Slučaj Asie Bibi izazvao je zgražanje: Kako žive kršćani u Pakistanu?

Asia Bibi osuđena je na zatvorsku kaznu zbog optužbe da je ‘okaljala’ ime proroka Muhameda u svađi sa ženom muslimanske vjeroispovijesti. Izrečena joj je smrtna kazna te je gotovo osam godina čekala na njezino izvršenje, sve do nedavnog izricanja oslobađajuće presude.

Strogi zakoni o blasfemiji koji su na snazi u Pakistanu predmet su mnogih rasprava, jer je kazna za njihovo kršenje – smrt.

Presudu su pohvalili liberalni aktivisti i odvjetnici diljem zemlje, a Amnesty International pozvao je vlast da više ne koristi zakone o blasfemiji u svrhu progona manjinskih vjerskih zajednica u Pakistanu, koje su ionako u iznimno lošem položaju.

Bijes militanata zbog oslobađanja žene

Oslobađajuća presuda Vrhovnog suda izazvala je bijes militantnih islamskih ekstremističkih skupina koje su izašle na ulice i od suda tražile izricanje smrtne kazne za Bibi. Na kraju je između vlade i prosvjednika postignut dogovor, ali nakon trodnevne blokade grada u zraku se i dalje osjeća napetost i netrpeljivost.

Tehreek-e-Labaik Pakistan (TLP), jedna od spomenutih radikalnih islamskih skupina, na prosvjedima se zalagala za upućivanje peticije Vrhovnom sudu za uvrštavanjem Bibi na popis osoba kojima je zabranjeno napuštanje Pakistana.

Nepoznato je gdje se trenutno nalazi Asia Bibi, taj se podatak drži se u tajnosti kako bi joj se zaštitio život.

Napetost između kršćana i muslimana u zemlji

Ekipa CNN-a posjetila je grad Rawalpindi u kojem se nalazi kršćanska manjima. Novinare je prije svega zanimalo njihovo stajalište o slučaju Asie Bibi i trenutnom položaju osoba koje pripadaju kršćanskoj manjini u Pakistanu.

Većina ljudi nije htjela razgovarati s novinarima zbog straha od odmazde, ali oni koji su se na to odvažili rekli su da poštuju odluku Vrhovnog suda, ali i da ne žele da se cijela situacija prelama preko njihovih leđa.

U sjeni zakona o blasfemiji

Aktivistica za prava kršćana Romana Bashir, iz Islamabada, za CNN je izjavila da su zakoni o blasfemiji pogađali i pakistanske muslimane, ali da je razlika između njih i kršćana u tome što se optužba muslimana tretira kao optužba protiv pojedinca, dok se zbog optužbe jednog kršćana cijela zajednica etiketira i povezuje sa zločinom.

Kršćani u Pakistanu čine tek 1.59 posto ukupnog stanovništva, koje broji više od 200 milijuna ljudi. Peter Jacob, izvršni direktor Centra za socijalnu pravdu u Lahoreu, tvrdi da je utjecaj zakona o blasfemiji na manjinske skupine vrlo disproporcionalan, pošto oko 50 posto optuženih ne pripada islamskoj vjerskoj zajednici.

Njihovi životi obilježeni su velikom dozom straha i nesigurnosti, jer nakon optužbe najčešće moraju sve ostaviti i bježati da spase goli život.

Posijano je sjeme straha

Nakon izricanja oslobađajuće presude protiv Bibi, niz prosvjeda je pokrenut na ulicama Islamabada, a kaos i anarhija zavladali su cijelim Pakistanom.

Peter Jacob izjavio je za CNN da bi trenutna kaotična situacija u Pakistanu mogla utjerati strah i nepovjerenje u cijelo društvo. Kršćanska se manjina nerijetko susreće s diskriminacijom na radnom mjestu gdje im se gotovo isključivo nude jednostavni fizički poslovi na kojima nemaju mogućnost napredovanja.

Romana Bashir ustvrdila je da, prema istraživanju koje je provela njezina organizacija, Zaklada za mir i razvoj (Peace and Development Foundation) iz Rawalpindija, u državi ne postoji nikakav interes za aktivnim uključivanjem manjina u politički život Pakistana, a broj njihovih mjesta u parlamentu ostaje nepromijenjen, iako se ukupan broj mjesta s godinama povećao. Na taj su način manjine dodatno zakinute.

Srušeni su mostovi harmonije

Bashir je godinama radila na promociji prava žena, manjina i religijskoj toleranciji. Papa Benedikt XVI ju je 2012. godine imenovao savjetnicom Komisije za religijske odnose s muslimanima.

Izjavila je da su tijekom proteklih desetljeća izgrađeni i povjerenje i dobri odnosi između islamske i kršćanske zajednice. Ipak, to je povjerenje narušeno napetom atmosferom koju je izazvao slučaj Asie Bibi i prosvjedi koji su nakon njega nastali.

Sve je to dovelo do situacije u kojoj su šanse za pomirenjem male i u kojoj više nema sigurnog prostora za raspravu. Čini se da je izgrađeno povjerenje srušeno nakon oslobađajuće presude, zaključuje se u članku CNN-a.