Najmanje 35 ljudi je ubijeno, a 134 osobe su ozlijeđene u ruskom raketnom napadu na vojnu bazu za obuku u zapadnoj Ukrajini. “Okupatori su pokrenuli zračni napad na Međunarodni centar za održavanje mira i sigurnosti u Javorivu”, navodi se u priopćenju regionalne vojne uprave Lavova.
Poligon od 360 četvornih kilometara, udaljen manje od 25 km od poljske granice, jedan je od najvećih u Ukrajini i najveći u zapadnom dijelu zemlje. Ukrajina tamo održava većinu svojih vježbi sa zemljama NATO-a.
Gradonačelnik drugog grada u zapadnoj Ukrajini, Ivano-Frankivska, rekao je da su ruske snage također nastavile napadati njegovu zračnu luku. Nema izvješća o žrtvama. Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov ustvrdio je u nedjelju da su ruske snage do sada uništile 3687 ukrajinskih vojnih infrastrukturnih objekata.
Zelenskij: Za Kijev ćemo se boriti do smrti
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je ruske snage da će se suočiti s borbom do smrti ako pokušaju zauzeti glavni grad Kijev. Sirene za zračni napad ponovno su probudile stanovnike u nedjelju ujutro.
“Ako odluče bombardirati grad i jednostavno izbrisati povijest ovog kraja… i unište sve nas, onda će ući u Kijev. Ako im je to cilj, neka uđu, ali morat će živjeti na ovoj zemlji sami”, rekao je Zelenskij u subotu.
Predsjednik, koji se javlja na društvenim mrežama iz glavnog grada, rekao je da neki mali gradovi više ne postoje u trećem tjednu ruskih napada, najvećem napadu na europsku zemlju od Drugog svjetskog rata. Rusko granatiranje zarobilo je tisuće ljudi u opkoljenim gradovima i poslalo 2.5 milijuna Ukrajinaca u bijeg u susjedne zemlje.
Ukrajina je jučer optužila ruske snage da su ubile sedam civila u napadu na žene i djecu koji su pokušavali pobjeći od borbi u blizini Kijeva. Ukrajinska obavještajna služba priopćila je kako je njih sedmero, uključujući jedno dijete, ubijeno dok su bježali iz sela Peremoha i da su “okupatori natjerali ostatke kolone da se vrate”.
Reuters nije mogao odmah provjeriti izvješće, a Rusija nije odgovorila na upite o tom slučaju. Moskva poriče da je ciljala civile nakon invazije na Ukrajinu 24. veljače. Krivi Ukrajinu za neuspjele pokušaje evakuacije civila iz okruženih gradova, što Ukrajina i njezini zapadni saveznici snažno odbacuju.
“Trebamo izdržati”
Zelenskij je rekao da Moskva šalje nove snage nakon što su ukrajinske snage izbacile iz stroja 31 taktičku skupinu ruske vojske u, kako je rekao, najvećim gubicima ruske vojske u posljednjih nekoliko desetljeća. Reuters nije mogao provjeriti njegove izjave.
“Trebamo izdržati. Još se moramo boriti”, rekao je Zelenskij u videoobraćanju kasno u subotu, drugom u danu. Rekavši da je oko 1300 ukrajinskih vojnika ubijeno, pozvao je Zapad da se više uključi u mirovne pregovore.
Sjedinjene Države rekle su da će požuriti s dostavom do 200 milijuna dolara vrijednog dodatnog malokalibarskog, protutenkovskog i protuzračnog oružja Ukrajini, čiji su dužnosnici molili za dodatnu vojnu pomoć.
Kremlj opisuje svoje postupke kao “specijalnu operaciju” za razoružavanje Ukrajine i smjenu čelnika koje naziva neonacistima. Ukrajina i zapadni saveznici to nazivaju neutemeljenim izgovorom za rat koji je izazvao strah od šireg sukoba u Europi.
