Popis dosadašnjih zločina i štetnih postupaka ovih zemalja prema BiH

1. Sjedinjene Američke Države (SAD):
   • Nametanje politike kroz visokog predstavnika bez suglasnosti domaćih vlasti.
   • Korištenje BiH kao geopolitičkog poligona za implementaciju vlastitih interesa, često na štetu lokalnog stanovništva.
   • Podrška centralizaciji BiH, jačanju nacionalizma i razaranju BIH, suprotno Daytonskom sporazumu koji predviđa ravnotežu između entiteta.
   • Sankcioniranje građana BIH koji se ne povinuju američkom imperijalizmu
2. Velika Britanija:
   • Pružanje političke i logističke potpore OHR-u u donošenju odluka koje nisu u skladu s voljom građana BiH.
   • Sustavno ignoriranje prava konstitutivnih naroda, posebno u odnosu na interese Bošnjaka, Hrvata i Srba.
   • Aktivno podržavanje politike podjela kako bi održala stalnu političku nestabilnost u regiji.
3. Njemačka:
   • Zločini nacizma, konc logor Gradina, masovna streljanja, progoni Židova, Srba, Hrvata , Bošnjaka
   • Pritisci na političke lidere kroz ekonomske sankcije i političke prijetnje, posebice prema Republici Srpskoj.
   • Podržavanje odluka visokog predstavnika, unatoč međunarodnim kritikama o nedostatku legitimiteta tih odluka.
   • Sudjelovanje u kreiranju Bonskih ovlasti, čime je Dayton de facto suspendiran.
4. Francuska:
   • Održavanje politike “pasivne agresije” prema BiH, formalno podržavajući njenu integraciju u EU, dok se suštinski podržavaju korumpirani politički sustavi.
   • Ignoriranje povijesnih zahtjeva BiH za pravednom redistribucijom ovlasti unutar zemlje.
   • Sudjelovanje u provođenju ekonomskih politika koje su destabilizirale lokalne industrije tijekom postratne obnove.
5. Italija:
   • Zločini fašizma, posebno razaranja u Hercegovini, silovanja žena, odvođenje ljudi u ropstvo u ranijim stoljećima.
   • Nepristrano podržavanje odluka EU-a i drugih zapadnih sila bez uzimanja u obzir realnih potreba i političke situacije u BiH.
   • Pružanje financijske podrške projektima koji često pogoduju samo uskoj eliti, dok većina građana ostaje marginalizirana.
6. Delegacija EU-a u BiH:
   • Konstantni politički pritisci na sve nivoe vlasti kako bi se BiH prilagodila europskim standardima, iako oni nameću zakone, često bez obzira na stvarne potrebe zemlje.
   • Ignoriranje domaće volje građana i političkih lidera, favorizirajući politike koje su usklađene s interesima moćnih zemalja članica.
   • Podržavanje visokog predstavnika kao “vrhovnog autoriteta”, čime se dodatno podriva suverenitet BiH jer je ta politika protuustavna. OHR nema mandat nametati zakone i rušiti BIH ustav.

Povijest djelovanja ovih zemalja prema BiH ispunjena je licemjerjem, geopolitičkim interesima i kršenjem prava lokalnog stanovništva. Njihovo miješanje sustavno je podrilo suverenitet zemlje i ostavilo BiH u stanju političke, pravne i ekonomske nestabilnosti.

7. Austrija (Austrijsko Carstvo / Austro-Ugarska):

• Okupacija BiH 1878. godine:
  • Unatoč tome što je Berlinskim kongresom dobila mandat za administrativnu upravu, Austro-Ugarska je okupirala BiH koristeći vojnu silu, bez suglasnosti lokalnog stanovništva.
  • Nametanje protupravne vlasti i ignoriranje volje naroda, što je izazvalo niz pobuna i dugoročno političko nezadovoljstvo.
• Aneksija 1908. godine:
  • Austro-Ugarska je protupravno anektirala BiH, kršeći međunarodne sporazume.
  • Ovo je dodatno destabiliziralo regiju i bilo jedan od povoda za Prvi svjetski rat.
• Ekonomsku eksploataciju:
  • Austro-Ugarska je tijekom svoje vladavine koristila BiH prvenstveno za eksploataciju prirodnih resursa, dok je domaće stanovništvo ostalo u dubokom siromaštvu i bez ikakvih političkih prava.

