- Advertisement -
Želja da zabilježim riječi koje su se nekada upotrebljavale u svakodnevnoj komunikaciji u Brelima, motivirala me je da koliko-toliko pridonesem očuvanju mjesnog jezičnog sustava koji je u posljednjim desetljećima ozbiljno ugrožen. Preko ovih riječi i onih koje su zapisali ili ih se sjećaju drugi, donekle ćemo potaknuti stručnjake da prouče karakteristike jezika koji se nekada koristio u Brelima i na taj način dati doprinos za proučavanje podrijetla Breljana prije dolaska na ove prostore. Propadanje lokalnih idioma očito je uvjetovano objektivnim čimbenicima društvenog razvitka.
Stipe Medić pok. Nikole Meštrov
Isticanje vrijednosti mjesnog govora ni u kojem slučaju ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge nama zajedničkog književnog standarda. Književni jezik neophodan je svakoj kulturnoj naciji i svi bi njezini pripadnici trebali što bolje vladati književnim jezikom. Dakle nema dileme književni ili mjesni jezik, nego afirmacija jednog i drugog jer se radi o istom hrvatskom jeziku na različitim razinama korištenja. Sva narječja i mjesni govor, pa i naš breljanski idiom, sastavni su dijelovi hrvatskog jezika pa svakako siromašenje mjesnog govora znači siromašenje našeg hrvatskog jezika uopće.
Prestrukturiranje Breljana od poljoprivrede i stočarstva na turizam i ugostiteljstvo, to opći porast razine obrazovanja i ubrzani razvitak znanosti i tehnologije izazvali su eksploziju suvremenih sredstava javnog priopćavanja koja bitno mijenjaju razinu i opseg komuniciranja.
Lokalni govori postaju pretijesan okvir za komuniciranje pomoću modernih medija pa se zanemaruju.
Breljanski mjesni jezični sustav nije do sada afirmiran jer gotovo da nema tekstova koji su pisani ovim jezikom. Ako u ovom trenutku nešto ozbiljnije ne učinimo i ne sakupimo riječi, priče, mitove i legende koje još znaju ispričati stariji na izvornom jeziku – sve će otići u zaborav. Mjesni jezični sustav valja tretirati kao dio mjesne kulturne baštine. Svaku domaću riječ (leksem, naziv…) treba smatrati spomenikom kulture, poput ostalih uobičajenih spomenika kulture, jer jezik je najautentičnije dokaz pripadanja nekom narodu. U jeziku se ogleda prošlost, potvrđuje sadašnjost i usmjerava budućnost svakog naroda u cijelosti. Sve zapisane riječi nisu karakteristične samo za Brela jer su se upotrebljavale i u okolnim mjestima u priobalju i Zagori, ali ih navodimo zbog prestanka uporabe u svakodnevnom govoru.
Jezična baština dio je bogatog kulturnog naslijeđa, koju zapisanu otimamo od zaborava. Hvale je vrijedan trud autora.
Doista zašto ne i ponoviti: “…breljanski govor ima svoju Ijepotu, neposrednost, jednostavnost…” Stoga prepustimo našem istraživaču neka nam priča.
UVOD 2.
Pojava prvog dijela rječnika pobudila je kod mnogih Breljana interes za ovu tematiku to su se počeli sjećati riječi, koje su se nekad koristile a nisu se našle u rječniku. Smatram da je sakupljen samo dio riječi a da do objavljivanja cjelovitog rječnika treba još dosta raditi, te bi mi bilo drago da sam umjesto usmenih sugestija dobio napisane izostavljene riječi.
