Utorak, 18 lipnja, 2024

“POŠTENO GRAĐANSTVO” JAMLJA I KROZ FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FBIH: Brutalna diskriminacija na nacionalnoj i regionalnoj osnovi

Must Read

Poštivanje propisa i njihova provedba u praksi najbolja su zaštita naroda i građana u Bosni i Hercegovini pa tako i hrvatskog naroda kaže Niko Marušić u uvoduAnalize prijedloga Direktora za odabir projekata za financiranje po provedenom Javnom natječaju za korištenje sredstava Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša za 2015. god.

Analiza nažalost pokazuje kako je kršenjem propisa koji ga obvezuju na postupanje po pravilnicima Federalnog fonda za zaštitu okoliša i koje su on kao predlagač i upravni odbor donijeli, direktor Safet Harbinja u ime Fonda, diskriminirao hrvatski narod. Samo nekoliko primjera zorno dokazuje kršenje propisa te elemente kaznenog djela i omogućavanje protupravne koristi određenim fizičkim ili pravnim osobama kaže Marušić.

Pravilnik kaže 40%, a direktor “gura” i do 86%

Pravilnik o uvjetima i načinu dodjele zajmova ili pozajmica i drugih sredstava Fonda u članku 22. precizno definira kako pravne i fizičke osobe mogu ostvariti sredstva Fonda najviše u visini do 40% ukupne vrijednosti projekta. Iz dokumentacije koju direktor Fonda predlaže Upravnom odboru evidentno je kako za nekoliko prijavljenih projekata predlaže puno više od 40% ukupne vrijednosti projekta.

Općina Teočak je projekt vrijedan 35.000,00 KM, tražila 30.000,00 KM ili 86% vrijednosti projekta, što je direktor i predložio.. CETEOR d.o.o. Sarajavo za projekt vrijedan 86.660 KM, tražio je 70.000 KM, a direktor predložio 60.000 KM što je 69,30% vrijednosti projekta. Prirodno matematički fakultet Sveučilišta u Sarajevu za projekt vrijedan 40.000 KM tražio je 30.000 KM, a direktor isto potvrdio što je 75% vrijednosti projekta. Federalni hidrometeorološki zavod Za projekt vrijedan 143.500 KM tražio je 138.500 KM ili 72,20% vrijednosti projekta..

Teritorijalna rasprostranjenost

Iznosi sredstava prema općinama u Federaciji BiH po direktorovom su prijedlogu raspoređeni tako da projekti iz Bosne dosežu brojke i do pola milijuna KM, a Hercegovine do maksimalnih četrdeset tisuća KM. Primjerice u Živinice 500.000 KM, Bužim 140.000 KM, Gradačac 110.000 KM. S druge strane u Tomislavgrad 40.000 KM, Stolac 30.000 KM, Posušje 15.000 KM

Na LOTU br. 3, nastavlja Marušić, od dva prijavljena projekta koja su zadovoljila tehničko pravne uvjete, direktor je Zavodu iz Županije Sarajevo od traženih 138.500 KM predložio dodjelu 100.000 KM, a Fakultetu prirodno-matemetačkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru od traženih 23.590 KM predložio: ništa.

Diskriminacija i unutar “hercegovačkih mrvica”

Zanimljivo je kako su u ionako već diskriminiranim projektima u Hercegovini dodatno favorizirani oni u područjima s većinskim bošnjačkim pukom. Projekt Vodovod Gubavica – Pjesci u okviru LOTa 4 (Projekti zaštite okoliša kao potpora razvoja lokalnih zajednica) nije zadovoljio formalno-pravne kriterije jednako kao i projekt Izgradnja / revitalizacija sustava za prečišćavanje otpadnih, oborinskih (zauljenih) i fekalnih voda na lokaciji PD Igman d.d. Konjic prijavljen pod LOT 1 (Projekti zaštite voda od značaja za FBiH po Odluci Vlade FBiH). Unatoč tomu direktor Harbinja ne obazirući se na kriterije natječaja za iste projekte predlože:

“Prijedlog Direktora je da Upravni odbor razmotri da se za ova dva projekta odobri sufinanciranje i to: 1. Projekt Vodovod Gubavica-Pjesci s iznosom od 350.000,00 KM 2. Projekt Izgradnja / revitalizacija sustava za prečišćavanje otpadnih, oborinskih (zauljenih) i fekalnih voda na lokalitetu PD Igman d.d. Konjic, PD Igman d.d. Konjic sa iznosom od 250.000,00 KM.”