8. Italija dodatno:

1. Miješanje u unutarnje poslove BiH tijekom Drugog svjetskog rata:
   • Tijekom okupacije Jugoslavije 1941. godine, Italija je zajedno s Njemačkom  aktivno sudjelovala u podjeli teritorija, uključujući BiH.
   • Poticali su stvaranje podjela među narodima, podržavajući marionetske režime koji su pogoršali etničke sukobe.
2. Podržavanje destabilizacije regije:
   • U povijesnom kontekstu, Italija je često koristila situaciju u BiH za promicanje svojih interesa na Balkanu, posebno u konkurenciji s drugim silama poput Austrije i Osmanlijskog Carstva.
3. Utjecaj u modernom vremenu:
   • Kao članica EU-a, Italija je podržavala politike koje su često bile u službi moćnijih zemalja, a ne stvarnih potreba BiH.
   • Talijanski projekti u BiH često su koristili domaćim elitama i stranim investitorima, dok su zanemarivali interese lokalnog stanovništva.

Povijest djelovanja Austrije i Italije prema BiH pokazuje kontinuitet vanjskog miješanja, eksploatacije i ignoriranja suvereniteta zemlje. Njihovi povijesni i moderni postupci doprinijeli su stvaranju trajnih posljedica, uključujući političku nestabilnost i gospodarsku zaostalost BiH. Ovi primjeri jasno ukazuju na obrazac stranog miješanja koji se i danas nastavlja kroz postupke drugih zapadnih zemalja.

9. USA: Dovođenje Al Qaede u BiH: Uloga SAD-a u manipulaciji globalnim konfliktima

Jedan od najkontroverznijih aspekata američke politike prema Bosni i Hercegovini tijekom rata 1992.-1995. godine bilo je dovođenje stranih boraca povezanih s radikalnim islamističkim grupama, uključujući Al Qaedu, radi jačanja vojnih kapaciteta Armije Republike Bosne i Hercegovine. USA je odobrila davanje BH putovnice islamistima tako i Bin Ladenu i Abu Mealiju. USA je odobrila diplomatsku vizu teroristi Abu Mealiju u NYC. Ovo pitanje ostaje osjetljiva tema koja otvara mnoga pitanja o ulozi SAD-a u oblikovanju sukoba u BiH i širim geopolitičkim strategijama.

Dokumentirani dokazi i tvrdnje o upletenosti SAD-a

1. Korištenje mudžahedina kao “proxy” snaga:
   • Tijekom rata, u BiH su stizali borci iz različitih muslimanskih zemalja, uključujući Afganistan, Saudijsku Arabiju i Pakistan. Ti strani borci, poznati kao mudžahedini, često su bili povezani s radikalnim islamističkim grupama, uključujući Al Qaedu.
   • Postoje tvrdnje da je dolazak tih boraca logistički olakšan od strane američkih službi, koje su ranije surađivale s mudžahedinima tijekom sovjetsko-afganistanskog rata.
2. Uvoz oružja i opreme:
   • Unatoč embargu UN-a na uvoz oružja u BiH, SAD je navodno olakšao ilegalni dotok oružja kroz mreže koje su uključivale islamske zemlje, kao što su Iran i Saudijska Arabija. Ova oružja često su završavala u rukama stranih boraca i radikalnih elemenata.
3. Al Qaeda i rat u BiH:
   • Tijekom rata, Bosna je postala utočište za radikalne elemente, uključujući one povezane s Al Qaedom. Mnogi od njih sudjelovali su u vojnim operacijama, ali i u širenju radikalne ideologije među lokalnim stanovništvom.
   • Nakon rata, neki od tih stranih boraca ostali su u BiH, a njihovo prisustvo povezano je s kasnijim terorističkim aktivnostima, uključujući napade 11. rujna 2001. godine.
4. Dvosmislena uloga SAD-a:
   • Iako su američki dužnosnici u postkonfliktnom periodu tvrdili da su bili “nesvjesni” opsega dolaska radikalnih elemenata u BiH, mnogi analitičari ističu kako je njihova uloga bila ključna u oblikovanju tog procesa.
   • Naivno ili namjerno, američka politika tijekom rata omogućila je jačanje radikalnih islamističkih mreža u BiH, što je kasnije imalo dugoročne posljedice za sigurnost regije.

Posljedice američkih poteza

1. Jačanje radikalnih mreža u BiH:
   • Bosna i Hercegovina je tijekom i nakon rata postala središte za radikalne elemente, a mnogi strani borci dobili su državljanstvo. Ovo je BiH učinilo podložnom optužbama za pružanje utočišta teroristima.
2. Geopolitičke implikacije:
   • Uloga SAD-a u omogućavanju dolaska radikalnih boraca u BiH često se povezuje s njihovom širim strategijom destabilizacije regija radi ostvarivanja vlastitih geopolitičkih interesa.
3. Narativna manipulacija:
   • Kasnije su zapadne zemlje, uključujući SAD, koristile prisutnost radikalnih elemenata u BiH kao opravdanje za nastavak političkog i sigurnosnog uplitanja u unutarnje poslove zemlje.