Ne treba mimoići ni činjenicu da je u breljanskom govoru dominantan utjecaj prodora tuđih kultura Turske, Venecije od XV. st. u drugoj okupaciji, francuske i austrijske administracije, pa su ti utjecaji najviše traga ostavili upravo u jeziku, a posebno su obilježje dali u poljoprivrednoj trgovačkoj, zanatskoj i administrativnoj terminologiji. Žao mi je što se nije još kod kulturnih institucija javila svijest o potrebi očuvanja breljanskog dijalektalnog leksika kao što se to čini u drugim sredinama. Čitajući rječnike splitskog, trogirskog, blatskog, komiškog i drugih govora, zapaža se specifičnost velikog broja riječi u breljanskom govoru što bi trebalo pobuditi pažnju stručnjaka za ovo područje znanosti. To je i razumljivo jer su Brela u prošlosti pružala utočište novom stanovništvu iz Zabiokovlja, te je breljanski govor poprimio pored čakavštine i primjese štokavštine. Novi stanovnici pored nametanja svog govora nekritički su prihvaćali riječi koje su kao nepoznate čuli od starosjedilaca, te su ih iskrivljavali i dalje netočno izgovarali i mijenjali na štetu autentičnih, što je doprinijelo razvoju specifičnog breljanskog govora. Breljanski govor zbog spomenutih specifičnosti ima svoju ljepotu, neposrednost, jednostavnost i vrijednost te se trebamo truditi da ne padne u zaborav. Posebno bih bio sretan kad bi brojni breljanski pisci u svojim radovima afirmirali stari govor, te kad bi se po koji rad pronašao i u Školskom listu ovdašnje škole.
A
| Abak = tablica množenja Abazogo = ako je moja balota bliža vraćam Abriva = ubrzanje Agvantati= zgrabiti |
Apiko = okomito padati, pikirati Arija = zrak Armerun = ormar |
Avizati = obavijestiti Avolo – Ibando = u stranu Avundo = potopiti (brod) |
B
| Baška = posebno, napose Babnjak = drveni štapić pri “babi” kod postavljanja zamki (za lov ptica) Baketa = drveni čekić Bakonja = vrst puža Bakov = jarčev, opor, grub Balauštra = ograda Balezgati= svašta govoriti Banak = duga sjedalica Banda = strana Bandira = zastava Banušica = ptica s narančastim perjem pod kljunom Barićet–barićetno = obilno, bogato Barsa = prostor pripremljen sušenje višanja za Basamag = stuba, skalina Batavuni = batine, šibe Batilo = čamac kojeg vuče trabakul Batinogo = muškarac ili žena teška koraka Baul = dio namještaja (prizma čija gornja ploha ima oblik segmenta kruga) Bav mav = stanje kad je žena opsjednuta muškarci ma Bava = povjetarac Beštija = životinja Beštima = psovka Begenati = odobravati Bekina = koža Belegija = oštrilo za britvu Belenčuk = čelični prsten ugrađen u zid, namijenjen vezivanju tovarne stoke Bendati = odobravati Berekin = nestaško Bevanda = pomiješano vino i voda Bićerin = čašica za rakiju Bija = komad drva Bjankarija = donje rublje Bjuvati = povraćati |
