Program za novu socijaldemokratsku politiku u šest točaka

Činjenica jest da se u proteklih šest mjeseci hrvatsko društvo suočilo s pogubnim posljedicama radikalno desne politike, koja je znala što hoće i ideološki je formulirala svoje zahtjeve nastojeći ih u što kraćem vremenu ostvariti. Kako je jedan od ciljeva bio destruirati građansko društvo, a jedna od posljedica ozbiljna šteta za ekonomiju zemlje, smatramo kako se društvo i država pred ove izbore nalaze na prekretnici.

Izaberu li građani još jednom na vlast iste ljude i politike koji su u prethodnom razdoblju obnašali vlast i usmjeravali političke procese bojimo se da ćemo se dovesti u situaciju nakon kojeg u dogledno vrijeme neće biti moguće izgraditi modernu i demokratsku Hrvatsku. Umjesto toga perspektiva će biti daljnje siromašenje svih osim šačice privilegiranih, poticanje netrpeljivosti kroz privatizaciju domoljublja i život u strahu od političkog nasilja.

Smatramo kako je za onemogućavanje ovakvog scenarija potrebno ispuniti dva temeljna preduvjeta. Jedan je stvaranje što šire koalicije stranaka i pojedinaca, uključivši građansko društvo koje je pružilo najsnažniji otpor nacionalističkim i klerikalnim politikama, koji bi zajednički nastupili na predstojećim izborima. Drugi je formuliranje jasnih ciljeva koji bi vodili većoj slobodi, većoj sigurnosti i većem standardu svih građana i koji će biti odrednice postupaka jedne odgovorne socijaldemokratske stranke bilo da je na vlasti ili u opoziciji.

Ključni ciljevi takve politike, i načelno i u današnjoj Hrvatskoj, trebali bi biti:

1. Zaštita temeljnih ljudskih prava i unapređenje civilizacijskih standarda

• Sprečavanje diskriminacije ljudi po bilo kojoj osnovi.
• Uvođenje i provođenje efikasnije zakonske regulative, kombinirane s adekvatnim školskim odgojem, kako bi se suzbilo rastuće nasilje u društvu. To se posebno odnosi na političko nasilje, čiji podstrekači ga u današnjoj Hrvatskoj podvaljuju kao pravo na drugačije mišljenje, nasilje u školama i obiteljsko nasilje koje je manje vidljivo ali rašireno.
• Stvaranje djelotvornog pravosuđa i pravne države čiji zakoni su odraz težnje ka pravednosti, a praksa vođena nultom tolerancijom korupcije.
• Odnos prema organizacijama civilnog društva i nezavisnim medijima kao bitnim čimbenicima demokratskog društva.

2. Veća socijalna pravednost u društvu

• U Hrvatskoj se uvriježio stav da se siromašenje siromašnih i bogaćenje bogatih ne može izbjeći jer to diktiraju zakoni tržišta. To je slično tvrdnji da se ne mogu izbjeći poplave jer su to prirodni zakoni. Na nama je da odaberemo da li će nam rijeke plaviti sela ili okretati turbine. Isto je tako na nama stvaranje ekonomije koja će biti usmjerena povećanju standarda najvećeg dijela društva, a ne samo bogaćenju bogatih.
• Zaštitu i unapređenje prava radnika, čija kršenja se također prikazuju kao neizbježna posljedica tržišne privrede, treba provesti kroz donošenje odgovarajućih zakona.
• Svakom dostupno kvalitetno zdravstveno osiguranje i besplatno obrazovanje tretirati kao civilizacijski standard društva čije održanje i unapređenje je zadaća države.
• Donijeti takve zakone koji će voditi većoj zaštiti hendikepiranih, nemoćnih i svih onih kojima je pomoć društva i državnih institucija potrebna.

3. Odgoj i obrazovanje u kritičkom duhu

• Svi zacrtani ciljevi, od smanjenja nasilja i mirotvorne politike do društvene solidarnosti i održivog razvoja, što će se od toga ostvariti “sutra”, bitno ovise o odgoju i obrazovanju danas.
• Razvoj kritičkog duha kod mladih jedna je od najvažnijih zadaća odgovornog društva koje vodi računa o sačuvanju slobode i povećanju prosperiteta. To je pružanje mogućnosti slijedećoj generaciji i da se odupre političkim demagozima i da se nosi s novim znanstvenim i tehnološkim dostignućima.
• Vjeronauk treba biti slobodan izbor roditelja. Ali u sekularnoj državi, gdje ne postoji državna religija, mjesto vjeronauku je u odgovarajućim vjerskim ustanovama, a ne u školi.

4. Mirotvorna politika

• Sva iskustava s ratovima ukazuju da je mir i etički imperativ i primarni nacionalni interes.
• Vitalni interes Hrvatske, i kao države i kao članice EU, je da aktivno doprinese transformaciji ovog dijela Europe gdje su ratovi u dvadesetom stoljeću počeli i završili, u područje mira i suradnje. Nešto po uzoru na Nordijski model suradnje koji je tim zemljama donio trajan mir, prosperitet i ugled u svijetu.

5. Održivi razvoj

• Odnos prema neobnovljivim izvorima energije, prema šumama i vodama, prema prirodi koja nas okružuje i čiji smo mi dio, treba biti vođen mudrom rečenicom starog indijanskog poglavice: “Ovaj svijet nismo naslijedili od svojih predaka nego posudili od svoje djece.”
• Kakvi će biti izazovi koje nosi budućnost teško je predvidjeti, čak i na kraći rok. Tako se 2015. cijela Europa našla iznenađena valom izbjeglica. Ali kakvi će biti odgovori, da li će prevladati fobije, bezosjećajnost i bodljikava žica ili će se veliki broj ljudi sjetiti da je jedna od najvećih vrlina nesebična pomoć drugima u nevolji, ovisi o tome s kakvim ciljevima i na kakvim etičkim normama gradimo naše društvo.

6. Kulturna politika

Potpuni udar kojeg je na kulturu izvela aktualna vlast, s ciljem da iz nje isključi svakoga tko ne dijeli isključivi nacionalistički i klerikalni svjetonazor, treba biti u potpunosti poništen i minimalno vraćen na polazišne postavke koje su prošlu Vladu dočekala.

Nakon toga treba donijeti ozbiljnu kulturnu strategiju na tragu rješenja kojeg je ponudila inicijativa ‘Kulturnjaci 2016’.

U potpisu stoje:

Jasna Babić, Sandra Bartolović, Nada Beroš, Sanja Bilas, Goran Borković, Rada Borić, Danko Bosanac, Želimir Brala, Ivica Buljan, Nadežda Čačinović, Vlatko Čerić, Roberta David, Srđan Dvornik, Zoran Erceg, Vojmir Franičević, Štefica Galić, Igor Galo, Mirjana Galo, Rajko Grlić, Toni Gabrić, Goran Gazivoda, Hrvoje Harambašić, Drago Hedl, Branko Gumhalter, Zvonimir Jurić, Hrvoje Klasić, Nera Komarić, Mirjana Kučer, Slavo Kukić, Svetozar Livada, Dragan Markovina, Renato Matić, Dijana Milčić, Milorad Milun, Lidija Nonveiller, Jadranka Pintarić, Edo Popović, Čedo Prodanović, Zoran Pusić, Urša Raukar, Božo Rudež, Sanja Sarnavka, Azra Svedružić, Vesna Teršelić, Ante Tomić, Leila Topić, Velimir Visković, Koraljka Vlajo, Mila Vlajo, Boris Vukobrat, Duško Zorić, Vjeran Zuppa.