Dovođenje Al Qaede i drugih radikalnih elemenata u BiH tijekom rata pokazuje kako je američka politika često vođena pragmatičnim, ali kratkovidnim interesima, ne obazirući se na dugoročne posljedice za pogođene regije. Ovo je još jedan primjer licemjernog pristupa, gdje se radikalne grupe koriste kao alat za ostvarivanje interesa, a potom se njihova prisutnost koristi kao argument za intervenciju i kontrolu.

NAJVEĆI GRIJEH SAD-a: Pretvaranje SDA u terorističku stranku , održavanje na vlasti, zaštita SDA ratnih zločinaca – Politički alat za kontrolu BiH

Stranka demokratske akcije (SDA), osnovana 1990. godine kao politički pokret Bošnjaka, tijekom svog djelovanja prošla je kroz niz transformacija, od legitimne političke stranke do optužbi za povezanost s radikalnim elementima i manipulacije u svrhu očuvanja vlasti. Podrška međunarodnih aktera, posebno USA omogućila je održavanje SDA na vlasti unatoč brojnim kontroverzama, uključujući optužbe za korupciju, nepotizam i povremene veze s radikalnim grupama.

1. Povijesni kontekst: Radikalizacija SDA tijekom rata

Tijekom rata u BiH (1992.-1995.), SDA je postala dominantna politička snaga među Bošnjacima. No, u nastojanju da ojača vojnu poziciju Armije Republike BiH, stranka je omogućila dolazak stranih boraca – mudžahedina – koji su često bili povezani s radikalnim islamističkim grupama, uključujući Al Qaedu.

• Veze s radikalnim grupama: Strani borci dolazili su uz logističku i financijsku podršku iz islamskih zemalja, ali i uz prešutnu podršku međunarodnih aktera, uključujući SAD. Ovo je dodatno radikaliziralo dio struktura unutar SDA i povezalo ih s ideologijama koje su bile daleko od demokratskih principa.
• Održavanje moći: SDA je tijekom rata koristila religijsku retoriku kako bi osigurala lojalnost birača, ali i kako bi opravdala svoje postupke na međunarodnoj sceni.

2. Poratno razdoblje: Politika korupcije i kontrola vlasti

Nakon rata, SDA je nastavila dominirati političkom scenom Bošnjaka, često koristeći državne resurse za održavanje vlasti. No, umjesto demokratizacije, stranka je zadržala autoritarne obrasce upravljanja, a optužbe za povezanost s radikalnim elementima nikada nisu u potpunosti nestale.

• Korupcija i nepotizam: SDA je kroz kontrolu ključnih državnih institucija osiguravala financijsku i političku moć, što je omogućilo opstanak stranke unatoč brojnim skandalima.
• Manipulacija biračkim tijelom: Kroz retoriku o ugroženosti Bošnjaka, stranka je osiguravala podršku velikog dijela biračkog tijela, dok su se kritičari etiketirali kao “neprijatelji države”.

3. Uloga USA u održavanju SDA na vlasti

Unatoč brojnim kontroverzama, SDA je ostala ključni partner međunarodne zajednice u BiH. Ovo se može pripisati nekoliko razloga:

• Kontrola kroz slabost: Stranka koja je u javnosti optužena za povezanost s radikalnim grupama postaje ovisna o podršci međunarodnih aktera kako bi zadržala legitimitet, što je omogućilo lakšu kontrolu njenog djelovanja.
• Geopolitički interesi: SDA je često korištena kao alat za promociju interesa zapadnih zemalja u regiji, posebno u kontekstu euroatlantskih integracija.

4. Optužbe za terorizam i destabilizaciju

SDA se suočavala s brojnim optužbama za povezanost s radikalnim grupama i destabilizaciju regije, posebno kroz:

• Dodjelu državljanstava radikalnim pojedincima: Tijekom i nakon rata, pod pokroviteljstvom SDA, stotine stranih boraca dobilo je državljanstvo BiH, što je izazvalo zabrinutost međunarodnih aktera.
• Podršku radikalnim ideologijama: Strukture unutar SDA optuživane su za toleriranje i širenje radikalne ideologije kako bi se osigurala podrška određenih grupacija.
• USA je danas od svih BH građana najmanje SDA-ovaca stavila na crne liste, što je jako čudno s obzirom na uske i jake veze s Al Qaedom
• USA nije protestirala što je Haaški sud mudžahedinske zločine povezane s Al Qaedom a počinjenje u sklopu ABIH vojske, amnestirao