Predsjednik Libanona Michel Aoun u četvrtak je objavio da je njegova zemlja prihvatila sporazum o morskoj granici s Izraelom, posredstvom Sjedinjenih Američkih Država, rekavši da su pregovori došli do “pozitivnog kraja”.
Aoun je rekao da sporazum predstavlja “povijesno postignuće” kojim je Libanonu vraćeno 860 četvornih kilometara morskog teritorija, no naglasio i da ta činjenica ne utire put normalizaciji odnosa s Izraelom.
“Ovaj neizravni sporazum odgovara zahtjevima Libanona i čuva naša prava u cijelosti”, rekao je Aoun, koji je tim dogovorom htio okruniti svoj šestogodišnji mandat, koji završava 31. listopada.
Libanon je također ustrajao na tom sporazumu kao na mogućem načinu da se zemlja izvuče iz trogodišnjeg financijskog kolapsa, zbog kojeg se u siromaštvu nalazi 80 posto stanovništva, a lokalna je valuta izgubila 95 posto svoje vrijednosti.
“Nadam se da će kraj ovih pregovora biti obećavajući početak koji postavlja temelje za gospodarski oporavak koji je potreban Libanonu”, kazao je Aoun.
Američki savjetnik za energetsku sigurnost Amos Hochstein, koji je bio posrednik sporazuma, je nekoliko minuta nakon Aounova govora rekao da se nada da će francuska tvrtka TotalEnergies i talijanska multinacionalna energetska kompanija ENI početi pripreme za istraživanje ugljikovodika unutar nekoliko tjedana.
Dvije su tvrtke pobijedile na natječaju za istraživanje libanonskih voda uz rusku kompaniju Novatek, koja se povukla prošlog mjeseca.
Morski sporazum će otvoriti vrata za dodatna istraživanja obiju strana, no on ne rješava dugoročni spor glede kopnene granice između Izraela i Libanona.
Ipak, Aoun je rekao da će jamčiti “stabilnost” na obje strane granice.
Njegova objava ne znači da je sporazum službeno stupio na snagu. Prema nacrtu teksta koji je vidio Reuters, do toga će doći kada Libanon i Izrael pošalju pisma u Washington, koji će potom objaviti da je dogovor važeći.
Izrael i Libanon bi zatim trebali poslati koordinate granice Ujedinjenim narodima kako bi one bile službeno priznate.
Aoun je rekao da bi idući korak bio održati pregovore sa susjednom Sirijom ne bi li se s njom riješio spor oko granice, a zatim raspraviti o morskoj granici s Ciprom.