Pravoslavni vjernici danas obilježavaju najradosniji pravoslavni praznik Božić, kojim se obilježava Kristovo rođenje.
Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Krista. To je praznik rađanja novoga života, praznik djece i djetinjstva. U kršćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.
Dan prije Božića, obilježava se Badnja večer, koja najavljuje Božić. Na Badnji dan domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak. Uvečer se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplinu. U gradovima je na Badnju večer, također, običaj unositi badnjak u kuću.
Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. siječnja, kada počinje božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.
Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest te prvim mrsnim doručkom. Vjernici se pozdravljaju s “Mir Božji – Hristos se rodi“, uz otpozdrav “Vaistinu se rodi”.