Upravo zahvaljujući dokumentarnim filmovima koje je snimao, rodila se ideja o podcastu – formi dugometražnog intervjua koji se emitira na YouTubu.
Snimajući dokumentarce shvatio sam da od intervjua koji traje sat i pol iskoristim samo tri minute. Išao sam spasiti te priče, kaže Marinić
“Gdje si bio ’91?” najčešće je zajedljiva primjedba kojom se u hrvatskom društvu propituje stupanj domoljublja onda kada je to bilo najpotrebnije, s prvim danima Domovinskog rata. Tri desetljeća kasnije ova uzrečica poprima sasvim drugi prizvuk, zahvaljujući iznimno popularnom podcastu identičnog imena koji se na YouTube kanalu emitira od sredine 2021., otkada bilježi nevjerojatnih 5,233.239 pregleda, no to je brojka koja strelovito raste.
Srce i duša ovog projekta, da priča bude još zanimljivija, mladi je zagrebački povjesničar Borna Marinić koji godinama istražuje temu Domovinskog rata premda na pitanje “gdje je bio ’91?” odgovara s: “Nisam se ni rodio, u tome i jest kvaka.” Upravo stoga, svojoj generaciji i onima koje tek dolaze, u višesatnim intervjuima na svom podcastu sa zanimljivim protagonistima “dana ponosa i slave” želi približiti vrijeme u kojem je stvarana hrvatska država.
Iskra znatiželje koja pokreće
Njegov interes za tematiku Domovinskog rata seže u djetinjstvo kada je, putujući s roditeljima starom cestom na more, ugledao ruševine i rupe od gelera na fasadama kuća koje se prostiru uz staru cestu koja vodi od Turnja do Obrovca, koje su u njemu probudile znatiželju jer se iza svake rupe zasigurno krila neka priča.
– Tijekom srednje škole shvatio sam da o tom vremenu iz naše povijesti u obrazovnom sustavu neću previše naučiti, kao ni moje kolege i prijatelji i nisam shvaćao zašto se cijela polugodišta posvećuju, primjerice, starom Egiptu umjesto periodu u kojem je stvorena Hrvatska u kojoj živimo. Nakon upisa studija povijesti ta je moja znatiželja prerasla u nešto više i najprije sam “pisuckao” na svom Facebook profilu za prijatelje, a onda sam na drugoj godini fakulteta odlučio da neću gnjaviti svoje pratitelje nego ću napraviti posebnu specijaliziranu stranicu “Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat” pa neka tih desetak-petnaestak ljudi čita i lajka.
Međutim, tih desetak ljudi za mjesec dana pretvorilo se u tisuću, pa u deset, pa u sto tisuća, pa dokle stignemo!
Nisam mogao ni sanjati da će se to dogoditi. Ja sam samo htio, tako, malo educirati ljude i nije mi bio cilj baviti se Domovinskim ratom, ali ušao sam u žrvanj i, kad te prate deseci tisuća ljudi, onda prema njima imaš i veliku odgovornost. I danas me drži taj isti elan koji se pojavio skupa s ruševinama na staroj cesti prema moru. Želim saznati što se zaista tada događalo, još uvijek neka iskra dječje znatiželje vrti taj motor i pokreće – kaže mladi povjesničar koji je 2017. magistrirao na temi “Uloga Specijalne policije OSA u Domovinskom ratu”, a potom je na temelju magistarskog rada izdao i svoju prvu knjigu, monografiju te postrojbe.
Uranjajući u braniteljsku tematiku, interes je rastao, kao i potreba da djeluje na što više platformi.
Nakon Facebook stranice otvorio je i Instagram profil, a njegove objave na obje društvene mreže danas prati čak 140 tisuća ljudi, dok na YouTube kanalu ima još 12 tisuća pretplatnika. Ni ovdje se nije zaustavio pa je u vrijeme studija radio kao vodič u Hrvatskom povijesnom muzeju, kasnije kao suradnik u TV kalendaru na HRT-u, danas kao urednik i voditelj emisije “Domoljubne minute” na Hrvatskom katoličkom radiju, a otvorio je i vlastiti web-shop na adresi shop.domovinskirat.hr u kojem se mogu pronaći majice s motivima iz Domovinskog rata. Negdje putem svoju je znatiželju pretočio i u cijeli niz dokumentarnih filmova s tematikom Domovinskog rata koje je snimio i koji su emitirani na nacionalnoj televiziji.
Riječ je o filmovima “Atentat na Hrvatsku”, “Krvavi Uskrs”, “Zasjeda u Borovu Selu”, potom trodijelni serijal “Početak, obrat i pobjeda 1991.” koji se bavi s tri simbolički važna događaja u Zapadnoj Slavoniji tijekom rata, kao i dokumentarac “Lovac na tenkove Andrija Andabak” koji će na HRT-u biti emitiran u proljeće, a ovom nizu od devet filmova treba dodati i dokumentarac “Međunarodno priznanje Hrvatske” koji potpisuje kao scenarist.
