Postoje barem dva od tri naroda u BiH, Srbi i Hrvati, koji su na svojoj koži osjetili europske vrijednosti. To su recimo pljačke banaka, usred bijela dana, NATO tenkovima. To je recimo čin kad ti razvlaste, optuže i protjeraju predsjednika koji će do dana današnjeg živjeti u izgnanstvu. Potom medijski to pokriju da ga se stidiš. I ne pitaš za njega. Potom te uče kako je to zajednica gdje teče med i mlijeko. U suštini radi se o društvu zgaženih ljudskih prava iz kojeg mnogi s ljubomorom gledaju na slobode koje u BIH uživaju naši ljudi. Nemojte reći da niste upoznali nikog tko se vratio iz Njemačke s pojašnjenjem da je to život u birokratskom teroru i da im je dosta tog nasilja EU naddržave. Posebno u doba COVIDA. Hrvati i Srbi su europski put osjetili i u nasilnim izmjenama Ustava, nasilju OHR-a , prijetnjama, namtanjem Ustaša i Lijanovića.
Bio bi red da srpske i hrvatske stranke u BIH provedu referendum među svojim glasačima žele li oni uopće biti dio EU.
To je minimum nekog odnosa prema narodima žrtvama EU birokracije.
Doista ne vidimo niti jednog razloga da BIH postane članica EU, a kamoli NATO-a. Još manje vidimo logiku bespogovornog nuđenja tim sektama. Želite da BIH postane NATO i EU? Ok za početak recite Schmidtu da koliko je sada, napusti BIH. To bi bio recimo državnički stav. Odgovoran stav prema svojim biračima. I da prije odlaska vrati izvorni Dayton na snagu. Doduše i ne mora. Vratit će ga narod putem parlamenta, pozivajući se na Ustav BIH.
A Bošnjaci ako žele u NATO i EU, bujrum. Može se zemlja i selektivno pripajati. Baš poput Cipra.
Bespogovorno hrvatsko nuđenje EU i NATO-u te potpuno uzmicanje od narodne politike i narodne svijesti, bježanje pod skute izdajice Mate Granića ponavljanje je povijesti. Mate Granić je ucijenjeni sarajevski taoc. Kojem prijete optužnicom. Jednako kao i Šeks i Mesić.
Sve po projektu nanbundo odvjetnika. Za one koji ne znaju o čemu pričamo neka upute molbbu za pojašnjenje. Dosadilo nam je pojašnjavati.
Ili naprosto nek pročitaju najbizarniju presudu haaškog talibanata – presudu Kordiću.
Posebno njen uvod “nisi ti kriv, nisi ni bio tamo, nisi ni u zapovjednoj strkuturi, ali si bolan sigurno pomogao”- nisi bio visoki dio kampanje progona, nego srednji dio” . Tko je dakle visoki dio kampanje progona kojeg se u svakom trenu može pozvati na optužnicu?
Pa ljudi koji od ove preduse tekbiraju po Hrvatskoj. Što po pravosuđu što po vanjskoj politici. Gore narečena ucijenjena trojka sarajevskih talaca.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu, 1. studenoga, dolazi u Bosnu i Hercegovinu, kada će se u Sarajevu susresti s članovima Predsjedništva BiH, nakon čega i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
Riječ je o njezinom trećem posjetu našoj zemlji u tri godine, što pokazuje posvećenost Europske unije za napredak BiH na europskom putu.
Predsjednica Europske komisije u Bosnu i Hercegovinu stiže uoči Izvješća o napretku BiH u ispunjavanju preuzetih obveza na europskom putu koji će biti objavljen 8. studenoga.
Ona bi, prema najavama, tijekom posjeta trebala iznijeti podatke o pretpristupnoj pomoći i financijskim detaljima koji će biti predstavljeni kao dio projekta kojem će BiH moći pristupiti.
BiH na europskom putu
Bosna i Hercegovina je od Europske komisije još 2019. godine dobila popis od 14 prioritetnih zadataka koje naša zemlja treba ispuniti kako bi dobila kandidacijski status, odnosno kako bi otvorila pregovore.
BiH je proteklih mjeseci usvojila pet zakona s popisa od 14 prioriteta, ali politički predstavnici uglavnom su optimistični da će naša država ipak dobiti datum za početak pregovora kao dio šireg narativa EU u kontekstu rata u Ukrajini. Za otvaranje pregovora s BiH zalaže se veći broj članica EU, uključujući Hrvatsku, no tome se za sada se protive Njemačka i Nizozemska.
Vladajuća koalicija na državnoj razini u četvrtak je održala novi krug razgovora kako bi osigurala usvajanje još najmanje dva ili tri zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH do kraja mjeseca, a uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Međutim, nisu se mogli dogovoriti oko toga gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH. Ključni problem bio je hoće li sjedište prizivnog odjela državnog suda biti u Banjoj Luci, kako to traže vlasti Republike Srpske, ili u Istočnom Sarajevu, na čemu inzistiraju iz Federacije BiH argumentirajući to blizinom sjedišta Suda i Tužiteljstva BiH, kao i državnog zatvora u koji se smještaju pritvorenici.
Izaslanstvo EU u BiH istaknulo je kako je razočaravajuće da se nije mogao postići kompromis o tom pitanju, podsjećajući da je Europska komisija kao jedan od ključnih prioriteta za BiH definirala poboljšanje funkcioniranja pravosuđa.
Zbog spora oko ovog pitanja, ministri iz RS-a u Vijeću ministara BiH u četvrtak su na tom tijelu blokirali raspravu i o svim drugim zakonima pa parlamentu za sada neće biti upućen nikakav novi prijedlog na usvajanje.
Unatoč zastojima na državnoj razini, kao i zakonima koji su ranije usvojeni u RS, a koji su u suprotnosti s legislativom EU, o datumu za početak pregovora govori se sve intenzivnije, dok je i dalje upitno kako riješiti brojne političke nesuglasice u našoj zemlji.
Posjet državama zapadnog Balkana
Inače, posjet zapadnom Balkanu predsjednica Europske komisije počinje danas u Sjevernoj Makedoniji, gdje će se sastati s predsjednikom Stevom Pendarovskim.
U ponedjeljak ujutro razgovarat će i s premijerom Dimitrom Kovačevskim, dok će se u Prištini sastati s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani, kao i premijerom Albinom Kurtijem.
U utorak ujutro boravit će u Podgorici, gdje će se sastati s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem i premijerom Dritanom Abazovićem, dok će u poslijepodnevnim satima otputovati u Beograd.
U Beogradu će razgovarati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i s premijerkom Anom Brnabić, nakon čega dolazi u Bosnu i Hercegovinu./Fena/HMS/
wpDiscuz