Blekov = ludonja Bocal = otvor na bunaru Bokun = dobar komad Bokulović = voli dobre komade (mesa ili ribe) Bolcun = baždirana staklenka stožastog oblika Bot = sat vremena Botejun = staklenka od dva litra uskog grla Brčolet = narukvica Brabčiti = nesuvislo govoriti Brabak = sitan izmet okruglog oblika Branće = škrge Brecati = zvoniti a čast mrtvog Brekuja = vrst muhe Brimenica (vučija) = drvena posuda za nošenje vole Brokva = posuda za držanje vode ispod umivaonik , čavao Bronzin = lonac za kuhanje na otvorenoj vatri od sivog lijeva Brstiti = govoriti gluposti Brtulin = mali nožić koji se sklapa Brušketati = izvlačiti iz šešira ,birati Bruškin = četka za pranje poda Buža (bunja) = rupa, otvor Buština = ženski grudnjak Bučoglavac = čovjek okrugle glave Buganci = ozebline Bukalin = noćna posuda Bukara = drvena posuda iz koje se pije vino Bule = poštanske marke Bulentin = zatvorena pisana poruka koja se šalje po osobi Bumbižaj = način na koji treba Burača = kožna posuda s drvenim okruglim otvorom u kojoj se nosi piće Buzavac = donji dio čarape ispleten od vune, a nosi se u opancima |
C
| Cediti = ustupiti, dati Ciklo (vino) = počelo se kvariti vino Cipac = dva međusobno vezana štapa sa kojima se mlati žito Cukun = blesan |
Č
| Čabrk = drveni izdanak na gredi a služi za vješanje opreme Čabrun – mertek = greda koja nosi kamenu ploču ili kupu na krovu kuće Čradura = razvedrina Čarjati = pisati ili crtati nesu veslo po papru Čatrnja = bunar za vodu kišnicu Češagija =čelična naprava za češljanje konja Čevuja = dio grozda grožđa Čičulin = vrsta dječje igre (hvatalo) |
Čikara = šalica Čikopelnica – lugara = pepeljara Čoša = kut ili ivica na zgradi Čokavica= igra na blizu Čoketa = vrsta cvijeća Čonit = ujesti, ubosti (zmija ili osa) Čulak = dugački kamen koji stoji uspravno Čunjka = dio lica Čvrknit ko sač = napuknuti, puknuti |
D
| Dežbando = krivo stoji Dežbijego = krivo gleda Deštrigati = rastaviti Dešvano = razbijeno, zgužvano Deboto = evo sad, skoro Destežo = polako Dračakjun = vrst puce Dračevile = duga motka koja završava dva kraka, služi za nošenje i sječenje drača |
Drle = balavac Drop = ostatak od mošta kad se iscijedi vino Drob = stomak Dušpir = odušnik Dugorepica = vrst ptice Dumejana = velika staklenka opletena šibljem Dvizica = dvogodišnja koza Dumiti = mirno stajati, razmišljati |
E
Evala = hvala bravo
F
| Fermati = stati Fiščati = zviždati Finćukast = fin Fjubica = ukosnica |
Fjumbin = visak Fjumbo = okomit prema dolje Frankasirati = izgubiti novac Fratun = naprava od drva ili metala, služi za ravnanje zida prilikom žbukanja |
G
| Galebina = izmet od krupne stoke Gargaše = naprave s iglicama za čupanje vune Garzati = čistiti crijeva ili noge od domaćih životinja Gidicu = malo Gladišina = vrsta bodljikave trave Glavić = prednji dio samara Gnjati = donji dio nogu Gnjida = dosadan čovjek Gnjide = ličinke od ušiju Gnjila = ilovača Gogoj = vrelo Grančik = malo sidro, služi za vađenje posuda iz bunara ili vrši iz mora Grgojati = vriti Grintati = prigovarati Grizina = pomiješana krv i sluz |
Grjača = vrsta tikve Grjak = vrh boce Grota = veliki kamen samac Guča = ručno ispleten džemper od grube vune Gubi = oprana utroba od životinja Gubica = usne Gudan = svinja Guježina = zmija Guloz = neodoljiv za hranom Gundevaj = bumbar Gurla = cijev i oluk za odvod vode s krova Gusina = gusjenica Gusli = kad starije dijete sisa Gustirna = pokriveni bunar za kišnicu Gvida = vijak za pritezanje oplate kod nalijevanja betonskog zida |
I
