Published On: Fri, Mar 15th, 2013

Poslije Hrvatske – vrata EU samo odškrinuta?

EU bi jasnije morala potvrditi perspektivu zemalja iz europske čekaonice jer euroskepticizam uzima maha, poruka je sudionika rasprave “Hrvatska – posljednja stanica?” Organizirane na Sajmu knjiga u Leipzigu.

Liječnik ima za pacijenta dobru i lošu vijest. Kako to biva u vicevima, pacijent najprije traži da mu se priopći loša. “Otkriven vam je tumor. Ali dobra vijest je da patite i od Alzheimerove bolesti, tako da ćete tumor brzo zaboraviti. “Tako je hrvatski filozof i kolumnist Srećko Horvat započeo izlaganje. “U slučaju Hrvatske, loše vijesti su ogromna financijska kriza i sve više korupcijskih afera. Dobra vijest je da će zemlja vrlo brzo biti članica Europske unije. “

Heinz-Jürgen Axt: “Nalazimo se u mirnoj fazi krize, ali nikako je nismo prevazišli”

Europska unija, koju Horvat uspoređuje s Alzheimerovom bolešću, donosi i svoje probleme. “Od 1991. je 60.000 ljudi poginulo pokušavajući se brodovima dokopa obala Europe, a prošle godine je prvi brod stigao do Hrvatske. Broj potražilac azila porastao je za 50 posto “, kaže Horvat. Dodaje da od hrvatskih političara sve češće čuje izjave koje podsjećaju na europske lidere. “U posljednje vrijeme ponavljaju ono što je u Italiji rekao Mario Monti – kako je dosadno imati osigurano stalno radno mjesto i da su nam potrebni fleksibilni radnici”, priča ironično Horvat o cinizmu.
U prilično zahuktaloj raspravi, oštro je Horvatu oponirao Heinz-Jürgen Akst, njemački stručnjak za Balkan. “Europska unija nije kriva za nezaposlenost u Španjolskoj ili Hrvatskoj. Nezaposlenost je nikla jer su brojne zemlje EU nerazumno privređivali, nisu bile konkurentne i nisu zauzdao financijska tržišta “, smatra ovaj profesor. Književnik i novinar Dragoslav Dedović govori o “izgladnjelim masama” južnih članica EU koje su zapazile “strukturnu neravnopravnost” Unije.
Ne očekujte obećanja datuma
Zbog problema same unije je, tvrde Dedović i Horvat, sve teže ubijediti stanovnike Zapadnog Balkana u europsku perspektivu. Euroskepticizma dobrano se doprinosi i iz metropola poput Berlina, odakle je Angela Merkel u prosincu glasno poručila da će EU nakon prijema Hrvatske oduzeti gas kada je u pitanju proširenje. “Nalazimo se u mirnijoj fazi krize, ali je nikako nismo prevazišli”, podsjeća profesor Akst. “U toj situaciji bilo bi neozbiljno da kancelarka obećava nekakve datume i licitira da će netko ući u EU 2017. ili 2023. godine. Takva obećanja ne možete očekivati ​​ni od jednog odgovornog političara “, kaže Akst.

Srećko Horvat: “Liječnik ima dobru i lošu vijest”