Zelenskij je razgovarao u subotu o ratu s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji su pozvali Putina da naredi hitan prekid vatre. U priopćenju Kremlja o njihovu 75-minutnom pozivu ne spominje se prekid vatre. Dužnosnik francuskog predsjedništva rekao je: “Nismo utvrdili spremnost Putina da okonča rat.”
Ovaj udar je značajan jer je blizu Poljske i moguće je upozorenje NATO-u, koji bazu često koristi kao mjesto za obuku. Lavov i okolica do sada nisu bili na meti ruskih udara i u taj grad su se sklonile i izbjeglice i zapadni diplomati koji su ostali u Ukrajini.
Napad na najzapadniju točku dosad
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov nazvao je terorističkim napadom ruske raketne napade na vojnu bazu koja nosi naziv Međunarodni centar za očuvanje mira i sigurnosti i nalazi se zapadno od Lavova, 25 kilometara od poljske granice.
Reznikov je dodao da u vojnoj bazi rade strani instruktori. “Ovo je novi teroristički napad na mir i sigurnost u blizini granice EU i NATO-a. Moraju se poduzeti radnje da se to zaustavi. Zatvorite nebo!” rekao je.
Podsjetimo, Rusija je jučer upozorila SAD i Zapad na posljedice slanja oružja Ukrajini. “Odgovarajući konvoji postat će legitimne mete za ruske oružane snage”, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
“U Ukrajini nema konzultacija, pregovaračkog procesa sa Sjedinjenim Državama. Upozorili smo Sjedinjene Države da orkestrirano pumpanje oružja iz niza zemalja nije samo opasan potez, to je akcija koja pretvara odgovarajuće konvoje u legitimne mete”, rekao je Rjabkov, prenosi agencija Interfax.
“Upozorili smo na posljedice nepromišljenog prijenosa u Ukrajinu vrsta oružja kao što su prijenosni sustavi protuzračne obrane, protutenkovski raketni sustavi i tako dalje”, dodao je.
Rusija usporila ofenzivu
Britansko ministarstvo obrane objavilo je da ruske snage pokušavaju opkoliti ukrajinske snage na istoku zemlje napredujući iz smjera Harkiva na sjeveru i Mariupola na jugu.
“Ruske snage koje napreduju s Krima pokušavaju zaobići Mikolajiv dok se kreću na zapad prema Odesi”, objavilo je ministarstvo na Twitteru. Britansko ministarstvo obrane prije toga objavilo je da su ruske kopnene snage grupirane 25 km od središta Kijeva, dok su Harkiv, Černihiv, Sumi i ključna crnomorska luka Mariupolj ostali okruženi uz žestoko rusko granatiranje.
Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga rekao je da je Rusija usporila svoju ofenzivu i da su na mnogim mjestima njezine snage zaustavljene. Ukrajinski dužnosnici planirali su u subotu humanitarne koridore iz Mariupolja na jugu, kao i gradova i sela u regijama Kijev, Sumi i nekim drugim područjima.
Tisuće evakuiranih
Oko 13.000 ljudi evakuirano je iz ukrajinskih gradova, rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk. Guverner Donjecke regije rekao je da stalno granatiranje otežava dovođenje pomoći u Mariupolj. Požari su gorjeli u zapadnom dijelu grada, a deseci stambenih zgrada su teško oštećeni, prema slikama koje je u subotu snimila privatna američka satelitska tvrtka Maxar.
Najmanje 1582 civila u Mariupolju su ubijena kao posljedica ruskog granatiranja i 12-dnevne blokade, priopćilo je u petak gradsko vijeće. Reuters nije mogao provjeriti podatke o žrtvama. “Postoje izvješća o pljački i nasilnim sukobima među civilima za ono malo osnovnih potrepština koje su ostale u gradu”, rekao je Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova.
Ljudi su kuhali površinske vode za piće, koristili drva za kuhanje hrane i pokapali svoje mrtve blizu mjesta gdje su pronađeni, rekao je član osoblja Liječnika bez granica u Mariupolju.
Dnevnik.ba
wpDiscuz