| Ižuminjati = izmisliti Išati = podignuti Išekati = isprazniti tekućinu iz bačve ili druge posude Išton = ovaj čas Ištorija = povijest Išvogati = iživjeti se Ibando = u stranu ldro = jedro Impijan = uspravan Inčije = drugačije Inbotida = debeli pokrivači za krevet Incrvan = brodić dobrog stila, dobro leži na moru Injulost = slab, tanak, neće izdržati Intrada = godišnji prinos od poljoprivrede |
Intramenje = svinjske kobasice i duvenice Intrati = sresti Iskajkati = iščeprkati drvom Iskijati = izrezati pršut do kosti Iskokotiti = oči raširiti lstija = polagano Izbaliti = ispričati tajnu, ogovarati Izbejit = napraviti grimasu usnama Izbucati = promiješati Izdrejiti = raširiti oči Izentati = izmisliti Izobica = grizica, moljac Izguzati = istresti u karu Izvedašiti = izgubiti svojstva |
J
| Jablanača = vrst jabuke Jaspre – šoldi =novac Jerbo = jer Jerebac = vrabac Jupja = kora od jaja |
K
| Kašun = sanduk, građevinska oplata Kacačol = metalni probijač Kadena – sinđir = ogrlica, lanac Kadikad = po koji put Kain = posuda za umivanje Kajki, kajci = zubi Kalada = crvenilo na horizontu Kaladur = lanac sa sigurnosnom kukom Kaldaja = kotao Kamitavost = mlitavost, slabo Kanata = gotovo Kanavaca – pećina = kuhinjska krpa Kaneta = drveni štap a koji se zabije velika igla za pletenje Kantuja = slavina za vodu Kantun = kut Kantunal = noćni orma Kapac = smjeti Karakus = bolest konjskih nogu Karatil = bačva Karestija = nestašica Kargati = nategnuti polugom Kariola = kolica s jednim i dva kola Karticela = kesica Kastaš = ostavi kako je bilo, u igri franja Kazata = prezime, obiteljska loza Kekinje = vrsta trave Kijati = rezati tupim nožem Kitina = odsječene grane s listovima, vješaju se kao hrana ovcama i kozama Kjuka = kuka Klapiti = sanjati Klišćar = škorpion Kliko = koliko Koštavati = pristajanje broda u luku |
Koće = neka bude Kočeta = prednja ili stražnja stranica od kreveta Kočiti se = praviti se važan Koguma = sud sa poklopcem za kuhanje kave Kokica = mala školjka Kolobučina = traka koja ostvaruje nepropusnost kod šivanja kože Kolobuk = šešir Komaštre = debeli lanci na ognjištu Kombinet = ženski odjevni predmet Komo = dio sobnog namještaja Komoć = dio konjske oprema za vuču Kontreštavati = suprotstavljati se Korda = štapin Koromač = ljekovita trava Korteđavati = udvarati Kostolumiti = lomiti kosti Kostrić = vrsta jestive trave Kotumancija = pohrana vrijednosti na duži rok Kovica = košarica Krakun = zapor za vrata Krbelica = košarica specijalnog oblika Krešiti = poskupiti Krepalina = mrtva životinja Krivati = stanje kad je teret neravnomjerno raspoređen na tovarnoj stoci Kroniti = malo uliti vina Krosne = tkalačka naprava Krstac = zadnji dio samara Krtolu = velika košara isplete na od šiblja duguljastog oblika Kušin = jastuk Kudija = štap s brkljama koji služi za pričvršćivanje vune za predenje Kukumar =krastavac |
L
| Lažina = suhe otpale borove iglice Lage = daščice koje su služile za imobilizaciju slomljenih kostiju Lajke = sandale, natikače Lajkona = žena duga jezika Lanta = vratno krilo (vrata bez okvira) Lapiš = olovka, pisaljka Laprdati = pričati gluposti Larda = salo, slanina Lavel = sudoper Lenje = drvena građa Leparica = lagana motika Lepurica = lagano kao perje, snježna pahuljica Letrika = elektrika, struja Lišo = karta u igri koja malo vrijedi (bez punta) Liberati se = osloboditi se Likadina = zadnji sloj žbuke |