Ovaj poznavatelj situacije na Zapadnom Balkanu, međutim, kritizira europske lidere jer ne stavljaju jasno do znanja da su “vrata za proširenje i dalje otvorena”. “Zemlje koje žele u EU treba nastaviti prilagodbu ovdašnjim standardima dok mi treba nastaviti prilagodbu njihovim posebnostima.Čekaju nas vremena koja neće biti dinamična kada je u pitanju proširenje EU, ali ne smijemo oduzeti svaku nadu zemljama koje teže članstvu “, kaže Heinz-Jürgen Akst.
Opekli se Bugarskoj i Rumunjskoj
Ostavljanje Srbije, BiH, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova u europskoj čekaonici, Dragoslav Dedović naziva “igrom pokretnih meta”. Navodi primjer Cipra koji je primljen u EU unatoč postojanju dvije paralelne države na malom prostoru. “Sada se, međutim, od Srbije traži da trajno regulira svoju južnu granicu prije prijema u EU”, kaže Dedović. On vjeruje da su Cipar, kao i Bugarska i Rumunjska ekspresno primljeni iz geo-strateških razloga – da se osigura izlaz na Crno more i izvore nafte i tako “potkrešu kandže ruskom medvjedu”.
Akst objašnjava da je za EU velika pouka bio prijam ukupno 12 novih članica 2004. i 2007. godine.“Tada se još navijalo da sve bude dobro. Ali postalo je jasno da EU donosi i bolne reforme, zahtjev da se bude konkurentan i da se potkreše državni aparat “, kaže profesor Akst. Dedović upravo taj argument – da se EU opekla kod Bugarske i Rumunjske pa sada ne želi ponoviti grešku – vidi kao “gnojivo za rast antievropeizma” na Zapadnom Balkanu. “Pubertetski čežnja naroda da pripadaju Europskoj zajednici trajno nije zdrava osnova za pridruživanje EU. Ali rastom euroskepticizma potvrđuju se političari koji su oduvijek bili protiv Europske unije “, kaže Dedović.

Dragoslav Dedović: “Hrvati iz BiH će praktično postati građani EU, dok ostali neće”

Profesor Akst smatra da je onda legitimno postaviti i obrnuto pitanje – ne da li Europa želi nove članice, nego jesu li zemlje-aspiranti zaista ispunile potrebne uvjete. “Razni populisti koji su na vlasti u nekim zemljama uopće ne namjeravaju provoditi reforme”, kaže on i dodaje da je “neophodno prevladati umor od reformi”. Hrvatima i ostalima poručuje da Europska unija nikako nije automatsko rješenje za sve probleme. “Kada je Grčka 1981. ulazila u članstvo, u Ateni su vjerovali da će time nestati sve nedaće. Ako neki Grk nije našao ženu – naći će mu je Europska unija “, ilustrira Aks hiperbolu. “Ali Grčka je zaista najgori i time najbolji primjer – od ulaska pa do krize 2008. godine ta je zemlja dobila 133 milijarde eura koje, kako vidimo, nije upotrijebila da načini svoju privredu konkurentnom. “
O susjedima i njihovim kravama
U Zagrebu, Sarajevu, Beogradu i Skopju često se čuje da će ulazak jedne zemlje regije – Hrvatske – u punopravno članstvo biti zamašnjak za ostale zemlje. Filozof Srećko Horvat nije optimista: “Dovoljno je pogledati primjer Slovenije pa da vidimo kako može biti i sa Hrvatskom”, kaže. Podsjeća da danas u Sloveniji rade mnogi građani BiH, ali da su tamo tretirani kao radnici druge klase. “Nekada su te dvije zemlje bile dio velike Jugoslavije, a danas njihovi građani ne uživaju ista prava”, kaže Horvat. Dedović se prisjeća slovensko-hrvatske granice nakon primitka Slovenije u EU 2004. “Tada se mogao vidjeti diskriminatorski odnos pasa-čuvara Europske unije prema bivšim zemljacima”, kaže on.
“U Srbiji se stoga na hrvatsko pristupanje Uniji gleda s dozom ljubomore i dozom straha da će Srbija ostati pred vratima Unije”, kaže Dedović. “Tu je i blagi osjećaj nepravde, ako se pogledaju ratne devedesete. Postoji stav da je Srbija kažnjena, a Hrvatska nagrađena. “Još veći paradoks čeka građane BiH. “Hrvati iz BiH će praktično postati građani EU, dok ostali neće. Dobijamo bukvalno dvoklasno društvo “, podsjeća Dedović. Ima, kaže, i rijetkih pametnih glasova koji tvrde da od hrvatskog pristupnog procesa nešto može i naučiti. “U daljnjem putu ka EU, kandidati ne moraju ponavljaju Hrvatske pogreške, a slobodno mogu ponoviti ono što je Hrvatska dobro radila.”
Autor: Anto Janković
Odg. urednica: Zorica Ilić l dw.de