Posjedovanje hrvatske putovnice je ogroman broj Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH, dovelo, kako kažu, u zavidan položaj. Ostali će, ako žele raditi u EU kao i od sada, prolaziti kroz dugotrajan i neizvijestan proces dobivanja radne dozvole. Oni koji imaju hrvatsku putovnicu, a to nisu samo Hrvati u BIH, na neki način su privilegirani. Ne samo da im se otvara ogromno tržište rada u EU. Oni mogu, ako se pokažu dovoljno sposobnima biti pokretači ekonomije u BIH. Kako? Otvaranjem tvrtki koje bi izvozile u EU, bilo u BIH bilo u RH praktički postaju konkuretniji od ostatka građana BIH. Neke hercegovačke tvrtke već su tako otvorile tvrtke kćeri u Hrvatskoj. Svoje proizvode izvoze u EU , time praktički jačaju BH izvoz, a tržište je neograničeno. Logika je jednostavna, ako tvrtke iz Ivan Zeline ili Zaprešića rade dijelove za europsku autoindustriju, proizvodnja takvih dijelova u BIH, daleko je konkurentnija. Istina dio stanovništva će odseliti, jednako kako odseljava iz svih zemalja u razvoju koje su članice EU, no znatan dio ekonomije trebao bi ojačati. Ono što brine hrvatske političare u BIH ne bi ih toliko trebalo brinuti koliko pitanje kako gospodarstvenicima pomoći da na granici s Hrvatskom osnuju pogone koji bi plasirali proizvode u EU. Interes je to cijele BIH ne samo Hrvata u njoj. Pitanje je samo , shvaćaju li BIH vlasti da je 35% BIH , ako se uzme i Cazinska krajina, već odavno u ekonomskom smislu , dio EU.
Vlasnici hrvatskih putovnica u BIH, njena su šansa za EU i možda njen najbitniji faktor u smislu ekonomskog napretka i hvatanja europskih tračnica. Umjesto toga, neki, se vesele iseljavanju Hrvata. Kao da oni odlaze iz Švedske, ne iz BIH…
Od 1. srpnja svi koji imaju hrvatsku putovnicu, bez ograničenja se mogu zaposliti u Njemačkoj i većini zemalja EU. Taj momenat s velikim nestrplji čekaju državljani BiH koji imaju “hrvatske papire”.
Mirela je kupila avionsku kartu do Kelna, putuje za desetak dana. Ona će 1 srpnja 2015. dočekati u Njemačkoj, a to je datum od kojeg nesmetano može tražiti posao u EU zahvaljujući svom hrvatskom državljanstvu. Ova pogodnost čeka se s jednakom pažnjom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje nezaposlenost uzima sve veći danak. Procjenjuje se da oko pola milijuna građana BiH ima hrvatsku putovnicu, među njima je i Mirela Šurlan. Ima 32 godine i vjeruje da je ovo za nju prilika života.
“Do prošle godine nisam razmišljala o odlasku, mislila sam da će ovdje biti bolje i da ću moći živjeti od svog rada. Sad vidim da nije tako “, kaže Mirela koja je u Banjaluku izbjegla tijekom posljednjeg rata i tu živi već dvadeset godina. Njezini roditelji su se vratili u rodni Lipik. Ona što prije želi u Njemačku.
S diplomom njegovatelja lakše do posla
Preko Karitasa je završila obuku za njegovatelja i osobnog asistenta. S tom diplomom se planira zaposliti. Ali prvo mora naučiti jezik: “Ovdje sam završila početni stupanj, u Kölnu nastavljam. Tamo imam poznanike. Kod njih ću živjeti tijekom srpnja dok traje intenzivni tečaj, nakon toga će, nadam se, sve biti bolje “.
Posao njegovateljice nije nešto što Mirela želi dugoročno raditi, ali to vidi kao proboj na njemačko tržište rada. Ima iskustva u prodaji, financijama i aministracije.