Ligambe = podvezice Limbel = utor na profiliranom obrađenom drvetu Livadura = drvena posuda u koju se istakalo vino Lopar = oblica od drva s dugačkom drškom kojom se u krušnu peć ubacuje tijesto Lopiža = zemljani lonac u kome se kuha mlijeko Lošćura = periska (školjka) Lozina = suhi mlazovi loze Lubak = cilindrični prsten u kome se oblikovao sir Lubura = posuda ispletena od slame u kojoj se držalo umiješeno tijesto Ludovik = naprava za bušenje lopiža Lukej = divlji luk Lumbrela = kišobran Lumin = žižak, svijeća za pokojnika (stijenj pliva u ulju) Lupača = specijalno oblikovana daska kojom se udaralo po suknu prilikom pranja |
M
| Maštilo = vjedro Maštrapan = žohar Mašulina = vrsta tkanine Mačkadur = drvena posuda u kojoj se čuvala hrana obložena mrežom koja je omogućavala strujanje zraka Depožit = prostor u podu konobe u kojem su se čuvale masline ili drop Mačkula = eksplozivna naprava Maca = reznik na rod kod loze (tri do četri pupa), veliki čekić Malen = drvena poluga žrvnja Malo steč = malo kasnije Mamed = vrag Manitaš = ludaš Matun = opeka, cigla Metiljav = slaba zdravlja, boležljiv Metla gorčikuša = metla od trave gorčika Mezarola = vučija, posuda u kojoj se nosila voda Mezo luto = crno sivo Mižerija = jad, bijeda Mića = štapin (sporogoreći) |
Mij (mišina) = naprava od kozje kože u kojoj se nosila mast Mijur = svinjski mjehur, koji bi djeca puhala (preteča lopte) Mirakul = čudo Mistrija = zidarska alatka za žbukanje Mlavo = mlado, tek izraslo Molati = pustit Morbati = smočiti u more Moviti (se) = žuriti, kretati se, micati se (u smislu bržeg kretanja) Mračiti = smrkavati Mrkati = ploditi ovcu Mudonja = čovjek lošeg karaktera Mulac = dijete bez oca Munita = sitan novac Murga = talog od ulja Mutap = velika vreća Mutežina = vino s talogom Mutikaša = prevarant Muvar = korov koji se hvata za odjeću |
N
| Nadžak = velika specijalna sjekira Nadek = sulmata = macavarija = sjekira specijalnog oblika služi za cijepanje tvrdih i debelih drva Naćve = drvena posuda za miješenje kruha Nabojac = naprava za nabijanje obruča bačve Nagolubilo se = vrijeme pred kišu Najskoli = naročito Nakanjivati se = nikad poći (krenuti) Nakejiti = izvoditi grimase Naramak = količina koju obuhvati jedna ruka Nase = nazad Nauznak = stojeće-ležeći položaj Navalice = slučajno Ni strvi ni krvi = nestalo Nije itnja = nije priša Nistrmo = nizbrdo Nožice = škare |
O
| Ošebjad = vrsta trave Ošervati = osvrnuti se Očale = naočale Očeniti = otkinuti Oblamati (se) = Oditi nastranu = ići na zahod Odpečito = odmaknuto Odrišiti = odvezati Oglav = vrsta ulara Ognjilo = naprava za stvaranje iskre preko kamena kremenca Ogrib (gribica) = čistilica motike |
Okjati = ozebsti Okomina = kora od krumpira Oplazito = klizavo Orij = orah Oriti = rušiti Oskoruše = vrsta voća Ostan = štap za vola Ovrančan = zaražen Ovrižati = kad oplete krošnju stabla biljka penjačica |
P
| Pašajica = željezna šipka iskrivljena u obliku slova L, koja povezuje daske (kašune) u koje se puni beton Pašareta = voćni sirup Pašročavati = miješati sve i svašta Paštriti = dobivati (grožđe) ružičastu boju zrna (zrno po zrno) Pačike = ostaci prerađenih maslina Pajdara = jedra žena Pal = stup Palac = palača Palamuditi = pričati laži |
