Published On: Pon, sij 15th, 2018

Slovenci tvrde da je ‘Bitka na Neretvi’ njihov film, odgovor Veljka Bulajića neće im se svidjeti

Nakon što je Slovenija ovih dana u Srbiju uputila podsjetnik da joj se vrati 313 umjetničkih djela, povijesnih predmeta i dokumenata koji se nalaze u srpskim muzejima, službenim rezidencijama i državnim ustanovama, među kojima je i film Veljka Bulajića ‘Bitka na Neretvi’, ljubljanski zahtjev za tportal prokomentirao je slavni redatelj

Prema pisanju Jutarnjeg lista, Slovenija je još 2015. predala Srbiji popis djela koja smatraju svojom kulturnom i diplomatskom baštinom, a nalaze se u nekadašnjim saveznim ustanovama bivše SFRJ, muzejima u Beogradu i arhivima, te zatražila njihov povrat prema sporazumu o sukcesiji koji su potpisale sve sljednice.

Među djelima se nalaze i dva filma: ‘Zadah tela‘ Živojina Pavlovića te svjetski poznata ‘Bitka na Neretvi‘ Veljka Bulajića, čime Ljubljana tvrdi kako su ti filmovi zapravo slovenski.

Slovensko polaganje prava na ‘Bitku na Neretvi’ za tportal je prokomentirao proslavljeni redatelj Veljko Bulajić.

‘Glavni producent filma je Jadran film s Filmskom radnom zajednicom Hrvatske, dok su koproducenti bili bosanskohercegovačka kuća Bosna film, a distributer sarajevska Kinema. Nositelj projekta s ulaganjima od 80 posto svojih vlastitih sredstava bio je Jadran film, a autori filma smo ja kao redatelj, Duško Jeričević kao scenograf, Tomislav Pinter kao snimatelj, Vladimir Kraus Rajterić kao skladatelj, Vladimir Tadej kao kostimograf te Zdravko Mihalić kao izvršni producent Jadran filma i Ljubo Šikić kao predsjednik Filmske radne zajednice. Mislim da sam ovim podacima dao sasvim jasan odgovor čudnoj slovenskoj tvrdnji koja, kao i Srbija, uopće nije sudjelovala u stvaranju filma’, kazao je za tportal Bulajić.

Proslavljeni redatelj u razgovoru za tportal precizirao je kako su pored domaćih producentskih kuća u koprodukciji sudjelovale strane producentske kuće United Commonwealth iz Los Angelesa, rimski Igor filmte Eichberg film iz Münchena, no niti jedna producentska kuća iz Slovenije ili Srbije.

‘Sve što sam naveo nepobitno dokazuje kako je film ‘Bitka na Neretvi’ djelo hrvatske kinematografije’, zaključuje Bulajić, dodajući kako je njegov film iz 1969. godine prošlog tjedna prikazan u Tokiju pred punom dvoranom.

I DANAS RADO GLEDAN

Najskuplji i najgledaniji partizanski spektakl kojem se smiješio Oscar

Bulajićev film ‘Bitka na Neretvi’ najspektakularniji je i najgledaniji partizanski film jugoslavenske kinematografije, u kojem je glumio čitav niz međunarodnih zvijezda poput Orsona Wellesa, Yula Brinnera i Hardyja Krügera. Film je bio nominiran za Oscara za film na stranom jeziku, a jedan od filmskih plakata američke inačice napravio je Pablo Picasso. Plakat je tiskan u ograničenom broju i svaki primjerak potpisao je Picasso na stražnjoj strani. Na premijeri filma održanoj 29. studenog 1969. u Sarajevu, pored Josipa Broza Tita, bili su Sofija Loren i Omar Sharif. Film se i danas redovito prikazuje na mnogim svjetskim TV kanalima. Samo u Jugoslaviji pogledalo ga je više od četiri milijuna ljudi, a više od 350 milijuna u svijetu.

Valja napomenuti kako Slovenija, prema pisanju Jutarnjeg lista, osim navedena dva filma traži više od 200 slika i skulptura te desetke muzejskih predmeta, među kojima su zastave slovenskih jedinica iz NOB-a, radiostanica iz vremena talijanske okupacije, partizanski top i sanitetski materijal iz zbirke Vojnog muzeja na Kalemegdanu.

Traže se i dijelovi aviona kojim je letio pilot Edvard Rusjan, a koji se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva na Surčinu, ali i original Osimskog sporazuma iz 1975., kojim je utvrđena kopnena i morska granica između Italije i SFRJ te kojim je Dalmacija vraćena Hrvatskoj.