Published On: Thu, Sep 17th, 2015

REBALANS DISBALANSA ZVANOG FBIH: Nema MMF-a, Vlada diže kredite u bankama

Vlada Federacije odlučila se na rebalans kojim je proračun uvećan za 14,3 milijuna KM. No, neće se do kraja godine moći računati na MMF, pa će se dizati krediti u komercijalnim bankama a ti krediti su daleko nepovoljniji.
Još jedna priča zanimljiva je a veže se uz kredite Federacije. Znate ono kad Federacija prikupi harač od PDV-a pa ga dijeli kantonima. Pa prvo da Konakoviću Dini i sarajevskom kantonu duplo više po glavi stanovnika, 80% više Goraždu a ostalim kantonima što ostane. E kod vraćanja kredita je druga priča. Kantoni kad vraćaju kredite vraćaju ih po jednoj drugoj formuli. Tada građanin Sarajeva ne vraća duplo više , budući da je dobio duplo više, nego zapravo, kad se matematika baci na papir, kantoni koji su opljačkani kroz raspodjelu PDV-a budu dodatno opljačkani kroz vraćanje kredita. Počesto tako kredit koji se utrošio npr. u Sarajevu vraćaju građani Tuzle, Bihaća, Mostara, Zenice, Širokog. To se zove Federacija BIH. Svi smo jednaki pred zakonom kaže u šali naš Ustav. Al u pravima i obvezama, porezima i prihodima jok. Federacija BIH zadnji je politički sustav u Europi u kojem postoji kanton za begove (Sarajevski) i kanton za malu raju (Svi ostali kantoni)
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je na današnjoj sjednici u Sarajevu prijedlog rebalansa ovogodišnjeg federalnog proračuna i uputila ga po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru.
”Rebalansom je predložila uvećanje sadašnjeg proračuna za 14,3 milijuna KM, odnosno ukupni novi proračunski iznos od 2.348.412.392 KM”, kazala je na pres-konferenciji federalna ministrica financija Jelka Milićević.

Pošto će do kraja godine izostati 200 milijuna od aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), umjesto toga je ukalkuliran novac od pozajmica kod komercijalnih banaka, spremnih na zaduženja s rokom vraćanja od pet do sedam godina.

Problem naplate dividendi

Po njezinim riječima, Federacija ima problem naplate dividendi na osnovu poslovanja javnih preduzeća, kao i poreza na dobit, a nove kategorije ovogodišnjih prihoda dodale su u proračun devet milijuna KM.
Najznačajniji novi iznos na rashodovnoj strani je transfer od 21,3 miliojua KM predviđen rebalansom za mirovinski fond. Za obveze prema neratnim invalidima transfer je uvećan oko 11 milijuna, a za naknadu šteta od poplava i klizišta oko 9,6 milijuna.
Pošto je uveden moratorij na nova zapošljavaja u javnom sektoru do kraja godine, po tom osnovu je ušteđeno oko 13,7 milijuna i preusmjereno za provođenje politike prvog zapošljavanja i samozapošljavanja mladih ljudi, za što je ukupno namijenjeno 20 milijuna, također je kazala ministrica financija.

Suglasnost za agendu

Kapitalni proračunski transferi su umanjeni za oko 6,2 milijuna KM, a izdaci za kamate 1,44 milijuna. Usporedo s prijedlogom proračunskog rebalansa, Vlada je utvrdila i prateći akt, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju proračuna, te ga također uputila u parlamentarnu proceduru jer ni rebalans ni zakon ne mogu stupiti na snagu ako ih ne odobre oba doma.
Osim ministrice Milićević, na pres-konferenciji se obratio i savjetnik federalnog premijera Fadila Novalića Goran Miraščić, koji je priopćio je drugu Vladinu odluku – davanje suglasnosti na Akcijski plan za provedbu Reformske agende u razdoblju 2015.-2018. godina.
”To je zapravo suglasnost za nastavak aktivnosti zacrtanih agendom. Neke su već provedene, a među njima je donošenje novog Zakona o radu”, naveo je Miraščić.

51 zadatak Vlade

Ključne planske aktivnosti odnose se na šest oblasti definiranih Agendom, od poslovnog okruženja do vladavine prava, s naglaskom na harmonizaciju propisa i stvaranje jedinstvenog ambijenta za njihovu provedbu u okviru nadležnosti svake razine vlasti.
Riječ je o svojevrsnom provedbenom aktu Reformske agende kao ključnog dokumenta u procesu europskih integracija. Svoj dio odgovornosti Vlada je preuzela kroz 51 aktivnost koju treba provesti u sljedeće tri godine.
Inače, entitetski premijeri Fadil Novalić i Željka Cvijanović usuglasili su Akcijski plan na sastanku 9. rujna u Sarajevu.