Ponedjeljak, 16 lipnja, 2025

PRIČESTI I KRIZME KAO SVADBE Svećenici upozoravaju: To nije kršćanski

Vrlo
- Advertisement -

resize (3)Svečani obiteljski ručkovi u prigodama primanja svetih sakramenata krštenja, pričesti ili krizme, unatoč krizi i sve većem padu standarda, ne gube na važnosti, skupoći i rastrošnosti, pa je većina razdraganih roditelja ovih mjeseci spremna te fešte pretvoriti u pravi mali pir za koji izdvajaju od 5000 do čak 15.000 kuna. 

Ovisno o broju uzvanika te obilnosti i raznolikosti jelovnika i pića koji su posluženi u restoranima, najjeftiniji ručkovi s pet sljedova plaćaju se oko 150 kuna po osobi bez pića, dok oni skuplji, u koje je uključeno i piće i imaju i po šest-sedam sljedova, dosežu cijenu od 250 kuna po osobi. Riječ je, kažu nam ugostitelji, gotovo isključivo o mesnim jelovnicima, dok rijetki riblji praktički nemaju limita u cijeni.

− Ovo doba godine, u kojima se takvi obiteljski ručkovi organiziraju vikendom, ostali su jedini siguran i stabilan promet ugostiteljima. Nema više domjenaka ni dočeka Nove godine, nema “reprezentacija” ni službenih ručkova. Ostale su samo ove obiteljske fešte na kojima bude u prosjeku od 20 do 25 ljudi. Naravno, ima i onih koji prirede ručak za 60 osoba, a jelovnici su manje-više isti i cijena im je od 150 do 250 kuna po osobi s uključenim pićem. Cijelog tjedna nema prometa ni posla i te vikend-fešte jedina su nam svijetla točka.

Restorani puni vikendom

– Sve je više ljudi koji organiziraju ručkove u restoranima, jer naši prosječni stanovi nisu takvi da možemo ugostiti dvadesetak ljudi, a da bi ih se poslužilo, nekoliko žena treba kuhati i spremati danima prije. Kad se sve to zbroji, u restoranima ne ispada puno skuplje – kaže Frane Krnić, vlasnik “Starog mornara” u Splitu, jednog od restorana koji su više mjeseci unaprijed rezervirani vikendom za proslave.

I u drugim poznatijim splitskim restoranima utvrdili smo blic-anketom kako je do polovine lipnja nemoguće dobiti slobodnu salu za dvadesetak osoba za subotnji ili nedjeljni ručak. U slučaju lijepog vremena, ostala su slobodna još neka mjesta na terasama, kazali su nam u većini restorana. Klasičan jelovnik koji se gotovo posvuda i traži i poslužuje sastoji se od pršuta, sira i francuske salate kao predjela, zatim ide juha, pa glavno jelo, koje uglavnom čini pečenje ili meso ispod peke.

Oni maštovitiji koji su spremni potrošiti više traže još rižot i pašticadu, lešo meso ili posebne priloge, pa se sve to pretvori u pravi svečani jelovnik koji se poslužuje i na vjenčanjima. Pri tome ugostitelji najčešće raznim kombinacijama usluga izlaze ususret gostima, pa tako u većini restorana kolači stižu iz kuće slavljenika, a ponegdje se može donijeti i vlastiti pršut, janje ili vino.

Mjesta se rezerviraju mjesecima unaprijed

Tek, ugostitelji kažu da na takvom jelovniku i uz takvu cijenu nema osobite zarade, posebice ako je piće uključeno u cijenu. Naime, kako je na svim takvim feštama uglavnom dosta djece, oni su najveći potrošači bezalkoholnih pića koja idu u ogromnim količinama, pa kad se sve to zbroji, ostane tek skromna zarada.

Isto tako, slavljenici bi trebali voditi računa i o tome da im se često ponudi značajno niža cijena jelovnika kako bi ih se privuklo, ali iza nje stoje vrlo sumnjivi normativi u količini jela. Tako, na primjer, jeftini jelovnik znači i da kada bilo kojeg jela nestane na poslužavniku, nema nadopune, za razliku od onih malo skupljih u kojima su ugostitelji voljni nadopunjavati jelo sve dok ga gosti konzumiraju i traže još.

Razlika također može biti i u kvaliteti i podrijetlu namirnica, jer se može poslužiti uvozni pršut, koji stoji 60 kuna po kilogramu, ili domaći, koji je 120 kuna, a janjetina može biti različitog podrijetla i cijene, koja u nabavi varira od 60 do 75 kuna po kilogramu, pa bi roditelji i o tome trebali voditi računa, kažu ugostitelji.

No, sve u svemu, bez obzira na to odluče li se slavljenici za skuplju ili jeftiniju varijantu, ugostiteljski vikendi ovog proljeća prolaze u znaku svečanih obiteljskih ručkova rezerviranih mjesecima unaprijed.

Svećenici upozoravaju: To nije kršćanski
Neumjerene fešte u koje se pretvorilo slavlje prilikom primanja jednog o sakramenata kršćanske inicijacije – krizme, koje je u splitsko-makarskoj nadbiskupiji propisana u drugom razredu srednje škole, potpuno su izmaknule kontroli, zdravom razumu i poimanju kršćanstva. Krizma je završni čin krštenja, obred inicijacije, ulaska u svijet odraslih članova Crkve, pa se podjeljuje u godinama kada je dijete zrelije da može svjesno prihvatiti kršćanski život. To je teorija i stav Katoličke crkve.

U hrvatskoj praksi to najčešće označava dan kad najveći broj tih momaka i cura prestaje dolaziti na nedjeljna i blagdanska misna slavlja i održavati bilo kakav kontakt s Crkvom jer su dobili “papire” koji su im nužni pri kasnijim kumstvima i crkvenom vjenčanju.

Župnici prigovaraju takvom odnosu prema sakramentalnom životu, uzalud, iz godine u godinu slavlja su sve raskošnija, a da to ne pripada kršćanskom duhu ni pojmu krizme, u nekoliko navrata su upozoravale različite hrvatske nadbiskupije.

Ali ima još! Nije sve stalo na bogatim ručkovima – sada se organiziraju i noćni partyji u nedjelju kada se dijeli krizma! Na partyje u noćne klubove dolaze, dakako, svi krizmanici, ali i prijatelji, članovi obitelji, pa čak i većina mladih iz tih mjesta! A tamo se zbiva sve suprotno od onoga što su mladi katolici primili ujutro – opija se, skače i pleše, divlja do zore…

– Znamo za pretjeravanje u slavljima krizme i godinama upozoravamo da se to ne radi i da to nije kršćanski, ali bez ikakve koristi. Pozovu i mene na takve svečane ručkove u restorane, ali ne želim doći. To je čisto pomodarstvo, tužno je što se sakrament koji bi trebalo proslaviti dostojanstveno i u krugu obitelji pretvara u razularenu zabavu. A za te noćne zabave nisam čuo, to je tek strašno – komentirao nam je jedan mladi svećenik.

Slobodna Dalmacija

- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest


14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Pravo iz furune

SLOVENCI NEGODUJU Sosjedi se žale na loš tretman na hrvatskoj obali, kao alternativu vide Crnu Goru i Grčku

Žale se na cijene i tretman, kažu da se ne osjećaju dobrodošlima i da to više nije Hrvatska kakvu...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -