Rimski život na obalama Drine

Veličanstveni mozaici, skulpture i antički spomenici zaboravljenog grada s imperatorskom palačom u centru, očima radoznalaca ukazuju se po prvi put prije 120 godina kada je svoja istraživanja započeo Karlo Pač, austro-ugarski povjesničar. On je pronašao rimsku nekropolu i kasnoantičko groblje s dvije ranokršćanske bazilike.

Tada je sakupio 80 vrijednih spomenika, ostataka drevnog grada. Radi se o nadgrobnim spomenicima, stupovima, ukrasnim vijencima, nadvratnicima, žrtvenicima, novčićima koje je Pač odložio u jednu od bazilika s najvišim zidovima, s namjerom da ih prebaci u Beč. Svoja otkrića Pač je evidentirao, napravio je tlocrt municipijuma, iscrtao spomenike i kompletno istraživanje objavio u Zemaljskom glasniku muzeja Bosne. Međutim, iste godine, desila se velika poplava koju je i nobelovac Ivo Andrić opisao u romanu „Na Drini ćuprija“. Plahovita rijeka Drina se izlila, pokrenula su se klizišta, trošne građevine tadašnjih Skelana odnijela je voda. Područje s rimskim bazilikama prekrila su dva metra debeli nanosi riječnog mulja i šljunka. Ni sam istraživač nije mogao vjerovati da su kameni spomenici sačuvani. A onda je sve prepušteno zaboravu.

Novo otkriće

Prošlo je otada 112 godina, dok 2008. godine arheolog, mr. Mirko Babić, nije doživio ono što sanja svaki arheolog: pronašao je ove spomenike. To je izazvalo pravu senzaciju. Babić je tada za DW izjavio: „Nakon 112 godina baš meni se posrećio epohalni pronalazak. Već trećeg dana pronašli smo rimski mozaik. To je bila najveća prostorija pronađena s mozaikom sačuvanim u cjelini. Radi se o jednom od najljepših mozaika sačuvanih iz rimskog vremena”. Otkopavanjem nalazišta na više mjesta počeli su se ukazivati obrisi velebne imperatorske palače koja se nalazila u središtu rimskog grada, administrativnog centra regije. Palača je, kako se pretpostavlja, bila u upotrebi do početka 4. stoljeća, a vjeruje se da je stradala u ratnom sukobu. Pronađeni su veliki i dobro sačuvani rimski podni mozaici, vjerojatno iz druge polovine IV. stoljeća. “Ova otkrića su potvrdila da se u Skelanima nalazio centar municipalne uprave za prostor Srednjeg Podrinja u vrijeme rimske uprave. Blizina bogatih rudnika srebra omogućila su solidan materijalni razvoj, a okolnost da ovaj prostor nije nastanjivan nakon pada Rimskog carstva u V. stoljeću doprinijela je da se do danas sačuvaju mozaici u ovolikoj površini”, rekao nam je svojevremeno Babić, tada uvjeren da u Skelanima pod zemljom ima još mnogo toga sakrivenog.

Poslije prvih otkrića Narodna skupština Republike Srpske je 2009. godine označila arheološki kompleks Skelani kulturnim dobrom od izuzetnog značaja. Nakon toga 2010. godine je osnovana Javna ustanova Arheološki muzej “Rimski municipium” Skelani, kao centralna muzejska ustanova za upravljanje zaštićenim područjem arheološkog kompleksa Skelani. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika 2011. godine proglašava Arheološko područje Skelani nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Najveći mozaici na Zapadnom Balkanu

Otkriveni dio građevina i mozaik ponovo su prekriveni debelim slojem pijeska kako bi se zaštitili od daljeg propadanja dok se ne pronađe mogućnost adekvatne zaštite. Kameni spomenici su do izgradnje zgrade muzeja, pohranjeni u zgradi bivše škole u Crvici nedaleko od Skelana.

Arheološki radovi su nastavljeni 2014. godine. Otkriveno je još oko 100 kvadratnih metara mozaika, najvećeg na Zapadnom Balkanu, čija je polovina sačuvana i rekonstruirana. Do sada otkriveni dio lokaliteta je na površini od oko 900 kvadratnih metara i obuhvaća veliki broj prostorija, hodnike, dva polukruga, hipokaust – podno grijanje, ostatke zidnog slikarstva u tri sloja, svjedočanstvo da je velebna građevina dugo bila u funkciji.

Direktor Muzeja „Semberija“ iz Bijeljine Mirko Babić, arheolog za čije ime se vežu najznačajnija otkrića u ovom kraju pa tako i ovo u Skelanima, prilikom posljednjih radova na otkrivanju i konzervaciji mozaika, 2014. godine, govoreći o značaju otkrića, za DW je rekao: „To će zaista unaprijediti turističku ponudu ovog naselja i cijele regije a u znanstvenom smislu će značiti mnogo. Imat ćemo istražen centar jedne rimske općine, jednog municipiuma iz vremena starog gotovo 2000 godina i ono što će biti dragulj, da kažem i europske kulturne ponude je činjenica da se ovdje nalaze mozaici površine preko 150 kvadratnih metara. Ovdje se nalazi najmanje 40 rimskih spomenika s natpisima i reljefima.“.

Nacionalni spomenik pod najlonom

Nalazište je tada pokriveno improviziranom konstrukcijom s najlonom. Čuveni građevinci, majstori iz ovog kraja, Osaćani, prezidali su 250 metara urušenih zidova, širokih 60 centimetara, veći dio podigli su do 115 centimetara visine. „S onoliko novca koliko smo imali prekrili smo mozaike nekom vrstom plastenika kako bi smo ga zaštitili od zime i atmosferskih nepogoda i ujedno učinili dostupnim oku posjetitelja“, kaže nam direktorica Arheološkog muzeja “Rimski municipijum-Skelani” Svjetlana Marković.

Njemački doprinos očuvanju kulturne baštine

Posljednje lijepe vijesti u Skelane i Srebrenicu Marković je donijela iz Sarajeva gdje je potpisan Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt preventivne konzervacije mozaika. Sredstva u iznosu od oko 60.000 eura osiguralo je Njemačko veleposlanstvo u Sarajevu kroz program podrške projektima iz kulture, a projekt će implementirati Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. „Ovo će značiti mnogo za dalje istraživanje i zaštitu lokaliteta na kojem se nalazi kulturno-povijesno blago neprocjenjive vrijednosti i zbog toga smo neizmjerno zahvalni njemačkom narodu i Vladi na ovoj donaciji“, kaže na kraju Svjetlana Marković.