PRIJETI LI JAČANJE SELEFIZMA? Što Saudijska Arabija radi u bh. obrazovanju?

Pitanje je ima li BiH mjere zaštite, ukoliko se kroz obrazovne institucije pokušaju širiti ideje i principi selefizma.

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović je, u ime Vijeća ministara BiH‚ prije dva tjedna u Saudijskoj Arabiji potpisao Memorandum o razumjevanju o obrazovnoj i znanstvenoj suradnji s ministrom obrazovanja te zemlje. Sporazumom se preciznije definira suradnja, koja se do sada odvijala na pojedinačnoj osnovi.
Sve se to događa u vrijeme kada se na Bosnu i Hercegovinu gleda kao na zemlju u kojoj je selefizam našao put za razvoj, a taj pravac snažno utječe na obrazovni sustav Saudijske Arabije, piše Radio Slobodna Europa.
Postavlja se pitanje ima li BiH mjere zaštite, ukoliko se kroz obrazovne institucije pokušaju širiti ideje i principi selefizma.
Memorandum o razumjevanju o obrazovnoj i znanstvenoj suradnji, koji je nadavno potpisan između Bosne i Hercegovine i Saudijske Arabije predstavlja prvi put službenu međudržavnu suradnju u oblasti obrazovanja.
„Smatram da se radi o kvalitetnom Memorandumu, jer do sada su naši studenti nazočili i studirali u Saudijskoj Arabiji, išli su raznim načinima i putevima. Tendencija Bosne i Hercegovine i Saudijske Arabije je da ti studenti idu službenim putem. Do sada nije postojala mogućnost da studenti iz BiH studiraju medicinu u Saudijskoj Arabiji, a s ovim Memorandumom se to omogućava“, objasnio je Osmanović.
BiH ima sporazume u oblasti obrazovanja i znanosti s mnogim zemljama, kako regije, tako i Europe. No, potpisani sporazum sa Saudijskom Arabijom otvara brojna pitanja. Prije svega, u toj zemlji obrazovanje se oslanja na religiju, točnije na selefizam. U Bosni i Hercegovini, selefizam ima svoje sljedbenike, te postoji dobra osnova da se ukorijeni.
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz kaže za RSE da je za to odgovorna prije svega bošnjačka politika, predvođena SDA.
„Potpisivanje sporazuma sa Saudijskom Arabijom ne znači transport selefizma u BiH. On je prebačen zahvaljujući SDA i Islamskoj zajednici BiH još tijekom rata i uhvatio je debele korijene na ovom prostoru. Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku neizlječiva od selefizma. Moglo bi se reći da je u tom smislu naš obrazovni sustav krući nego saudijski“, tvrdi Kazaz.
No, ministar Osmanović kaže da, iako on nije sudjelovao u izradi Memoranduma već njegov prethodnik Sredoje Nović, nema mjesta strahu.
„Ovo je sada tendencija, želja, kao što sam rekao, da to bude na organiziran način, da se zna koji studenti iz BiH idu u Saudijsku Arabiju studirati i obratno, i da znamo kako i na koji način će se to odvijati. Ne vidim bilo kakav razlog za zabrinutost. Ako bi trebao biti neki razlog za zabrinust to je onda prije potpisivanja ovog memoranduma jer nismo znali kako i na koji način nam studenti odlaze. Sada ćemo imati organiziran put i način i odlaska naših i dolaska njihovih studenata“, rekao je Osmanović.
Rektor Burch univerziteta u BiH i nekadašnji ministar obrazovanja SŽ Damir Marjanović ne vidi opasnost u ovakvoj suradnji.
„Ono što će poboljšati obrazovanje u Bosni i Hercegovini, u onome što se zove moderno obrazovanje 21. stoljeća, a što će se realizirati kroz sporazum sa Saudijskom Arabijom, treba pozdraviti. Sve ono što je izvan obrazovanja, izvan modela modernog obrazovanja koje se sada traži na tržištu Europe i onoga što mi smatramo boljim obrazovanjem, mislim da se neće moći niti staviti, niti razmatrati kao dio tog memoranduma o razumijevanju. Dakle, ne vidim neku veliku opasnost“, smatra Marjanović.
Mehanizam zaštite treba postojati, a za to se trebaju pobrinuti državni organi.
„Ne trebamo odmah biti stereotipni u startu i negativni prema svemu što dolazi iz jedne ili druge zemlje, ali moramo biti izuzetno oprezni da prilikom kreiranja finalnih nekih projekata jasno izrazimo stajalište Bosne i Hercegovine i uradimo sve ono što u BiH, onakvoj kakva jeste danas i kakvu želimo u budućnosti, može biti samo od koristi, a ne neki dodatni teret“, dodaje Marjanović.
Problemi u zemljama okruženja odražavaju se i na Bosnu i Hercegovinu. Takav je slučaj i sa situacijom nakon vojnog puča u Turskoj. Svjedočili smo oduzimanju “Plakete Grada Sarajeva” profesoru Aliju Lafciogluu, jer je bio predavač obrazovne institucije Bosna Seme, koja se povezuje s kontroverznim imamom Fetulahom Gulenom.
U Sarajevu postoji džamija ili bolje reći kulturni centar “Kralj Fahd”, koji ima status diplomatsko-konzularnog predstavništva Saudijske Arabije, u kojem ne važe zakoni Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju profesora Filozofskog fakulteta u Sarajevu Envera Kazaza, u Bosni i Hercegovini obrazovni sustav je već ideologiziran.
„Činjenica da je BiH službeno sekularna država ne znači da religija kao ideologija nije prisutna u obrazovnom sustavu. Prema tome, samo potpisivanje sporazuma ne znači ništa, ali nakana da se ideologizira obrazovni sustav je ono što je karakteristika ovdašnje politike“, zaključuje Kazaz.
Večernji list