Glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu 30. rujna ove godine istječe mandat i očekuje se da će ime njegova nasljednika biti poznato do samita NATO-a u litavskoj prijestolnici Vilniusu 11. i 12. srpnja.
Zapadni mediji posljednjih tjedana sve češće spekuliraju o kandidatima za Stoltenbergova nasljednika, a jučer su se u nagađanja upustila i dva švedska dnevna lista, socijaldemokratski Aftonbladet i konzervativni Svenska Dagbladet.
Oba lista spominju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kao ozbiljnog kandidata za novog glavnog tajnika NATO-a. Aftonbladet piše kako se zemlje istočne i srednje Europe već dugo osjećaju zapostavljene u raspodjeli ključnih dužnosti u Europskoj uniji i NATO-u, prenosi Index.
Švedski list ističe kako to otvara prostor za aktualnog rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa, estonsku premijersku Kaju Kallas i Andreja Plenkovića.
Međutim, Iohannisu predsjednički mandat istječe tek u studenome 2024. godine, a Kallas se smatra previše neprijateljski nastrojenom prema Rusiji, što Plenkovića stavlja u poziciju favorita bude li se sljedeći glavni tajnik tražio u ovom dijelu Europe. Treba reći da se Plenkovića u švedskoj javnosti i dosad smatralo jednim od lidera Europske pučke stranke i utjecajnom figurom u Europskoj uniji.
Moguće je i da NATO preuzme žena
Švedski mediji nadalje nagađaju da bi vođenje NATO-a prvi put u povijesti možda mogla preuzeti žena, no sve tri navedene kandidatkinje imaju određene prepreke i nedostatke.
Donedavna socijaldemokratska finska premijerka Sanna Marin teško će do tajničke pozicije, ne samo zato što je Finska tek ovaj tjedan postala članica NATO-a, nego i zbog toga što dvojica posljednjih glavnih tajnika dolaze iz nordijskih zemalja – Danac Anders Fogh Rasmussen i Norvežanin Stoltenberg. Bilo bi vjerojatno previše da i treća tajnica zaredom dođe sa sjevera Europe.
Među kandidatkinjama je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je šest godina bila njemačka ministrica obrane, ali i njezin mandat istječe tek krajem 2024. godine. Navodno određene adute ima i aktualna njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, no teško je vjerovati da bi saveznici prihvatili da NATO i EU vode dvije Njemice.
Spominju se i premijeri Nizozemske i Španjolske
U potrazi za kandidatima švedski mediji stigli su i do dugogodišnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea, čije se ime često spominje i u kalkulacijama za visoke dužnosti u Europskoj uniji. Posljednje ime na popisu je španjolski premijer Pedro Sanchez, no njegov je hendikep u tome što Španjolska preuzima predsjedanje Europskom unijom 1. srpnja, a u studenom ga čekaju i parlamentarni izbori.
Ako dogovor ne bude postignut do ljeta, ističe Aftonbladet, moguće je da se ponovno izvrši pritisak na Stoltenberga da ostane na dužnosti glavnog tajnika još godinu dana. Bivšem norveškom premijeru mandat je istekao prošle godine, ali je zbog ruske invazije na Ukrajinu odlučio prihvatiti ideju da ostane još godinu dana. Bilo je to treće produženje njegova mandata, a sam Stoltenberg je naglasio da će biti posljednje.
Zanimljivo je da se prije otprilike godinu dana kao Stoltenbergova nasljednica spominjala bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, da bi nakon intervjua za još jedan švedski dnevni list Dagens Nyheter u ožujku 2022. godine, u kojem je s dosta razumijevanja govorila o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, njena kandidatura naglo zamrla./HMS/
wpDiscuz
