Published On: Pon, sij 6th, 2014

Prosjek plaća od 800 KM je laž, stvarno stanje je užasno

Jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve je veći, ali socijalno-ekonomska kriza u zemlji još nije dostigla onaj stupanj koji bi mogao pokrenuti socijalni bunt, tvrde analitičari. U 2014. ne očekuju bitnije promjene jer raja više voli šuti i trpi!
Predstavnici građanskih udruženja tvrde da podaci Agencije za statistiku BiH , prema kojima se prosječna mjesečna plaća u ovoj zemlji kreće oko 800 KM , ne odražavaju stvarno stanje . Takav prosjek , smatraju analitičari , dobiven je zahvaljujući ogromnim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i nekoliko javnih poduzeća u ovoj zemlji . Prema podacima udruženja potrošača , mjesečna primanja većine građana u BiH iznose od 200 do 600 KM , dok su mjesečna primanja velikog broja umirovljenika ispod 300 KM , objavio je Deutsche Welle .
S druge strane , mjesečna primanja zaposlenih u javnoj upravi , odnosno u institucijama vlasti , premašuju i 5.000 KM . Pod naslovom ” Propast nam je zagarantirana ” , politički analitičar Almir Terzić objavio je na svom Facebook profilu podatke o mjesečnim primanjima bh. . parlamentaraca . Prema tim podacima , samo naknade za posjete obitelji , odvojen život , smještaj , reprezentacije i troškove mobitela koje dobivaju pojedini parlamentarci , višestruko premašuju prosječna primanja većine zaposlenih u BiH .
Almir Terzić smatra da je jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve veći , te da aktualna politička elita ni u 2014. godini ništa neće poduzeti kako bi se razlike smanjile .
” Sve vrijeme radili su samo za sebe , stranačke , grupne i obiteljske interese . Ako javna poduzeća i tvrtke u državnom vlasništvu nisu jeftino privatizirali , pretvorili su ih u svoje feudalne posjede . Napravili su tolike socijalne razlike da u BiH više nema srednje , radnička klasa , osim ako se u to ne računa državna administracija koja je sačinjena od njihovog kadra ” , kaže Terzić za Deutsche Welle .
Bosna i Hercegovina je najsiromašnija europska zemlja iu mnogo čemu zaostaje za državama regije . Ono u čemu prednjači su korupcija i visine plaća zaposlenih u institucijama vlasti . ” Primjerice , ministar u Vijeću ministara BiH ima osnovna primanja od oko 2.200 eura , a njegov kolega u Srbiji ili Crnoj Gori oko 1.000 eura . Pri tome je prosječna plaća u Crnoj Gori 480 eura , au BiH , prema podacima Agencije za statistiku BiH 0,410 eura . Gdje je tu logika i socijalna pravda ? U BiH dužnosnici misle samo na sebe , osim rijetkih koji su se odrekli plaća . Sve ostalo su samo igrokazi za gladni narod ” , kaže Terzić .
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. . Salih Fočo smatra da je u tranzicijskom društvu ” teško govoriti ” o socijalnoj pravdi jer je umjesto starog sustava , koji je počivao na socijalnoj jednakosti , uspostavljen ” sustav koji podrazumijeva nejednakost ” .
” Socijalna raslojavanja u BiH uvjetovana su procesom privatizacije i urušavanjem modela prema kojem su radnici bili vlasnici proizvodnih sredstava . Srednja klasa je nestala , a veliki broj bh. . Građana danas je u stanju socijalne potrebe . Takav proces privatizacije nametnut je skoro svim istočnoeuropskim zemljama ” , kaže u razgovoru za Deutsche Welle sociolog Salih Fočo .
No , dok je većina drugih istočnoeuropskih zemalja napredovala u procesu pridruživanja Europskoj uniji , a neke od njih danas su među najrazvijenijim članicama europske zajednice naroda , BiH je stagnirala . Analitičari ocjenjuju da krivnju za to ne snosi samo politička elita , već i građani , koji više od dvadeset godina trpe neučinkovitu vlast . U drugim zemljama padaju vlade , visoki dužnosnici osumnjičeni za kriminal , zloupotrebu položaja ili ovlasti završavaju u zatvorima , a građani su na demonstracijama često pokretači pozitivnih društvenih procesa .
Pojašnjavajući taj bh. . fenomen , sociolog Salih Fočo kaže da nema kritična socijalna masa koja može promijeniti stanje u ovoj zemlji .
” Zbog ustavnog ustrojstva i podjela na etničke grupacije nije moguće dobiti kritičnu masu za socijalne promjene i to je ono što BiH razlikuje od drugih zemalja . I prošlogodišnji prosvjedi za jedinstveni matični broj građana ( JMBG ) pokazali su stanje svijesti u BiH . Iako se radilo o interesu svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost , na vrhuncu prosvjeda nije bilo više od 5.000 ljudi ” , kaže Fočo .
Deutsche Welle