“Ovu priliku neću propustiti”
Građani Bosne i Hercegovine mahom smatraju da je status koji će 1. srpnja dobiti vlasnici hrvatskog pasoša, velika privilegija. Za mnoge će to značiti posao i plaću koju su u BiH mogli samo sanjati. Tako razmišlja i apsolvent filološkog fakulteta u Banjaluci, Velemir Dušanić.
“Putovnica je nažalost izlazna karta iz ove zemlje, ali u jednom pravcu. Naravno da ću iskoristiti to što mi se nudi. Imam mogućnost da odem i legalno tražim posao i zahvalan sam na tome. Čim diplomiram za koji mjesec, djevojka i ja odlazimo. Prvi izbor nam je Njemačka, drugi Irska “.
Posjedovanje hrvatskog putovnica je ogroman broj Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH, dovelo, kako kažu, u zavidan položaj. Ostali će, ako žele raditi u EU kao i od sada, prolaziti kroz dugotrajan i neizvijestan proces dobivanja radne dozvole.
“Političari su doveli ljude u situaciju da su sretni što imaju putovnicu druge države kako bi pobjegli iz svoje”, ističe mostarski novinar Emil Karamatić. Ići trbuhom za kruhom nije ništa novo na ovim prostorima, pogotovo za Hercegovce, dodaje ovaj vlasnik hrvatske putovnice.
Novi početak u zrelim godinama
Sarajka Sanela Jeleč se prije tri godine iz rodnog grada preselila u hrvatsko primorje. Sada je kaže vrijeme da ponovno pakira kofere.
“Čim mi kćerka završi srednju školu, idemo u Njemačku. Ona ne planira studirati ovdje “. Ova magistrica farmacije kaže da svi koji poznaju njemački jezik iz njenog okruženja planiraju napustiti Hrvatsku.
“Ne znam gdje je gore, u Bosni gdje sam provela cijeli život ili ovdje u Hrvatskoj. Sada imam veću plaću, ali je sve mnogo skuplje nego u Sarajevu, jako se teško živi bez obzira što ste zaposleni “objašnjava Sanela.
Informaciju da može nesmetano tražiti posao u većini zemalja EU, dočekala je s velikim oduševljenjem. To je, kako ističe, šansa da svojoj kćerki obezbijedi bolju budućnost jer ne vidi nikakvu perspektivu u sadašnjoj domovini.
Još početkom ove godine u Njemačkoj je ukinuto pravilo po kojem poslodavac radnu dozvolu za hrvatskog državljanina može dobiti samo ako ne pronađe adekvatnog radnika iz ostalih zemalja Europske unije. To su mnogi već iskoristili.
Dvadesetsedmogodišnja Tamara Janjić nedavno je završila stomatologiju u Banjaluci. Svjesna je da je medicinski kadar izuzetno tražen u Njemačkoj, uz hrvatsku putovnicu, zapravo i nema prepreka za odlazak u EU. “Ova situacija me raduje jer imam izbor. Srećom, nedavno sam se zaposlila. Želim steći praktično iskustvo, raditi u struci neko vrijeme i učiti njemački jezik, tako ću lakše pronaći posao vani “, objašnjava ona.
“Odljev ljudi je alarmantan problem kojim se nitko ne bavi”
Najveći problem u BiH je konstantni egzodus stanovništva, smatra Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990 i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kao jedan od tri konstitutivna naroda, Hrvati su pred velikim izazovom kako sačuvati demografsku vitalnost, objašnjava on.
“Ta situacija je alarmantna i bez ove odluke da od 1. srpnja hrvatski državljani mogu tražiti posao u EU. Institucije i ključni politički akteri nisu u stanju sagledati sve probleme koje će odljev ljudi izazvati za ukupne odnose u BiH “, kaže Raguž.
Uvjeren je da Europa Bosni i Hercegovini može pomoći samo ako ohrabri one političke opcije koje grade odgovornu, europsku politiku.
Mirela Šulan dodaje da je je u Banjaluci sve teže “upasti” na tečaju njemačkog jezika. Potražnja je kaže, ogromna, a svi su tu s istim ciljem.
poskok.info