Papataži = vrsta sasvim sitnog komarca Parašjol = oveći komad platna, jute na kome su se sušile višnje Partiti = otputovati Peškati = podizati kartu a igri = gaz broda Pećina = krpa Peliti = uporno davati upute Penelica = sitan drveni klin Pestati = šamarati Pestoj = morski trp Petruljača = svijeća na petrolej |
| Pićola = divlja salata Pičarola = posudica za pojenje ptica u krletki Pica = trava Pijavac = vrsta gliste Pilja = komadić (nečega) Pikuliš = vino iz dropa prije pečenja rakije Pina = pjena Pinjur = viljuška Pinka = koštica Pinku = malo Pitar = lonac za cvijeće Piva ko jorgan = lijepo pjeva Pizdarija = glupost Pjover = okapnica za odstranjivanje kišnice Pjucati = pljuvati Pjuskavica = vrst slatke jabuke Pjuvaka = pljuvačka Platica = daščica na skalama ili samaru Pleniti = sjesti Plovka = ravna kamena ploča Plutvo = čep za bocu |
Pod pauza = pod pazuh Podapriti = gurati prema gore Podase = ispod sebe Podastrič = skratiti kosu Podjebavati = neslano se šaliti Podrepičati = podrezati dlake Podukrajan = naliven do samog vrha Poduminta = temelji Pogrda = zločest čovjek, žena, dijete Pokus = perača = mali grm za potpalu vatre Polisti = pokliznuti Pomalo = lagano, polako Pomeriti = promijeniti boju zbog dugotrajnog sunčanja Poprug = ispleteni kaiš za pričvršćivanje samara za mazgu ili magare Portada = pladanj Posapnjak = držač (kožni ili jutani) samara Poskorupiti = pokupiti sloj što pliva po površini tekućine Postelja = krevet Pot = znoj Potabunjavati = pokrivati se po glavi Potla = poslije Potukač = vrsta mašklina Potumrak = mračan čovjek Pove = držač samara (sprječava klizanje) Povor = gornji dio kralježnice Povozit = lagan za vuču |
| Pršura = tava Praška = drvce za potpalu vatre Praća = konop na samaru na koji se stavlja teret Prajak = drvcc Prančiok = mjesto u zavjetrini izloženo suncu Prdavica = vrsta ptice Prdelj = trava koja raste najčešće iz međe Pređa = opredena vuna Pregaj = crv nametnik koji napada pršute Prišć = mjehur na koži Pričepiti = pritisnuti (prst) Prička = nešto naročito tvrdo Pričvrklost = prošlo mu vrijeme Prida se = ispred sebe Prikardašiti = prijeći mjeru Priko izma = priko načina Prilipak = vrsta ptice Pripuntat = dublje prekopati zemlju Prismrditi = odati tajnu Prisumititi = poprijeko |
Pritašelati = staviti zakrpu Pritabačiti = sabiti zemlju hodanjem Pritio = debeo Pritrati = prevesti tovar Privatiti = prihvatiti Prkljati = puno govoriti Prkno = stražnjica Proždriti = puno pojesti Povrislo = držač sića Prpa (prpuša) = lug Prut = šiba Pušćiti = pustit Pule = mlado magare Pumparice = vrsta hlača Puniti = puhnuti Punta = daska za učvršćivanje vrata Puntal = raspor između trešendala Puntapet = sigureca, sigurnosna igla Puntižel = deblja daska Puveno ulje = ulje koje se samo cijedi iz mljevenih maslina Puzdra = svinjski ud |
R
| Ražvaliti pešnje = rastvoriti usta Rašeto = slamnata posuda koja je služila za čišćenje žita Raška = sito za sušenje Ragan = snažan udar vjetra Ramandati = nerazumno govoriti Rapadik = sjeme kupusa (raščike) Rasod = mlade stabljike za sadnju Rasprondirati = eksplodirati Raz (bure) = nagli nalet Rešpicento = nadglednik Rećina = naušnica Rebatin = vrsta zakovice Receuda = recept, poruka Reloj = sat, budilica |
