Vlada Katalonije je objavila preliminarne rezultate referenduma o neovisnosti Katalonije. Prema njima je 90 posto osoba koje su glasale na referendumu glasalo “za” neovisnost. Kako je objavila vlada Katalonije, od 2 262 424 listića koje španjolska vlada nije zaplijenila, njih 2 020 144 bilo je za neovisnost. 176 566 glasova bilo je protiv, dok je 45 586 listića bilo prazno. Nevažećih je bilo 20 129 listića.
Referendum se održao doslovno u uvjetima ratnog stanja na ulicama španjolske pokrajine, gdje su cijeli dan trajali sukobi između španjolske policije i brojnih Katalonaca koji su željeli pristupiti referendumu.
Veliki dio stanovnika Katalonije je, unatoč sudskoj zabrani referenduma, želio glasati, a policija ih je u tome pokušavala spriječiti. U sukobima je ozlijeđeno oko 800 ljudi, među kojima i 12 policajaca.
Javnosti se obratio katalonski predsjednik Carles Puigdemont, koji je poručio kako su Katalonci zaslužili neovisnost u obliku republike.
Legitimnost referenduma održanog u ovim uvjetima je upitan, ali više zbog činjenice da je na njega uspjelo izaći nešto više od 2,2 milijuna ljudi, od ukupno 5,3 milijuna stanovnika Katalonije s pravom glasa.
Ovaj bez sumnje povijesni referendum će više ostati zapamćen po policijskom nasilju protiv građana Katalonije. Zbog ovakvog postupanja središnjih vlasti je Španjolska ušla u najveću krizu u svoje 42 godine višestranačke demokracije.
Sam rezultat referenduma ne iznenađuje, jer se pretpostavljalo da će na njega izaći isključivo pobornici neovisnosti, te da će protivnici katalonske nezavisnosti, zbog činjenice da je referendum nelegalan, ostati kod kuće.
Predsjednik Katalonije Carles Puigdemont je rekao kako ne planira “traumatičan” razlaz sa Španjolskom i poručio kako želi novi dogovor sa središnjom vladom u Madridu.
Katalonski dužnosnici tvrde”kako je većina glasača podržala odvajanje Katalonije”, što je točno ako se uzmu oni koji su izašli i uspjeli glasati.
Puigdemont, koji je kazao da je Katalonija osvojila pravo na državnost i da su vrata sada otvorena za jednostrano proglašenje nezavisnosti, naveo je da nije imao kontakta s vladom u Madridu pod vodstvom premijera Mariana Rajoya.
Katalonski čelnik je također najavio da će osnovati komisiju koja će istražiti nasilje koje se dogodilo u nedjelju i da pokreće pravni postupak protiv nacionalne policije.
Donbas
Podsjetimo da se sličan referendum 11. svibnja 2014. proveo u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, ali je proveden u miru i bez nasilja na biralištima, jer su lokalne milicije uspjele obraniti gradove i sela teritorij od upada ukrajinskih snaga.
Tada je u Donjeckoj Narodnoj Republici na birališta uspjelo izaći 74,87% upisanih birača, od koji je skoro 90% podržalo neovisnost, oko 10% je bilo protiv, a neznatan broj listića je bio nevažeći.
Slično je bilo i u Luganskoj Narodnoj Republici, gdje je na birališta izašlo 81% građana s pravom glasa, od kojih se njih preko 96% izjasnilo za neovisnost.
Ukrajinske vlasti, SAD, EU, OESS i PACE su referendum proglasili nelegitimnim, dok je Rusija izjavila “kako poštuje rezultate referenduma”.
FOTO: Referendum u Donbasu 11. svibnja 2014.
Kurdistan
Prošlog 25. rujna je održan i referendum o neovisnosti iračkog Kurdistana. Od nešto više od 4,5 milijuna upisanih u biračke liste na referendum je izašlo 3,3 milijuna. 2,8 milijuna ili 92.73% je glasalo za nezavisnost iračkog Kurdistana, dok je 225 00 ili njih 7.27% bilo protiv.
Problem sa sva tri referenduma je što ih središnje vlasti i međunarodna zajednica ne priznaju za legitimne. Osim toga, Kurdi su referendum proveli i na vojno okupiranim područjima koji su izvan administrativnih granica iračke autonomne regije Kurdistan i nikada nisu pripadala kurdskom narodu.
Rasprave o pravu na samoodređenje i tumačenje ishoda sva tri referenduma ovise o osobnim stavovima i uvjerenjima analitičara, politologa i državnih dužnosnika. No, činjenica je da su se referendumi u Donbasu i Iraku proveli u miru, a kijevske oružane snage su napade većih razmjera na jugoistok zemlje pokrenule tek nakon jednostrane odluke lokalnih vlasti da poštuju volju naroda i odvoje se od Ukrajine. Rat u Donbasu traje i danas, dok je Bagdad irački Kurdistan u potpunosti blokirao, uz otvorenu pomoć susjednih zemalja, Turske i Irana. Međutim, još uvijek nema primjene vojne sile protiv iračkih Kurda, kao što je slučaj u Ukrajini.
Koji je referendum legitiman, a koji ne? Ovo je pitanje na koje se odgovori daju ovisno o geopolitičkim ciljevima velikih sila. Za SAD i EU trenutno nije nijedan, iako je u slučaju Kurdistana to samo službeni stav.
Pravo naroda na samoodređenje je načelo međunarodnog prava prema kome svaka nacija ima pravo odrediti vlastiti suvereni status i međunarodni politički status, bez vanjskog pritiska ili utjecaja. Pod time se tradicionalno podrazumijevaju sljedeća prava: pravo na odcjepljenje i stvaranje nezavisne nacionalne države, pravo na ujedinjenje s drugim narodima, pravo na ekonomsko samoodređenje, kao i pravo na izbor društvenog i političkog poretka.
U praksi je, međutim, ostvarivanje tog načela otežano tim što ono ne predviđa na koji se način ono treba i može koristiti, odnosno koji i kakav entitet se može smatrati nacijom. Štoviše, samoodređenje je samo jedno od mnogih načela za određivanje međunarodnih granica.