Uzavrela predizborna atmosfera u Crnoj Gori
Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane redovito analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu, a institut je u povodu današnjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori pripremio opsežnu analizu aktualnih političkih događanja u završnici predizborne kampanje toj državi. Tportal objavljuje najvažnije i najzanimljivije dijelove analize.
Crna Gora ulazi u završnicu predizborne kampanje za predstojeće desete parlamentarne izbore koji se održavaju 16. listopada. Na izborima se bira 81 zastupnik za Skupštinu Crne Gore dok pravo glasa na izborima ima 530.840 birača upisanih u središnji birački popis. Na izborima pak sudjeluje 17 političkih subjekata, a izborni prag iznosi tri posto.
Predizborna kampanja u gospodarskim i bankarskim krugovima počela je stvarati prilično veliku neizvjesnost i strah pred rušilačkom oporbomkoja bi mogla ugroziti stabilnost te države. Radi se, naime, o dosad najprljavijoj i najnegativnijoj kampanji koja se u osnovi svela na referendum o liku i djelu Mile Đukanovića, aktualnog premijera Crne Gore i predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS).
Strah od nestabilnosti
Strah od nestabilnosti i skretanja s euroatlantske perspektive Crne Gore, ističe se u analizi IFIMES-a, izuzetno je visok jer postaje sve očitije kako su se pojedine strane sile sve više umiješale u predizbornu kampanju. Otvorena je čak i kriminalistička istraga zbog sumnji o pranju novca pojedinaca iz proruskog oporbenog Demokratskog fronta (DF).
Ritam i ton kampanje diktira rušilačka pozicija Demokratskog fronta negativnom kampanjom u koju se zapleo i Đukanovićev DPS koji nastupa obrambeno jer i sam vodi prije svega negativnu kampanju usmjerenu u kritiziranje oporbe i isticanje kako se na predstojećim izborima odlučuje o očuvanju samostalnosti i euroatlantskoj perspektivi države.
U toj izrazito negativnoj i polariziranoj kampanji odudaraju Socijaldemokrati (SD) predvođeni Ivanom Brajovićem, a koji su, kako navodi ljubljanski institut, jedni od rijetkih aktera na političkoj sceni koji se bave predstavljanjem svog gospodarskog programa i odražavaju neku potpuno drugačiju političku kulturu što se pozitivno odražava i u anketama javnog mnijenja budući da im rejting raste.
Do sada obavljena istraživanja javnog mnijenja predviđaju visoku izlaznost na predstojećim izborima, čak preko 70 posto. Odnos snaga između proeuropskog vladajućeg bloka i oporbe prilično je tijesan. Zbog toga bi aktualnim političkim odnosima jamac političke i ekonomske stabilnosti mogla biti stranka SD koja je nastala poslije rascijepa u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) Ranka Krivokapića i koja je poslije 18 godina koaliranja s Đukanovićem i DPS-om toj opciji potpuno okrenula leđa i počela djelovati kao najveći kritičar vlasti.
Istraživanja pokazuju da nedosljednost SDP-a može predstavljati kraj političke karijere Krivokapića jer dosadašnje ankete pokazuju da SDP gubi podršku među biračima i da vjerojatno neće prijeći izborni prag. Naime, veći dio izbornog tijela SDP-a prelio se u novi Brajovićev SD koji je istovremeno privukao i druge birače koje je od socijaldemokracije upravo odvraćao bivši vođa te političke partije Krivokapić. Time je Brajović preuzeo čelnu poziciju među socijaldemokratima u nama susjednoj Crnoj Gori.
Ljubljanski institut ističe kako je Rusija snažno prisutna u Crnoj Gori te kako se slobodno može govoriti o ekspanziji ruskog utjecaja u našem susjedstvu. Prema podacima crnogorskog državnog zavoda za statistiku MONSTAT-a, od ukupno 4.200 registriranih stranih kompanija, trećina je u vlasništvu Rusa.
Crnogorska proruska oporba prijeti Washingtonu
Procjene su da u Crnoj Gori živi više od 10.000 Rusa koji su kupili oko 100.000 nekretnina. Čak djeluju i škole prema ruskom planu i programu kao što je Dukley Academy – Center of Continued Education in Montenegro u Budvi. Također, Rusi su u Crnoj Gori pokrenuli radio, tiskane medije, otvorili ruske škole, osnovali brojne sportske i kulturne organizacije te pokrenuli različite privatne biznise.
