Published On: Pet, sij 17th, 2014

Slovenija za Udbina ubojstva neće donositi ‘lex Zemljarič’

Slovenski državni odvjetnik Zvonko Fišer izjavio je za mariborski dnevni list ‘Večer’ od petka da Sloveniji nije potreban specijalni zakon koji bi retroaktivno onemogućio eventualna izručenja slovenskih državljana osumnjičenih da su 70-ih godina prošlog stoljeća sudjelovali u akcijama nekadašnje Udbe protiv političkih emigranata.

‘Već i sama pomisao na to da bi kaznene predmete iz prošlosti rješavali novim zakonima je u osnovi pogrešna. U kaznenom pravu vrijedi strogo načelo zakonitosti i zabrana retroaktivnosti’, rekao je Fišer u razgovoru za mariborski dnevni list ‘Večer’ od petka.

Slovenski istraživač državnih arhiva Roman Leljak tvrdi da je u dokumentima državnog arhiva pronašao dokaze o odgovornosti nekih visokih dužnosnika slovenske službe državne sigurnosti u vrijeme Jugoslavije koji su davali i naloge za likvidaciju političkih protivnika u inozemstvu (u Austriji), te da je među njima i Janez Zemljarič, danas 85-godišnjak, koji je 1972. godine svojim potpisom odobrio otmicu i likvidaciju hrvatskog emigranta iz Salzburga Stjepana Crnogorca.

U medijima bliskim oporbenoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) pojavila se teza da će slovenska vlada posebnim ‘lex Zemljarič’, slično potezu hrvatske vlade u slučaju Perković, pokušati zaštititi Zemljariča od eventualnog izručenja Austriji, koja po nekim navodima opet istražuje stare slučajeve ubojstava i otmica iz vremena bivše SFRJ na svom teritoriju.

Takav specijalni zakon ništa ne bi riješio, a donio bi dodatne zaplete u vezi s retroaktivnošću, rekao je Fišer te zanijekao da slovensko tužiteljstvo čeka s analizom tih slučajeva kako bi vidjelo kako će postupiti Austrija.

‘Težinu tih predmeta nikako ne podcjenjujemo i podatke koje smo dobili prepustili smo nadležnom tužiteljstvu. Naš je naputak da dobiju konkretne podatke potrebne za odluku o postupku koji je moguće provesti, ako je takav postupak moguć’, rekao je Fišer, dodavši da je i u slučaju koji je prijavio Leljak postupak jednak kao i za sve ostale slučajeve, te da ništa drukčije ne bi postupilo niti neko državno tužiteljstvo u drugoj zemlji. Prema sadašnjem slovenskom kaznenom zakonu, kazneno djelo ubojstva pada u zastaru nakon 25 godina, a ne zastarjeva jedino ako je kvalificirano kao zločin protiv čovječnosti.

‘Po prvim podacima malo je vjerojatno da se radilo o kaznenim djelima progon kojih ne zastarijeva, no to je ovisno od kvalifikacije kaznenog djela. To je jedan od bitnih podataka za odluku o tome hoće li doći do kaznenog progona ili ne jer to utječe na rok zastare’, rekao je Fišer, te pojasnio da do zastare po sadašnjem zakonu ne bi došlo ako se djelovanje bivše Udbe prema emigrantima okvalificira kao ‘zločin protiv čovječnosti’.

‘Potrebno je raščistiti više značajnih pitanja prije nego što padne odluka o eventualnom pokretanju kaznenog postupka. Ta odluka nije laka, osobito ne u ovom konkretnom slučaju. No, smiješno je tvrditi da čekamo na odluku austrijskih organa. To nam ništa ne bi pomoglo, i mi i oni morat ćemo se odlučiti na osnovi pravnog uređenja koje važi u jednoj ili drugoj državi’, rekao je Fišer za mariborski dnevni list ‘Večer’.