Proces formiranja nacija na Balkanu bit će završen kad muslimani završe svoj identitet. Države regije su ranije imale nacionalne pokrete u kojima su definirali svoju naciju, a to se prvenstveno dešavalo u 19. stoljeću. Kako je BiH tek došla pod austrougarsku vlast, a poslije i anektirana (1908.), u BiH je kasnila izgradnja nacionalnog identiteta, istaknuo je u intervjuu za Agenciju FENA predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” Franjo Topić.
On je u razgovoru povodom okruglog stola “Popis stanovništva u BiH – kontroverze i posljedice”, koji će Federalna novinska agencija FENA organizirati u četvrtak, 22. novembra, u Sarajevu, govorio o tome da li je u BiH, i šire na Balkanu, završen proces formiranja nacija, naročito one bošnjačke.
Topić podsjeća na pokušaj Benjamina Kalaya da sve nacije u BiH svrsta u “bošnjaštvo”, što nije uspjelo. Za vrijeme komunizma, nacionalni identitet je bio ugušivan i sve što je imalo s nacijama i vjerom smatralo se lošim i često protujugoslavenskim. Jugoslavija je službeno bila ateistička država i internacionalna.
– Muslimanska politika je odlučila 1993. da se muslimani izjašnjavaju kao Bošnjaci, ali to očito još nije od određenog broja muslimana prihvaćeno, a slijedeći popis će pokazati pravo stanje, smatra Topić.
Na pitanje mogu li Bošnjaci biti ateisti ako se tako osjećaju, Topić ocjenjuje da je pitanje vjere osobna stvar, tako da i Bošnjak može biti ateist. Naglašava da nacionalno treba razlikovati od vjerskog, iako u velikoj većini slučajeva u BiH vjera određuje naciju.
Komentirajući je li identitet koji proizilazi iz državljanstva u koliziji s (etno)nacionalnim identitetom, Topić ističe da danas možete imati američko državljanstvo, a biti Hrvat, Bošnjak ili drugo.
– Pa dosta ljudi živi po svijetu i ima druga državljanstva, ali se nacionalno osjećaju drugačije. Posebno je važno da se u BiH uskladi nacionalni osjećaj s pripadnošću ovoj zemlji. Nažalost, kod nekih Srba i Hrvata izgubio se osjećaj domoljublja prema BiH. To je posljedica nekih političkih stavova nekih stranaka, naglasio je.
Odgovarajući na pitanje kakve se, ukoliko ikakve, pravno-političke, institucionalne i druge posljedice mogu očekivati ako popis pokaže da u BiH živi više od 50 posto Bošnjaka, predsjednik “Napretka” smatra da to ne treba imati nikakve pravno-političke posljedice.
Naglašava da ne treba zaboraviti da je BiH ravnopravna zemlja triju naroda (Hrvata, Srba i Bošnjaka), kao i svih ostalih koji žive u njoj. To je definirano ustavom i ta su prava zagarantirana.
– Mi u BiH trebamo naučiti da zajedno živimo i da uvažavamo jedni druge. Suživot između naroda koji žive u BiH mora biti puno bolji, umjesto da se dijelimo, mi svi trebamo gledati kako zajedno da idemo naprijed. Naravno ne odričući se svog identiteta. Bošnjaci kao većinski narod moraju biti posebno obzirni u ovom slučaju. Ako bi se forsirala teza kao što se ponegdje javlja da Srbi imaju svoju državu, Hrvati svoju, a da je BiH bošnjačka, tek bi se time opravdao rat i politika koja je razbijala ovu zemlju, stav je Franje Topića.
Komentirajući kakve se, ukoliko ikakve, pravno-političke, institucionalne i druge posljedice mogu očekivati ako popis pokaže da u BiH ima više Bosanaca nego jednog konstitutivnog naroda ili više njih, Topić navodi da je BiH zemlja triju ravnopravnih naroda kao i ostalih.
– Već imamo presudu suda u Strasbourgu u kojima moramo i u praksi uvažavati ostale (gdje spadaju i Bosanci). Tu presudu treba provesti što prije, kako bi se svi građani osjećali jednakopravnim u BiH, zaključio je Topić.(Dnevnik.ba/F)
wpDiscuz