federalnog ministarstva pravosuđa. Pred nama je donošenje Zakona o gradu Čapljini koji će pripremiti spomenuto ministarstvo, a onda sve ide u federalni Parlament na konačno izglasavanje, tj. potvrđivanje statusa grada. Zadovoljili smo jedan od triju kriterija, a to je veliko bogatstvo kulturnim spomenicima te urbana fizionomija i dobili smo “zeleno svjetlo”. Očekujemo kako ćemo na proljeće iduće godine i službeno dobiti status grada koji će nam donijeti niz olakšica, među kojima je svakako i lakše pristupa-nje razvojnim projektima Europske unije za daljnji razvoj naše sredine.
Kakvo je stanje s općinskim proračunom i mogu li se proračunske stavke držati pod kontrolom?
Trudili smo se načiniti što realniji proračun, a što, nažalost, nije nimalo lako u državi u kojoj živimo i gdje se vrlo lako i brzo za kompliciraju i jako sigurne stvari. Mnogo je projekata iza nas i pred nama, ali morali smo se voditi dinamikom punjenja općinskog proračuna, koja je sredinom kolovoza jako dobra i zadovoljavajuća. Proračun općine Čapljina za ovu godinu je 14 milijuna KM, a u kojem su i dva milijuna KM kao suficit iz prethodne godine. Ta su nam sredstva planirana za otplatu rata kredita, među kojima je i ona Europskoj banci za obnovu i razvoj kojoj, u sklopu kredita za vodoopskrbni sustav “Dubravska visoravan”, trebamo uplatiti oko milijun maraka. Uglavnom, zadovoljni smo punjenjem proračuna te ćemo moći odraditi sve što smo i zacrtali što se tiče razvojnih projekata, ali ne smije se zaboraviti ni činjenicu da uredno financiramo sve naše proračunske korisnike.
Ranijih godina bilo je dosta problema glede raspodjele sredstava po pitanju povrata PDV-a, pri čemu su manje sredine bile zakinute. Je li se tu situacija promijenila i popravila za općinu Čapljina?
Tu, prije svih, moram spomenuti, a onda joj i zahvaliti, federalnu ministricu financija Jelku Milićević koja je povukla jako dobar potez za veći broj općina i manjih sredina, a to je pravednija raspodjela prihoda od PDV-a. Za Čapljinu se sve do prije nekoliko godina tvrdilo kako ima manje od 24 tisuće stanovnika, a, eto, i sam popis stanovništva pokazao je kako u Čapljini živi gotovo 30 tisuća osoba. To smo cijelo vrijeme tvrdili, a bilo je općina za koje se tvrdilo kako imaju više od 35 tisuća stanovnika, dok je stvarno stanje dosta manje pa smo dugo upozoravali na tu nepravdu. Posebno su bile zakinute općine s hrvatskom većinom, među kojima, naravno, i sama Čapljina, te je, nažalost, sve to ranije izgledalo kao neka zakonska pljačka. Zahvaljujući spomenutim aktivnostima ministrice Milićević i njezina ministarstva, situacija je po tom pitanju sada puno bolja u odnosu na ranije godine. Stoga je prošlo vrijeme kada se Čapljini uzimalo i davalo nekim drugim sredinama među kojima mnoge to nisu bile ni zaslužile.
Kakva je situacija što se tiče vrijednog vodoopskrbnog sustava “Dubravska visoravan” za koji se odmah u početku ustvrdilo da je stoljetni projekt za općinu Čapljina?
Po samom značaju, ali i visini investicije posve je jasno kako je projekt vodoopskrbe “Dubravska visoravan” zaista nešto najvrjednije što se dogodilo i izgradilo u Čapljini, ali i južnoj Hercegovini u posljednjih 50 godina. Ne zaboravimo da je ovo regionalni projekt jer se nakon Čapljine nastavlja na području općine Stolac, ali i u južnim dijelovima grada Mostara. U tijeku su završni radovi na zadnjoj fazi projekta te tijekom rujna oče-kujemo i završetak svih radova i svečano puštanje u rad vodovoda u smislu osnovnih radova. Narav-no, ostale su aktivnosti što se tiče priključenja samih potrošača, a što već dijelom i traje pa smo jako za-dovoljni učinjenim. Ne treba govoriti koliki je značaj tog projekta za one naše građane koji do sada nisu imali pitku vodu iz gradskog vodovoda i koliko će se unaprijediti život u svim dijelovima naše opći¬ne u koje je stigla pitka voda. Samo na području Dubravske visoravni, a u sklopu tog projekta, pitku vodu dobit će više od 1200 korisnika, a taj je broj još veći kada se uzme u obzir cijelo područje čapljinske općine preko kojeg ide vodovod. Stoga raduje podatak kako više ni jedna obitelj iz čapljinske općine neće morati kupovati pitku vodu iz cisterni, a što je, inače, puno skuplje i upitno što se tiče kvalitete same vode.