Brutalna prijevara

“Ovakvim ponašanjem na brutalan se način ruši ono što se smatra duhom Bosne i Hercegovine jer u 90 % iznosu štetu trpe projekti iz reda jednog naroda. U ovom slučaju hrvatskog. Ovo se vrlo lako može potkrijepiti daljnjim činjenicama iz prijedloga direktora za Upravni odbor” tvrdi Marušić. Dodaje kako kvantitativo gledajući rad stručnog višečlanog povjerenstva ne dovodi u pitanje bez ulaznih podataka o broju i strukturi prijava koje su pregledali i proslijedili stručnoom povjerenstvu.

Kako se financira Fond

Kako se financira Fond

Prema Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, sredstva za finansiranje fonda osiguravaju se iz:
– naknada zagađivača okoliša;
– naknada korisnika okoliša;
– posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila.

Prihodi za finansiranje djelatnosti se ostvaruju i iz:
– sredstava ostvarenih s osnova međunarodne bilateralne i multilateralne suradnje, te suradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša;
– proračuna Federacije;
– kredita banaka;
– sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih osoba i financijskih institucija;
– donatorskih sredstava i drugih vidova potpore;
– poslovanja Fonda (naknada za obavljene usluge, otplate glavnica, kamata i dr.);
– drugih izvora sredstava određenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom.

“Ali iz ovog što možemo vidjeti, evidentno je kako prijedlog direktora ide na štetu pripadnika jednog naroda. U ovom slučaju hrvatskog jer je, primjerice, na 15 prijava koje su podnijele jedinice lokalne samouprave naseljene pretežno hrvatskim življem, dat prijedlog za dodjelu 610.000,00 KM ili 22,84% ukupnih sredstava namjenjenih lokalnim zajednicama. Nasuprot tome za 30 prijavljenih projekata iz općina s većinskim bošnjačkim življem, predloženo je 2.060.000,00 KM ili 77,16 % ukupnih sredstava namjenjenih lokalnim zajednicama.” nastavlja Marušić

Najbrutalniji udar urađen je gospodarskim društvima s područja s većinskim hrvatskim življem. Od 12 projekata koji su prošli tehničko pravne uvjete direktor Fonda predložio je samo 3 projekta s dodijeljenih 125.000,00 KM ili 7% sredstava od ukupno predloženih za gospodarska društva.

Nasuprot tomu od 51 projekta gospodarskih društava s područja s većinskim bošnjačkim pukom, prijedlog direktora ide za njih 29 s dodijeljenih 1.663.105,00 KM ili 93% ukupno predloženih za sredstava gospodarska društva.

Iz Hercegovačko – neretvanske županije od 7 gospodarskih društava, direktor je predložio samo jednoga dodjelu sredstava. Iz Zapadnohercegovačke županije od 3 gospodarska društva direktor nije odabrao niti jedno.

Minimalno što je direktor u duhu BiH mogo napraviti, kaže Marušić, uz ispunjavanje zakonskih pretpostavki, je predložiti isti postotak kao što je to uradio u županijama s bošnjačkom većinom.

Kvalitativno, prosjek po prijavi iz reda hrvatskog naroda iznosi 31.000,00 KM, a bošnjačkog 64.500,00KM. Kumulativno, prijave s većinskih bošnjačkih područja trebaju dobiti preko 85% planiranog iznosa za dodjelu ili 5.084.000 KM a s hrvatskih 894.000,00 KM ili nešto više od 14 %.

“Uvjereni smo kako direktor svjesno postupa na štetu kolokvijalno nazvanih hrvatskih aplikanta jer su aplikanti iste ili slične djelatnosti s istim ili sličnim zahtjevima iz različitih županija različito tretirani”, piše u analizi Marušić.

Navodi primjer iz Zapadnohercegovačke županije. Jedini prijavljen projekt na LOT-u 6 (LIP RAD d.o.o Ljubuški) iz oblasti energetske učinkovitosti nije uvršten u prijedlog direktora iako je prema stavu povjerenstva zadovoljio sve tehničko pravne uvijete. Na istom LOTU u prijedlogu direktora nalaze se projekti iz svih većinski bošnjačkih županija.

Smatramo kako su ove ćinjenice dovoljan poziv direktoru Fonda da ispravi ili povuče svoj prijedlog te ga ovim putem još jednom pozivamo da promisli i vrati se u zakonitost i duh Bosne i Hercegovine jer je to najbolji način zaštite kolektivnih i individualnih prava svakog naroda i pojedinca u našoj državi.

U suprotnom, u cilju jačanja pravne države BiH povući ćemo sve pravne mjere za zaštitu zakonitosti i naroda čije interese zastupamo, navodi Marušić.

B. Š. / Dnevnik.ba

 

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

NE POŠTUJE NITI KRALJA CHARLESA: Je li Murphey Cikotić baš morao doći na proslavu njegovog rođendana?

Rođendan kralja Charlesa proslavljen je i u BIH. Tu su se skupili uglednici koji nešto predstavljaju i nešto korisno...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -