POSVE OPRAVDAN STAV: Mladi u BiH ne vide smisla u obrazovanju

U  odnosu na prosjek zemalja Europske unije, Federacija BiH ima natprosječan broj mladih koji prerano napuštaju obrazovanje, čak 33 posto, odnosno svaki treći učenik prerano napusti školovanje.
Većina muškarci
Ovo je potvrdilo istraživanje o položaju mladih u Federaciji BiH, koje je proveo Institut za razvoj mladih “Kult”. Prema tom istraživanju, iznenađujućih 31,5 posto učenika koji završe osnovnu školu ne nastavlja pohađati srednju školu. Slično je i sa studiranjem.
”Muškarci češće prerano napuštaju obrazovni sustav i ostaju na razini srednjoškolskog trogodišnjeg obrazovanja. Za 11 posto veći je broj muških ispitanika koji su završili tri razreda srednje škole i nisu nastavili daljnje obrazovanje nego što je to slučaj kod žena. Dakle, čak 38 posto mladića i 27 posto djevojaka napušta školovanje”, rekli iz “Kulta”.
Finansijske poteškoće i dalje su najveći razlog zbog kojeg mladi ne nastavljaju školovanje. Dodaju li se tome i oni koji školovanje nisu nastavili jer su počeli raditi, može se zaključiti da više od polovice mladih koji ne nastavljaju školovanje to čini zbog pitanja financija.
Čest odgovor
”Zabrinjavajući je podatak da 25 posto mladih koji ne nastavljaju školovanje kao razlog navode da “nisu u tome vidjeli neki smisao”. Ovakav odgovor, u skoro istom procentu, prisutan je i u istraživanju iz 2008. godine, dodaju iz Instituta.
U razgovorima su sudionici naveli veliki broj mišljenja koja objašnjavaju ovaj odgovor i idu u prilog tezi da od obrazovanja “nema koristi”.
”Dosta mojih školskih prijatelja i prijateljica neće nastaviti obrazovanje, neće ići na fakultet jer od toga nema nikakve koristi”, kazala je ispitanica iz Visokog.
Iako je u BiH skoro ostvareno univerzalno osnovno školovanje, postotak neupisane djece u škole i dalje je u porastu.
Korupcija i nepotizam
Iako najveći broj mladih napušta obrazovni sustav zbog razloga financijske prirode, financijska pomoć mladima u procesu obrazovanja nije dovoljna. Čak 88 posto mladih u FBiH ne prima nikakvu stipendiju.
Mjesečni iznosi stipendija najčešće su između 100 i 200 KM. Učenici smatraju da su stipendije nedovoljne i brojem, ali i samim iznosom, te da je u oblasti dodjele stipendija potrebna veća transparentnost, odnosno da sumnjaju na korupciju i nepotizam prilikom njihove dodjele.