Revoltati = okrenuti (vrijeme) Riceta = recept Rigeta = metalna traka od koje su se izrađivali obruči za bačve Ripati = kašljati Rodakva = rotkva Rokel = svitak konca Rondati, ronjati = prigovarati Rpa = hrpa Rušati = pokvariti, ogrebati Rukatnjača = posuda sa ručicom Rukovet = mala količina zelenila koja stane u šaku Rukovetnjak = donji cipac Rumbati = provaliti Rvašćina = vrsta vina (jako i lošeg ukusa) |
S
| Saket = kesa = vreća Salbun = pržina, fin morski pijesak Salamaštrati = teško istući, pripremiti jelo na određen način Salitan = šporkan, izmazan Sedra = okamenjene stijene i zemlja Sepet = ispleteni sud od šiblja koji je služio za prijenos grožđa Siježe = jednogodišnje janje Sika = oštra stijena uz ili u moru Sikira = gluvara = sjekira Sindžir = lanac Skašela = džep na ženskoj suknji Skiknit = cikniti = rikniti = odapeti = krepati Smetniti = zaboraviti Smirit = udariti Smrdej = stablo divljeg rogača Smrduša = kukac neugodnog mirisa Smrič = kleka Snigavica = kiša sa snijegom Somić = bočna strana kuće |
Spara = kolač za nošenje tereta na glavi Spičati = stezati Sprež = rupa u kamenu za umetanje poluge Spuložina = puževa kućica Staža = daska koja služi za ravnanje i kontrolu okomitosti Stentan = spretan Stimavati = procjenjivati Sticati = stvarati nova dobra Stopanjica = domaćica, kućanica Stopro = upravo sad Strašalima = strašilo Strašinati = plašiti Sušica = tuberkuloza Sudžuk = sunduk = domaća kobasica Suk = trupina Sukjati = puno dimiti Sunce u zavod = sunce u zalazu Svorcati = radit do iznemoglosti Svratati = pasti s visine |
Š
| Šćuk = kost od pršuta Šaje = šalje, slati Šalpeta = kravata Šalturica = krojačica Šaporiti = tiho razgovarati Šešula = vrsta drvene posude ( u obliku lopate) s kojom se izbacuje tekućina Šemize = dio namještaja Šerbiti = ići, voziti Šest = stil, način Šestiti = njegovati |
Šišarica = borova šiška Šibavac = gornji cipac Šifun = gumeno ili plastično crijevo koje služi za pretakanje tekućine slobodnim padom Šijun = kiša koja pada nošena orkanskim vjetrom Šinut = nije baš normalan Šistati = tući dijete Šjola = kožni potplat cipele Šjucati = štucati |
| Škajupina = kora od jaja Škaram = komad štapa do 30 cm dužine na koji se pričvrsti veslo kod veslanja Škartoc = papirnata vrećica Škavet = škafect = ladica Škicati = zgužvati Škina = leđa Škovacera = lopatica za sakupljanje smeća Škrip = uski procjep između dva kamena Škrlatina = šarlah Šocati se = šetati se Šotana = vrsta podsuknje Šotobraco = ruku pod ruku: “Odili su priko crkovnog obora šotobraci.” Šotokotul = podsuknja |
Špacakamin = dimnjačar Špaker = štednjak Španjulet = cigareta Špica = zašiljena čelična šipka koja služi za oblikovanje kamena i kopanje rupa u betonu Špigul = obrađeni rub predmeta Špingeta = vezica za cipele Šprajc = drveni ili metalni podupirač Šprujak = drvce za kamenu zamku za ptice Šterika = svijeća od voska Štraca = krpa, krpetina Štrepitati = plašiti, stvarati iznenadnu buku Štrkajica = proljev Štrop = 1. strop, 2. konopac kojim se privezuje veslo za škaram Štruca = glava kruha Štrukavati = ožimati, gnječiti, tiještiti Štucigavati = provocirati Štumak = stomak |
