Srijeda, 17 srpnja, 2024

RAGUŽ: Nikolić preuveličava žrtve Jasenovca zbog srpskih zločina u prošlom ratu

Must Read

Od završetka Drugog svjetskog rata srpski nacionalisti uporno i enormno povećavaju broj žrtava logora Jasenovac, dok s druge strane hrvatski nacionalisti broj jasenovačkih žrtava djelomično ili potpuno minimaliziraju, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž komentirajući jučerašnju izjavu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića o “više od 700 tisuća žrtava jasenovačkog logora”.

“Govorimo o preko 700 tisuća žrtava jasenovačkog logora od čega 360 tisuća u Donjoj Gradini”, izjavio je srbijanski predsjednik Nikolić sudjelujući jučer s predsjednikom RS Miloradom Dodikom na komemoraciji u povodu 71. obljetnice oslobađanja područja Donje Gradine u Bosni i Hercegovini koja je bila mjesto pogubljenja brojnih zatočenika iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac.

Raguž smatra kako su za današnje hrvatsko-srpske odnose ali i one u budućnosti jednako štetna srpska nacionalistička pretjerivanja o broju stradalih Srba u NDH, posebice srpskih žrtava u Jasenovcu, i hrvatska nacionalistička, djelomična ili potpuna, minimaliziranja tih brojeva.

Licitiranje žrtvama

-U licitiranju žrtvama logora Jasenovac srpska se strana tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća kao i zadnjih godina najčešće koristila brojkom od 700 000 žrtava logora u Jasenovcu. Njezinom zlouporabom u posljednjim desetljećima 20. stoljeća željelo se onemogućiti bilo kakvo demokratsko djelovanje, u prvom redu hrvatskih intelektualaca i političara, jer su se takve težnje i težnje ustaša u Drugom svjetskom ratu stavljao u istu ravan kako bi se zaustavilo otvaranje hrvatskog pitanja u bivšoj Jugoslaviji, ističe Raguž.

Podsjeća kako su povjesničari, kako u Jugoslaviji tako i danas u Hrvatskoj i BiH koji su izračunima utemeljenim na relevantnim pokazateljima nastojali upozoriti na znanstvenu neodrživost navoda o 700 000 žrtava logora u Jasenovcu doživjeli znatne neugodnosti, pa i optužbe i osude te je danas, kaže, primjetna suzdržanost u reakcijama na hrvatskoj strani kada su u pitanju navedene manipulacije srpskim žrtvama u Drugom svjetskom ratu na području NDH.

Najnoviji dopunjeni i revidirani popis žrtava logora Jasenovac i Stara Gradiška, koji je načinilo Spomen-područje Jasenovac 2013., donosi podatke za 83 145 osoba koje su život izgubile u logoru Jasenovac (i Stara Gradiška). Prema tom popisu, najviše je žrtava Srba (47 627), zatim Roma (16 173), Židova (13 116) i Hrvata (4255). Popisi žrtava logora Jasenovac ne mogu se smatrati konačnima te su moguće promjene i prema povećanju i prema smanjenju ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac.

Megalomanska brojka od 700 000 žrtava logora Jasenovac ostala je, nažalost, do danas, unatoč svemu, kaže, Raguž, jedino prihvatljiva u određenim srpskim političkim krugovima. Ona se uporno i neprekidno do danas ističe u javnim istupima srpskih političara u Srbiji i Republici Srpskoj te u većini srpskih medija i znatnom dijelu srpskih povjesničarskih krugova.

-Uvećavanje i isticanje samo srpskih žrtava u javnim istupima srpskih političara, te prešućivanje ljudskih gubitaka kod drugih naroda u Drugom svjetskom ratu u NDH, odnosno na području današnje Hrvatske i BiH, uz nepoznavanje činjenica, najčešće se, kao što su to učinili Nikolić i Dodik u Donjoj Gradini, radi iz načelnih nacionalnih ili političkih razloga ali dijelom i zbog velikog tereta odgovornosti srpske strane za stradanja drugih naroda u zadnjem ratu u BiH, kaže Raguž za Hrvatski Medijski Servis.

Komunistički zločini

S druge strane u Hrvatskoj i BiH, mimo europskih očekivanja na temelju donesenih rezolucija o osudi komunizma i komunističkih zločina, dijelom je izostala sustavna državna potpora sveobuhvatnim istraživanjima stradanja hrvatskog ali i drugih naroda nakon završetka Drugog svjetskog rata. Zbog svega toga brojna su još uvijek otvorena pitanja u svezi jugoslavenske komunističke i partizanske represije i zločina 1945. na prostoru bivše Jugoslavije i Austrije.

Raguž smatra kako to nije ni malo slučajno, nego za to postoji veći broj političkih razloga.

-Očito je da određenim utjecajnim političkim strukturama na prostoru Hrvatske i BiH koje još uvijek imaju priklone komunističkom naslijeđu ne odgovaraju istraživanja ovog pitanja, te ih nastoje onemogućiti i tako prikriti zločine jugoslavenskih komunističkih i partizanskih postrojbi i vlasti iz Drugoga svjetskog rata i poraća na prostorima ovih zemalja, kaže za HMS ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH Željko Raguž.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe osudila je totalitarni komunistički poredak u svoje dvije rezolucije:Rezoluciji 1481. o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. i Rezoluciji 1096. o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava, koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27. lipnja 1996. godine.

Raguž smatra kako je nužna stvarna a ne deklarativna realizacija spomenutih rezolucija na području BiH, Hrvatske kao i u ostalim državama nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije./HMS/

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Ljubuški – ponuda uz Trebižat sve primamljivija

Ljubuški privlači sve više gostiju sa svojom ponudom na Trebižatu. Kravica ili Koćuša odavno su poznata odredišta ljubitelja prirode...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -