Rast mirovina u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina nije u potpunosti pratio rast cijena i rast plaća, što je mnoge umirovljenike dovelo do situacije u kojoj se teško nose s osnovnim troškovima života. Iako su mirovine zabilježile nominalni porast od 35% u posljednjem razdoblju, inflacija i rast životnih troškova u istom su razdoblju u velikoj mjeri umanjili stvarnu vrijednost tih povećanja. Za mnoge, svakodnevni život i dalje ostaje borba za preživljavanje.
Jedan od ključnih problema je nedovoljno prilagođavanje mirovinskog sustava realnim potrebama umirovljenika. Trenutni sustav usklađivanja mirovina temelji se na formuli koja uzima u obzir rast prosječnih plaća i inflaciju, ali s udjelom koji ne prati u potpunosti realnu dinamiku troškova života. Ovo rezultira time da umirovljenici, posebno oni s najnižim primanjima, često ostaju na marginama društva.
Kako se situacija može popraviti?
Jedno od mogućih rješenja za poboljšanje financijskog stanja umirovljenika je ciljano ukidanje PDV-a na režije. Ovo bi smanjilo njihove mjesečne troškove za oko 20%, što bi bilo značajno rasterećenje za kućni budžet. Procjenjuje se da bi takva mjera državu koštala oko 432 milijuna eura godišnje u izgubljenim prihodima od PDV-a, no ti bi se gubitci mogli djelomično nadoknaditi povećanom potrošnjom umirovljenika u drugim sektorima.
Druga opcija je uvođenje mjesečnih potrošačkih bonova u visini iznosa PDV-a na režije. Ovi bonovi mogli bi se koristiti isključivo za kupovinu osnovnih životnih potrepština, čime bi se potaknula lokalna ekonomija i istovremeno osiguralo da umirovljenici dobiju konkretnu pomoć. Trošak ove mjere bio bi jednak trošku ukidanja PDV-a, ali s dodatnim beneficijama za gospodarstvo.
Dugoročne koristi
Ove mjere ne samo da bi financijski olakšale život umirovljenicima, nego bi imale i šire pozitivne učinke na društvo. Rasterećenje kućnog budžeta umirovljenika smanjilo bi stres i financijsku nesigurnost, što bi posljedično smanjilo pritisak na zdravstveni sustav. Financijska stabilnost i sigurnost također bi omogućile umirovljenicima dostojanstveniji i kvalitetniji život.
Uvođenjem ovakvih mjera, Hrvatska bi pokazala stvarnu brigu za svoje najranjivije građane, omogućila im bolje uvjete života i osigurala njihovu veću uključenost u društvo. To nije samo pitanje ekonomije, već i moralna obveza prema onima koji su gradili našu državu i društvo.