Što je još aktualno i vrijedno po pitanju vodoopskrbe na području općine Čapljina?
Uz već spomenuti i vrijedni projekt pitke vode, išli smo korak naprijed pa smo pokrenuli i projekt vodovoda za tehničku vodu na Bivolju Brdu. Uz pitku, mnogim našim sugrađanima poljoprivrednicima jako je bitna i tehnička voda kojom će moći zalijevati svoje nasade voća i povrća, a po kojima smo vrijedna i prepoznatljiva sredina. Na području Bivolja Brda i Domanovića jako je velik broj poljoprivrednih proizvođača koji su se do sada svake godine susretali s ogromnim problemima suše, a pri tome uopće nisu imali mogućnost natapanja svojih nasa¬da. Stoga smo se odlučili na ovaj projekt dovođenja tehničke vode, a kojim će se riješiti dosadašnji ogromni problemi i sva glavobolja naših poljoprivrednika. Vrijednost projekta je oko 1,2 milijuna KM i financiraju ga Općina Čapljina te Ministarstvo vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva HNŽ-a. To je i jako dobar primjer održivog povratka jer, uz pitku vodu, na to područje, gdje žive domicilni, ali i veliki broj raseljenih i povratnika, dovodimo i tehničku vodu. Svima su puna usta održivog projekta, a kada treba nešto učiniti, onda se svi izmaknu. Nažalost, od svih tih silnih ministarstava na federalnoj i državnoj razini, koja se bave ra-seljenima i povratnicima, nismo dobili ni feninga za ovaj projekt.
Sanacija divljeg gradskog deponija na Adi označena je kao prioritet. Što je tu aktualno?
Poznato je kako je deponij smješten u samom koritu rijeke Neretve i to je dugi niz godina ogromni problem ne samo za Čapljinu već i sva naselja nizvodno do Metkovića i Opuzena u Hrvatskoj. Krenuli smo s projektom sanacije deponija na Adi koji je vrijedan oko 5,5 mil. KM. Sanacija deponija naš je prioritet, ali i cijele FBiH, pa smo već dobili uporabnu dozvolu od nadležnog federalnog ministarstva. Pred nama je puno posla i sanacija ne znači samo uklanjanje otpada i navlačenje sloja zemlje. Naši su planovi napraviti predivno stambeno-poslovno naselje te niz pratećih sadržaja na mjestu sadašnjeg divljeg deponija. Otpad će se u konačnici odvoziti na regionalni deponij Uborak u Mostaru, a već smo u planovima što se tiče izgradnje centra za recikliranje otpada u Čapljini. Svjedoci smo da se na zapadu od otpada jako dobro i zarađuje te nam je želja da to zaživi i na području općine Čapljina.
Što se sve očekuje od nastavka izgradnje dijela autoceste na koridoru Vc od Zvirovića prema Počitelju?
Do sada smo se naslušali raznih obećanja o tome kada bi mogla po-četi izgradnja tog dijela autoceste od Zvirovića prema Počitelju i Bivolju Brdu. Posljednje informacije govore da će radovi početi krajem rujna i vjerujemo kako više neće biti nikakvih odugovlačenja s tim projektom koji je za našu općinu od ogromne važnosti jer smo praktično spojeni s EU. Ipak ćemo biti mirniji kada na terenu vidimo strojeve. Izgradnja autoceste imat će pozitivan utjecaj i na gradnju te razvoj gospodarskih zona koje ćemo graditi, prije svega, u Zvirovićima i na Bivolju Brdu. Tijekom izvođenja radova i sva naša doma-ća graditeljska infrastruktura bit će u pogonu, a i sami će mještani biti u prigodi razvijati svoje obrte. Izgradnjom dijela autoceste od Zvirovića prema Počitelju i dalje k unutrašnjosti BiH postat ćemo jedno od najvažnijih prometnih čvorišta u cijeloj regiji. Isto tako, u konačnici će se potpuno rasteretiti sadašnji gusti promet kroz samu Čapljinu.
Kakav je kulturni život Čapljine tijekom ljetnih mjeseci?
Uz sva gospodarska pitanja, Čapljina je nadaleko poznata i po svojim brojnim kulturno-zabavnim događanjima s kojih se u svijet šalje posebnu sliku i promovira cijelu općinu. Teško je sve to i pobrojiti, ali svakako se ističu zimski i ljetni karneval te smotre klapa i razni drugi događaji. Evo, već ovoga vikenda na rasporedu je dvodnevni tradicionalni Među-narodni ljetni karneval po kojem je Čapljina jedinstvena u Bosni Hercegovini jer je jedina članica Europske udruge karnevalskih gradova. Nakon karnevalskih događanja slijedi nam i Međunarodna smotra klapa u Trebižatu, a što je također jedna ogromna promocija naše kulture i svega što se veže uz općinu Čapljina. Bogat je kulturni život Čapljine tijekom cijele godine, a naravno, vrhunac je u ovim ljetnim mjesecima.
Večernji list
wpDiscuz