Iako formalno nisu uključeni u politički život, samo je pitanje vremena kada će biti uključeni i postati politički faktor, smatra IFIMES, dodajući kako prema obavještajnim podacima već sada u Crnoj Gori živi oko dva posto Rusa. Pojedine političke opcije u Crnoj Gori već su u funkciji politike Ruske Federacije, što mnogi od njih i ne skrivaju. Tu je prije svega vrlo jasna uloga Demokratskog fronta, ali i drugih političkih stranaka i koalicija koji se protive punopravnom članstvu Crne Gore u NATO-u, a neki se čak protive i članstvu u EU-u. Valja podsjetiti kako je isti proruski oporbeni Demokratski front u više navrata optužio SAD da se miješa u izborni proces i unutrašnje političke odnose u Crnoj Gori.
Rusija nema problema u traženju kandidata za crnogorskog Milorada Dodika jer se većina političara nudi sama, mišljenja je IFIMES koji podsjeća kako su redovni posjeti pojedinih crnogorskih stranačkih dužnosnika Moskvi, koji u ovom slučaju zaobilaze i službeni Beograd koji pak nastoji zadržati relativno korektne odnose sa službenom Podgoricom.
Međunarodni institut IFIMES smatra da u Crnoj Gori postoji mala vjerojatnost da se na političkoj sceni pojavi i etablira crnogorski Dodik. Razlog je jednostavan budući da Crna Gora ima jake institucije države za razliku od Bosne i Hercegovine u kojoj su zbog slabog djelovanja državnih institucija moguće pojave i djelovanje poput Dodika. Evidentna je činjenica da su Rusiji potrebne političke marionete u Crnoj Gori.
Situacija s kriminalom i korupcijom u Crnoj Gori slična je kao u drugim državama regije. Crna Gora bilježi određene pomake u borbi protiv kriminala i korupcije, proces dekriminalizacije Crne Gore odvija se ispod očekivanja. Kriminal i korupcija rak-rana su crnogorskog društva, a mediji su samo djelomično slobodni, dok je Crna Gora po pitanju ekonomskih sloboda bolje pozicionirana od mnogih država u susjedstvu.
Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International, Crna Gora u 2015. zauzela je 61. mjesto od ukupno 167 država, s Italijom, Lesotom i Južnoafričkom Republikom i ima niži stupanj korupcije od Makedonije (66), Bugarske (69), Srbije (71) i Albanije (88).
Prema slobodi medija (2015 World Press Freedom Index) Crna Gora nalazi se na 106. mjestu od 180 zemalja i statusom zemlje s djelomično slobodnim medijima. Crna Gora na ljestvici ekonomske slobode za 2015., koju je utemeljila Heritage Foundation iWall Street Journal, među 166 država nalazi se na relativno povoljnom 65. mjestu, što predstavlja značajan napredak, jer se na istoj ljestviciSlovenija nalazi na 90. mjestu, Srbija 77., Turska 79., Kosovo 84., Italija 86., a Bosna i Hercegovina na 108. mjestu.
Treba napomenuti kako je Crna Gora započela borbu protiv korupcije i kriminala, no otežavajuća je okolnost ta da je u susjednim državama prisutan visok stupanj kriminala i korupcije koji po sistemu spojenih posuda ugrožava cijelu regiju.
Na političkoj sceni Crne Gore za vrijeme trajanja predizborne kampanje vlada prilično kaotično i šizofreno stanje. Oporba u Crnoj Gori duboko je podijeljena i imala bi velike poteškoće prilikom sastavljanja nove vlade, ako eventualno DPS i SD ne bi osigurali većinu u Skupštini Crne Gore.
Eliminacija kroz obezglavljivanje
Ilustrativni su odnosi unutar oporbe. Tako je Demokratski front postavio uvjet velikoj koaliciji Ključ da njezini čelnici koji su bili u Đukanovićevim vladama ministri ne mogu biti ministri u eventualnoj novoj vladi. Tako bi bila eliminirana barem dvojica čelnika velike koalicije Ključ. To predstavlja javno poniženje za veliku koaliciju koju DF želi eliminirati obezglavljivanjem njezinih čelnika.
Birači u Crnoj Gori na predstojećim će izborima imati priliku birati između relativne stabilnosti ili neizvjesnosti koja može dovesti do destabilizacije Crne Gore i regije. Važno je da na predstojećim parlamentarnim izborima Crna Gora samostalno izabere svoj put u budućnost bez utjecaja vanjskih faktora, pogotovo ne onih koji destabiliziraju ili mogu destabilizirati tu državu, zaključuje u svojoj analizi IFIMES.
Autor: tportal.hr/ Vanja Majetić
wpDiscuz