Upravo zahvaljujući dokumentarnim filmovima koje je snimao, rodila se ideja o podcastu – formi dugometražnog intervjua koji se emitira na YouTube kanalu.
– Snimajući dokumentarce, shvatio sam da ogromnu količinu materijala bacim u smeće i da od intervjua koji traje sat i pol iskoristim samo tri minute pa puno zanimljivih priča završi nigdje. Rekao sam sebi da idem spasiti te priče i tako je krenuo podcast koji je jako zahvalna forma jer je forma bez forme: možeš pričati koliko hoćeš, o čemu god hoćeš, bez ograničenja i normi. Sam sam svoj gazda, sam biram goste. Razmišljao sam kako ga nazvati i odlučio se za “Gdje si bio ’91.?” jer danas imamo negativnu, uglavnom podrugljivu asocijaciju prema tom vremenu i toj uzrečici, a ja želim promijeniti paradigmu koja se veže uz to pitanje i mislim da mi uspijeva – kaže Borna Marinić.
Dosad je snimio 20 podcasta koji su se ranije emitirali sporadično, no otkako je pronašao ozbiljnog sponzora, aplikaciju Spiritus, svakog drugog utorka u mjesecu.
Prvi gost bio je dr. Mladen Karlić kojeg je upoznao snimajući dokumentarac “Zasjeda u Borovu Selu”, upravo stoga da bi njegovo vrijedno svjedočanstvo bilo ispričano u cijelosti, što je u filmu nemoguće. Potom je ugostio svog prijatelja povjesničara Tomislava Šulja, dok je u trećem gostovao Vlastelinko Mihaljčuk, nekadašnji pripadnik ATJ Lučko kojeg je snimao za dokumentarac o Pakracu.
– Nakon tri podcasta postao sam vidljiviji u braniteljskoj populaciji pa mi je bilo lakše birati goste. Došli su mi Goran Brebrić i Nikica Burić Samoborac, pa Rigert Kocijan, sve su to legende Domovinskog rata. Gledatelji kažu da im je najbolji podcast bio onaj s Damirom Pučakom, čovjekom koji se deset dana probijao iz Vukovara. Inače, podcast nije laka forma, traje i do tri sata i lako se umorim jer treba imati koncentraciju, ali kad sam to “odvozio”, još sam svog sugovornika pozvao na piće jer mi ga nije bilo dosta slušati – kaže Borna Marinić dodajući kako kroz svoje emisije želi i razbiti predrasude o braniteljima koje postoje u dijelu javnosti, predstavljajući ih kao elokventne, zanimljive i hrabre ljude, kakvi uistinu jesu.
Skupo plaćeni mir
– Među braniteljima, kao i među svakom drugom populacijom, ima i veselih i depresivnih ljudi. Mislim da je Domovinski rat obilježio svakog tko ga je prošao i nitko od njih to ne može ignorirati, pa iako mnogi od njih kažu kako su zalizali svoje rane, ožiljci su sasvim sigurno prisutni. Sigurno da među njima ima onih koji su se začahurili u devedesete i odlaze u kafiće gdje vrte iste filmove, ali veći dio branitelja se otrgnuo od toga i nastavio živjeti u svakidašnjici, sa svojim obiteljima, poslovima i hobijima. Najteže je onima koje su praktički prisilno umirovljeni, ali mnogi od njih pronašli su svoj smisao – rekao je Borna Marinić.
Njegov cilj, kaže nam, prvenstveno je zainteresirati mlade za tematiku Domovinskog rata.
– Želja mi je kod mladih promijeniti percepciju o tim zbivanjima jer imamo dvije struje koje su krajnost: od onih koji misle kao i Ante Gotovina da “rat pripada prošlosti, okrenimo se budućnosti” do onih koji preferiraju uzrečicu “tko nas bre zavadi”.
Osobno preferiram izreku “povijest je učiteljica života”, ali istodobno ne želim da se mladima usađuju poruke tipa “nikada zaboraviti, nikada oprostiti” jer mržnja koja se usađuje mladima isto tako nije dobra i ona nam ne da prostora da idemo dalje u budućnost s tom sviješću. Želio bih im približiti ideju da branitelji nisu željeli Domovinski rat, nego da im je nametnut, da su u njega krenuli bez obzira na stranačku pripadnost, politička opredjeljenja, čak i vjeroispovijest i nacionalnost, braniti svoje domove. Meni nije cilj pokazati da je rat normalno stanje, nego izvanredno i mislim da današnje generacije mladih premalo cijene mir i želio bih da se to promijeni.
Želio bih da budu sretni što nisu rođeni u to vrijeme i da budu svjesni da je taj mir skupo plaćen – kaže Borna Marinić s kojim smo razgovarali nakon što se vratio sa snimanja novog projekta, trodijelnog serijala o hrvatskim braniteljicama koje snima za HRT. Imao je samo jednu molbu.