Legendarni američki zrakoplovac, istraživač i izumitelj Charles Augustus Lindbergh rođen je na današnji dan prije 120 godina, 4. veljače 1902. godine u Detroitu, ali veći dio svog djetinjstva proveo je na obiteljskoj farmi u Minnesoti.
Slavljen kao najbolji i najhrabriji letač svojega doba. Znamenit je njegov let preko Atlantika, kojeg je izveo sam neprekidno letjevši od 20. do 21. svibnja 1927., preletjevši od New Yorka do Pariza zrakoplovom Duh Saint Louisa 5809 kilometara.
Za taj podvig dodijeljena mu je Medalja časti, najviše vojno odlikovanje Sjedinjenih Država. Lindbergh je svoju slavu iskoristio kako bi unaprijedio civilno zrakoplovstvo.
Od malih nogu pokazao je ljubav prema letenju. Strojarski fakultet upisuje 1920. godine u Wisconsinu, ali ga tijekom druge godine studija napušta da bi li pohađao školu letenja. Kako bi zaradio novac za osiguranje, bez koga polaznicima škole nisu bili dozvoljeni samostalni trenažni letovi, Lindbergh sljedeće ljeto provodi kao aviomehaničar i sudjeluje na aeromitinzima kao padobranac i akrobat na krilima.
Od zarađenog novca 1923. godine kupuje stari dvokrilac korišten u prvom svjetskom ratu i nakon polusatnog treninga sa drugim pilotom odlučuje se na svoj prvi samostalni let. Sljedećih godinu dana provodi sudjelujući na aeromitinzima, ovaj put ne samo kao akrobat već i kao pilot.
Letačku akademiju američke vojske Lindbergh završava 1925. godine kao prvi u klasi i dobija čin rezervnog poručnika. Ipak, odlučuje se za karijeru civilnog pilota i iste godine pristupa zračnom poštanskom servisu.
Video: Charles Lindbergh – From New York to Paris 1927
Krajem iste godine upoznao je Anne Morrow, kćerku američkog ambasadora u Meksiku. Pojedini Lindberghovi biografi tvrde da je Anne bila prva žena koju je pozvao na spoj. Mladi par će se vjenčati u 1929. godine i tijekom godina dobiti šestoro djece.
Lindberg je naučio Anne letjeti te su često pilotirali zajedno istražujući nove zračne rute. Neki od zračnih puteva koje su njih dvoje ustanovili i dan danas su u komercijalnoj upotrebi.
Tragedija koja je zadesila Lindberghove 1932. godine potresla je Ameriku i okarakterizana je kao zločin stoljeća. Njihov dvadesetomjesečni sin je otet i za njega je tražen otkup od 50.000 dolara. Lindberghovi su platili taj iznos, ali nikada više nisu vidjeli svog mališana.
Njegov leš je pronađen nekoliko meseci kasnije u blizini obiteljskog imanja. Zbog zločina je osuđen i pogubljen izvjesni Bruno Richard Hauptmann. Novine su taj događaj nazvale Zločin stoljeća. Taj je događaj potaknuo donošenje Lindberghovog zakona kojim je otmica proglašena saveznim zločinom.
Cijela priča poslužila je Agathi Christie za stvaranje zapleta u knjizi “Ubojstvo u Orijent Ekspresu”.
Lindbergh je umro 26. kolovoza 1974. godine na Havajima. Iza sebe je ostavio suprugu Anne, ali i tri ljubavnice s kojima je imao ukupno sedmoro djece.
Protiv stupanja Amerike u Drugi svjetski rat
Prije ulaska SAD-a u Drugi svjetski rat Lindbergh je postao glavni zagovornik nestupanja Amerike u rat. Bio je vođa udruge Najprije Amerika, najveće antiratne udruge.
Vjerovao je kao i mnogi Amerikanci tog doba, da bi premoćna snaga Amerike porazila Hitlera ali bi time ostavila Europu na milost sovjetske Rusije što bi uzrokovalo uništenje zapadne civilizacije. Izjavljivao je da nitko s osjećajem za ljudsko dostojanstvo ne može opravdavati progone Židova u Njemačkoj.
Isticao je, iako razumije želju američkih Židova i Britanije da uvuku Ameriku u rat, ulazak u rat nije u američkom interesu. Upozoravao je na veliki židovski utjecaj na američke medije, film, radio i vladu.
“Ne možemo ih kriviti što se brinu za ono što vjeruju da je u njihovim interesima ali se isto tako moramo brinuti za naše vlastite. Ne smijemo dopustiti da prirodne strasti i predrasude drugih naroda vode našu zemlju u propast”, izjavio je.
Te njegove riječi mnogi su kritizirali kao antižidovske i antiameričke. Stoga je Lindbergh optuživan da je nacistički simpatizer. Osobno je vjerovao u nadmoćnost Nordijske rase i u eugeniku.
Nakon ulaska Amerike u rat pomagao je ratne napore i letio u borbenim misijama na Pacifičkom bojištu. Poslije rata posvetio se brojnim akcijama za očuvanje okoliša.
wpDiscuz
