Ponedjeljak, 23 prosinca, 2024

Sarajlije vrijede dvostruko više od ostalih

Vrlo
- Advertisement -
Sarajlije vrijede dvostruko više od ostalihZalažući se za borbu protiv svih oblika diskriminacije, a posebno regionalne diskriminacije koja je, kako poručuju, i više nego uočljiva u Bosni i Hercegovini, mladi iz Vriska su za ukidanje posebnih koeficijenata i prenošenje većeg postotka raspodjele na županije.

Po motom „BiH radi, birokracija se gradi”, udruga građana Vrisak iz Mostara krenula je s organiziranjem javnih tribina na temu pripadnosti javnih prihoda u Bosni i Hercegovini. Kako ističu iz spomenute udruge, na to ih je natjerala neravnomjerna raspodjela neizravnih poreza u Federaciji BiH „posebno rashodovne potrebe” koje posjeduju određene županiji.

Naime, na osnovu tih posebnih potreba i posebnih koeficijenata, kako je navedeno i u analizi Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI), Sarajevska županija je za osam godina imala 1,18 milijardi KM veće prihode nego što bi ih imala bez tog posebnog koeficijenta.

– Ovim tribinama želimo upoznati bosanskohercegovačku javnost sa zakonom o pristupu javnim prihodima u Bosni I Hercegovini. Ovaj zakon, po našem mišljenju, je u ekonomskom smislu ono što je u političko-pravnom smislu implementacija odluke Sejdić-Finci, a konačni cilj naše inicijative je izmjena i dopuna ovog zakona, rekao je u razgovoru za Dnevnik.ba Vedran Arapović, predsjednik udruga građana Vrisak.

Zbog uvođenja posebnih koeficijenata za neke županije pojedine županije su ostale uskraćene za višemilijunske proračunske prihode. Prema spomenutoj analizi IDPI-ja, tri županije s bošnjačkom većinom (Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Unsko-sanska) bile su uskraćene za 784,7 milijuna KM, tri županije s hrvatskom većinom (Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska, Posavska) ostale su uskraćene za 120,9 milijuna KM, dok su dvije „mješovite” (Hercegovačko-neretvanska i Srednjobosanska) uskraćene za 336,9 milijuna KM proračunskih prihoda.

Upravo takav nerazmjer u raspodjeli iznjedrio je pojedine organizacije, udruge i inicijative koje žele mijenjati postojeće stanje. Jedna od takvih je i Tuzlanska inicijativa koja je s Vriskom pronašla zajednički jezik.

– Nedavno smo ostvarili kontakt u Tuzli i upoznali dobronamjerne profesore koji se zalažu za izmjene i dopune ovog zakona. Odlučili smo se za zajedničko djelovanje kada je riječ o ovoj akciji. Tuzlanska županija bi po svim parametrima (broj stanovnika, osnovnoškolci, srednjoškolci…) trebala dobiti znatno više novca kada je raspodjela prihoda u pitanju. Da nije posebnih koeficijenata Tuzlanska županija bi trebala dobiti više od 200 milijun KM proračunskih prihoda, ističe Arapović.

Zalažući se za borbu protiv svih oblika diskriminacije, a posebno regionalne diskriminacije koja je, kako poručuju, i više nego uočljiva u Bosni i Hercegovini, mladi iz Vriska su za ukidanje posebnih koeficijenata i prenošenje većeg postotka raspodjele na županije.

– Zahvaljujući posebnim koeficijentima (2,0 i 1,8) građanin u Sarajevu i Goraždu vrijedi duplo više od građanina u ostalih osam županija. Rješenje bi bilo u ukidanju posebnih koeficijenata i prenošenju većeg postotka raspodjele PDV-a na županije. Taj prijedlog je još prije par godina dolazio iz Tuzle i Zenice i mi se slažemo s njim. Oni su predlagali da prihodi za županije iznose 60 posto umjesto postojećih 51 pposto, poručio je Arapović za Dnevnik.ba.

Prva u nizu njihovih tribina bit će održana u četvrtak, 29. siječnja 2015., u 17 sati u amfiteatru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. o posljedicama spornog zakona govorit će doc. dr. Zlatan Begić, pokretač Tuzlanske inicijative, Zdenko Ćosić, premijer Županije Zapadnohercegovačke, prof. dr. Zdenko Klepić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, i Vedran Arapović, predsjednik udruge građana Vrisak.

 

Ivan Kraljević / Dnevnik.ba

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

MIROVINE IM BAŠ RASTU: No standard će skočiti samo onima koji ne žive u Njemačkoj. Evo zašto…

Njemačka ulazi u 2025. s nizom promjena koje će značajno utjecati na financijsku svakodnevicu građana. I dok mirovine rastu,...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -