Nema nikakve dvojbe, ističe Knežević, da će predstojeći izbori u BiH biti neregularni jer Izborni zakon nije usklađen s presudom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i presudama Europskog suda za ljudska prava, a od kojih je najpoznatija Sejdić Finci – pokazuje jasan demokratski problem.“Ne možemo govoriti o poštivanju vladavine prava kad se izbjegava implementirati presudu Ljubić”
“Uz to, jasno je da ne možemo govoriti o poštivanju vladavine prava kada se već dugi niz godina izbjegava implementirati presudu Ljubić koju je donijela najviša pravosudna instanca BiH, a samo zato što traži otklanjanje izbornog inženjeringa na štetu Hrvata u Domu naroda i što se u njoj, u skladu s Ustavom BiH, spominje legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda“, dodaje Knežević.
Pritom, napominje, primjetno je kako je odjednom naglo prestala biti važna implementacija presude Sejdić Finci nakon što je svima postalo jasno da se tom presudom ne traži nikakvo uvođenje tzv. građanskog koncepta u BiH, ali i nakon što su predstavnici Hrvatskog narodnog sabora na pregovorima o izmjeni Izbornog zakona u Neumu ponudili prijedlog koji, a to treba itekako naglasiti, unutar važećeg ustavnog okvira BiH rješava implementaciju svih pomenutih sudskih presuda, a što su izrijekom potvrdili i prisutni predstavnici Venecijanske komisije.
“Ako Bošnjaci opet krenu s preglasavanjem, dobit će opću mobilizaciju Hrvata i BiH kao disfunkcionalnu državu”
Najave bošnjačkih dužnosnika da će 2022. godina biti godina konačnog obračuna s Hrvatima za Kneževića nisu novost, jer podsjeća, da se do sada takva vrsta preglasavanja dogodila više puta u izboru za člana Predsjedništva BiH i pri formiranju Vlade FBiH.
“Konačni rezultat bio je zapravo porazan za one koji su to provodili. Dobili su, naime, jednu opću političku mobilizaciju Hrvata, u kojoj se legalno i legitimno bore za svoja ustavom zajamčena prava, a i BiH kao jednu disfunkcionalnu državu. I stoga mislim da u dijelu bošnjačke političke elite sve više sazrijeva razmišljanje koliko je to pogubno za Bosnu i Hercegovinu“, ističe.
Jasno je svima da međunarodna zajednica nije nekakav monolitan blok, dodaje Knežević, ali i da je njihova uloga u stvaranju hrvatskog pitanja u BiH bila velika.
“Brojni međunarodni predstavnici gledaju na sve ovo na jedan za njih praktičan način, a to je riješiti ovaj problem na račun Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Naravno, takve ne zanima činjenica da su Hrvati autohton narod s višestoljetnom poviješću života na području BiH, a također izgleda još nisu shvatili da su Hrvati opstali u BiH i u daleko težim povijesnim okolnostima, primjerice, pod stoljetnom vlasti Osmanskog carstva ili tijekom obje Jugoslavije“, rekao je.
Međunarodna zajednica morat će, ističe Knežević, razumjeti da bez rješavanja statusa Hrvata prema slovu i duhu Washingtonskog sporazuma i Daytonsko – pariškog mirovnog sporazuma nećemo moći doći do zadovoljavajućeg zajedničkog rješenja i uspostave uistinu funkcionalne i stabilne BiH. “Stalno zanemaruje činjenica kako su Hrvati zapravo politički subjekt koji najviše zagovara što brži ulazak BiH u euroatlantske integracije”, rekao je.
Zaboravlja se, dodaje Knežević, da je BiH na početku milenija, prije početka politike izbornog inženjeringa na štetu bh. Hrvata, bila predvodnica u europskim integracijama među državama Zapadnog Balkana.
“A gdje je BiH u tome danas? Naš je politički interes da BiH što prije postane dijelom EU, a za što uspješniji proces pristupanja je potrebna funkcionalna i stabilna država, odnosno funkcionalna državna administracija. No, je li to moguće imati u ovakvom kontekstu opravdanog nezadovoljstva hrvatskog naroda, neka prosude svi oni koji ne žele postizanje dogovora o promjeni Izbornog zakona“, rekao je.
“Nitko relevantan u Hrvatskoj više ne negira postojanje hrvatskog pitanja u BiH”
Knežević, na koncu razgovora za Dnevnik.ba, ističe i kako smatra da je ova Vlada RH napravila najviše za za afirmaciju neriješenog hrvatskog pitanja u BiH nakon razdoblja vlasti predsjednika Tuđmana i da je ona bez ikakve sumnje najviše zaslužna što je to pitanje postalo relevantno na međunarodnoj sceni, ali i na nacionalnoj političkoj sceni.
“A da to nije bilo nimalo lako, možemo se prisjetiti samo katastrofalnih politika prema Hrvatima u BiH bivšeg predsjednika Mesića i onih Vlada RH koje su vodile koalicije stranaka s lijevog političkog spektra. Na sreću, danas više nitko relevantan na hrvatskoj političkoj sceni ne negira postojanje hrvatskog pitanja u BiH i to je dobro jer je to strateško nacionalno političko pitanje“, rekao je za Dnevnik.ba Domagoj Knežević, savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova u Vladi RH, Gordana Grlića Radmana.
Dnevnik.ba