Riješenja koja su usuglasili dva HDZ-a i SDP o načinu izbora delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta, možda nisu savršena, ali nisu ni daleko od svršenstva u postizanju ravnomjerne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda i nacionalnih manjina u Domu naroda Federalnog parlamenta.
Prema prijedlozima ove tri stranke broj delegata Bošnjaka, Hrvata i Srba i vrijednost njihovog glasa iz svake od deset županija bio bi srazmjeran ukupnom broju pripadnika bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda u F BiH i pripadnika nacionalnih manjina.
Piše: Milan Šutalo, Dnevnik.ba
Precizni podatci o brojnosti tri naroda i nacionalnih manjina znat će se nakon popisa stanovništva, koji će se održati sljedeće godine, a ova bi se pravila, ukoliko budu usvojena u Federalnom parlamentu, primjenjivala od 2014. godine.Kako bi se ovaj prijedlog reflektirao na izbor delegata u Dom naroda? Uzmimo za primjer Hercegovačko-neretvansku županiju
Ukoliko se utvrdi da u Hercegovačko-neretvanskoj županiji živi, primjerice, 150.000 Hrvata, a da je njihov ukupni broj u F BiH 450.000, to znači da će ova županija u hrvatski klub Doma naroda delegirati trećinu od 17 delegata, a da će vrijednost njihovih glasova iznositi 33,3 posto. Usput, po 17 delegata imali bi i bošnjački i srpski klub, a klub ostalih brojio bi 6 delegata
Upravo ovim modelom ispravlja se dosadašnja nepravda prema kojoj je, primjerice, Bosanskopodrinjski kanton u kojem živi 30-tak Hrvata mogao delegirati 1 Hrvata u Dom naroda, kao i Posavska županija u kojoj živi 30.000 Hrvata. Glas Hrvata iz Bosanskopodrinjske županije vrijedio je, dakle, 100 puta više nego glas Hrvata iz Posavske županije.
Upravo takav model kojeg je nametnuo visoki predstavnik Wolfgang Petritsch bio je diskriminirajući i otvorio je mogućnost uspostave vlasti u F BiH bez predstavnika Hrvata. Predloženim modelom, pak, glas svakogHrvata, Bošnjaka, Srbina i pripadnika nacionalnih manjina vrijedio bi jednako. Iz tako koncipiranih nacionalnih klubova i kluba ostalih birali bi se delegati u Doma naroda Parlamenta BiH
Drugi dio modela kojim bi se osigurala provedba presude u predmetu Sejdić- Finci odnosi se na izbor članova Predsjedništva BiH. Po tom prijedlogu članovi Predsjedništva BiH birali bi se iz redova zastupnika Zastupničkog, dakale građanskog, doma Parlamenta BiH. Kandidirati bi se mogao svaki zastupnik, bez obzira na nacionalnsot, uključujući i zastupnike iz reda nacionalnih manjina, ali bi odlučujući utjecaj na njihov izbor imao Dom naroda, odnosno svaki od nacionalnih klubova.
Takav prijedlog osigurava predstavnicima sva tri naroda jednak utjecaj na izbor tri člana Predsjedništva, a pripadnicima nacionalnih manjina da se i oni mogu kandidirati za te dužnosti. To, praktično, znači da se za člana Predsjedništva može izabrati i Jakob Finci ili Drvo Sejdić, ako dobije potporu jednog od klubova u Domu naroda Parlamenta BiH.
Ovim modelom, osim što se eliminira diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina, koji se do sada nisu mogli ni kandidirati za člana Predsjedništva BiH, eliminira se i majorizacija Hrvata, kojima su u dva mandata Bošnjaci birali člana državnog Predsjedništva.
Lideri SNSD-a i SDS-a Milorad Dodik i Mladen Bosić insistiraju, međutim, da se član Predsjedništva BiH iz RS bira izravno na izborima u tom entitetu i ne tiče ih se kako će se birati dva člana Predsjedništva iz F BiH. Spremni su, dakle, prihvatiti da se članovi Predsjedništva iz F BiH biraju u Parlamentu BiH ili izravno, kako god se, vele, partneri u F BiH dogovore.
Lider SDA, Sulejman Tihić, a sada vidimo i SDP-a i Zlatko Lagumdžija ne prihvaćaju asimetrično riješenje, a ni formiranje dviju izbornih jedinica u F BiH, većinski hrvatske iz koje bi se birao jedan i većinski bošnjačke iz koje bi se birao drugi član Predsjedništva BiH.
I tako smo ponovo u pat poziciji. Bez riješenja ovog pitanja neće se riješiti jedan važan korak u osiguranju ravnopravnosti Hrvata, ali ni BiH neće moći potpisati sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, što je preduvijet za podnošenje zahtijeva za stjecanje statusa kandidata za punopravno članstvo u EU. Uz to, BiH bi mogla biti “izbačena” i iz Vijeća Europe.
Umjesto nastojanja da se dođe do dogovora, kako bi BiH svladala posljednju prepreku i izašla na europski put SDA se odlučila kako joj je prioritet na sve načine osvetiti se SDP-u za izabacivanje iz vladajuće koalicije. Diskreditirati bivšeg partnera i tako ostvariti što bolji rezultat na predstojećim lokalnim izborima. A da bi se to postiglo najbolji način je neupućenoj javnosti predstaviti sporazum SDP-a i HDZ-a kao “izdaju Bosne i Bošnjaka”, “rušenje i podjelu države”.
Naročito djelotvornim za uspijeh na izborima kod Bošnjaka pokazaloo se prokazati političkog rivala kako s neprijateljima radi na “iscrtavanju granica trećeg entiteta”, a nije naodmet sporazum Lagumdžije i Čovića usporediti sa sporazumom Boban- Karadžić. Ako se političkog protivnika želi potpuno pokopati onda je najbolje uz sve to optužiti ga da priprema novi genocid na Bošnjacima, kao što je to u današnjem priopćenju učinila SDA.