| Šušanj = otpalo lišće Šuder = mljeveni kamen Šukilo = brav bez rogova Šugaman = ručnik Šunjati = plakati Šusta = madrac s oprugama Šustina = spajalica na odjeći Šuvar = pluto Šuvigati = peći na ulju |
|
T
| Tašelevati = krpiti zakrpama Taja = zahvatiti, udariti sa strane Tajafera = dlijeto Tajenta = čekić specijalnog oblika Talamenat = pamet Tantati = napostovati Tapun = čep za otvor na gornjem dijelu bačve Tavaja = stolnjak Tavajol = salveta Taviti = lagano ispuštati tekućinu, vlažiti Teća = posuda za kuhanje jela Tišikav = tuberkulozan Tišma = gužva Timunela = rudo zaprežnih kola Toko = bulin lagano dodirnut bućon Traina = vrsta veziva od platna Tramit = površina tla Trešendal = srednja uzdužna greda |
Trešanj = sredina samara Tremezan = okomita greda na krovištu Trepiti = strahovati Treviti = sresti Triličati = trljati Triska = iver Trokeli = naročito Trtajun = cilindrični štap oko kojeg se namota konop prilikom vezivanja mješina Trtak = mala ptica Trud = umor, premor Trumba = sito za polijevanje u vrtu Trupina = drveni valjak koji služi za siječenje mesa ili za cijepanje drva Tunja = udica Turanj = tijesak za vino Tutek = tu, ovdje Tutle = budala, budalaš |
U
| U potrapa = u pola U sebić = slanina prošarana mesom Užgati (se) = upaliti (se) Učelak = špicast završetak zida (vrh somića) Udrit u buk = krmača spremna za oplodnju Ular = oglavak, konop nataknut na glavu mazge ili magareta pomoću kojega vodič upravlja životinjom Umida = vlaga, vlažno Unaznač = dignuti noge a vis Undara = onda Ustra = britva Utaman = uzalud Utučak = uškopljen brav ili ovan Uzrigivati = štucati |
V
| Vajati = vrijediti Vajda = smisao, korist Vakanci = školski praznici Vala = uvala = zaljev Vapa = para iz lonca Vapor = parobrod Varkulije = bolje Veca = vinski talog Velencija = maža = vreća Vižitati = preglcdati Vidro = drvena posuda za pranje robe Vija = bodljikava trava Vijoglavost = lakomislenost |
Vinotoka = drveni sud za nalijevanje vina u bačvu Virati = podignuti vitlom Visme = panceta Vižilin = hitar, spretan Vlajina = vrsta jabuke Vlasi = kosa Voj = list papira Vrčina = noćna posuda Vriža = cima Vugon = isti čas Vuštan = suknja Vučija = drvena posuda za nošenje i čuvanje vode |
Z
| Zaboj = usjek na mjestu kopanja Zabujati = pregladniti, gubiti svijest od gladi Zaceniti = prestati disati od plača Zadavat jaganjca = vrsta psovke Zakalumati = zabiti, utaknuti Zaljuljati = opijenost od mladih bajama (badema) Zaprećati = staviti pod peku da se peče Zapregaj = mala vreća koja se veže oko pasa, a u koju se odlaže ubrana trava ili lišće Zasičak = obrezan prut od loze do dva pupa Zbotati = nadebljati se Zdrak = zraka Zericu = malo Zobati = jesti zrnasto Zovnica = otkana torba koja se nosi obješena o rame Zvicer = okretan čovjek |
Ž
| Žava, gustuma, nicina = masna žlijezda Žbanj = drvena posuda za nošenje pića Žburtavati = oporavljati se od pijanstva Žilogriz = kukac nametnik (napadao višnje) Žlić = Žliba = oluk za skupljanje vode Žmurak = punoglavac Žrvanj = mlin Žuklo = vino bez vode |
wpDiscuz
