Gradske vlasti u Banja Luci upriličile su otkrivanje spomenika srednjovjekovnom bosanskom kralju Tvrtku I., a to su iskoristile kako bi promovirale tezu po kojoj je njegova vladavina ključni dokaz o tome da je Bosna i Hercegovina oduvijek bila “srpska zemlja”.
Ambiciozni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković otkrivanje spomenika kralju Tvrtku tempirao je usred kampanje za lokalne izbore, zakazane za 7. listopada, na kojima pokušava osigurati još jedan mandat.
“Postaviti spomenik Tvrtku I. Kotromaniću znači postaviti temelj srpske historije, kulture i tradicije u epicentar Banje Luke”, izjavio je Stanivuković otvarajući spomenik uz vatromet i brojne uzvanike.
Iznio je tezu da je Tvrtko nedvojbeno bio srpski kralj jer je za kralja okrunjen u samostanu Mileševi u Srbiji.
“Na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Sr pskoj dajemo srpski karakter jer je riječ o srpskom vladaru koji je okrunjen u Mileševi po obredu Nemanjića”, kazao je Stanivuković.
Tvrtko I. Kotromanić za bosanskog kralja zapravo je okrunjen 1377. godine u mjestu Mile, kod današnjeg Visokog, u središnjoj Bosni, a okrunio ga je did, odnosno poglavar tadašnje Crkve bosanske.
Na vrhuncu moći Tvrtko je, uz ostalo, nosio i naslov “kralj Srbljem”, no to se odnosilo na teritorij koji je priključio Bosni između 1373. i 1377. godine, što se sada koristi u nastojanjima da ga se prikaže Srbinom u etničkom smislu, u kojem je taj termin u suvremenoj uporabi.
Identitet kraja Tvrtka kompleksan je jer je on s jedne strane bio unuk hrvatske vladarske obitelji Šubića, ali i srpskih vladara Nemanjića.
Kako navodi Hrvatska enciklopedija, do ljeta 1390. Tvrtko je osvojio i gradove Split, Trogir, Šibenik te otoke Brač, Hvar i Korčulu, a nakon toga uzeo je naslov “kralj Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja”.
Kralj Tvrtko vjerojatno je prva osoba iz povijesti koja je simbolično povezala gradske vlasti u Banjoj Luci i Sarajevu jer je u glavnom gradu BiH prošle godine također postavljen spomenik tom vladaru.
No u Sarajevu na postamentu Tvrtkova spomenika, čiji je autor Stjepo Gavrić, za razliku od onog u Banjoj Luci, stoji naziv “bosanski kralj”.
Postavljanje spomenika u Sarajevu pratili su brojni problemi jer je središnja gradska jezgra proglašena zaštićenom povijesnom cjelinom, pa je za bilo kakve intervencije bila potrebna suglasnost državnog povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika, a srpska članica tog tijela svoju je suglasnost uskratila.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić na kraju je pribjegla triku postavivši spomenik na nogostupu nasuprot zgrade Predsjedništva BiH nakon što je ishodila suglasnost općine Centar da on tamo bude postavljen kao privremena konstrukcija na razdoblje od 99 godina.
“Obećala sam da će naše Sarajevo dobiti spomenik bosanskom kralju Tvrtku I. Kotromaniću, a danas, na dan potpisivanja Povelje Kulina bana, svoje obećanje sam ispunila”, napisala je Karić na društvenim mrežama potkraj kolovoza prošle godine, kad je Sarajlije iznenadio spomenik postavljen tijekom noći i bez ikakve pompe poput one u Banjoj Luci.
Hrvati i spomenička poslijeratna kultura
Hrvati su digli spomenik Mercedesu u Imotskom. Trenutno su fokusirani na to kao se pravilno izgovara “na jedan poseban način” na televiziji.
Nemaju televiziju.