ZAGREB – Ministarstvo zaštite okoliša i energetike potvrdilo je našem listu da sprema i uskoro će predstaviti izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije koje će, kako navode, osigurati dovoljno novca za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, ali i najmanje zbog toga opteretiti krajnje kupce – kućanstva i industriju. Kako je pisao naš list, osim što će dosadašnja naknada koju svi plaćaju na računima za struju za poticanje proizvodnje energije iz vjetra, sunca i drugih obnovljivih izvora, porasti sa dosadašnje tri i pol lipe na šest lipa po svakom potrošenom kilovatsatu, svim će opksrbljivačima električnom energijom i dalje ostati obaveza da kupuju “zeleno” proizvedenu energiju te je dalje prodaju svojim kupcima.
Osim što te obaveze od 2017. godine po zakonu više nije trebalo biti, ona će izmjenama zakona ostati na snazi, pri čemu će njena cijena za HEP, RWE, GEN-I i druge koji su je obavezni kupovati, porasti sa sadašnjih 0,42 na 0,53 kune po kilovatsatu. Novac prikupljen naknadom i otkupom zeleno proizvedene enegije odlazi na poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Kako otkrivaju sami opskrbljivači, to ne samo da će HEP-u u idućoj godini uzeti milijardu kuna, odnosno najveći dio dobiti koji će otići mahom vjetroelektranama u stranom vlasništvu, već će dovesti u pitanje i postojanje Cropexa – tek pokrenute hrvatske burze električne energije. Naime, cilj je bio da se upravo preko nje od iduće godine trguje i energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora – ne više po reguliranim, nego tržišnim cijenama. Opskrbljivači navode kako bi svi oni preko Cropexa kupovali “zelenu” energiju, ali u količinama, i po cijenama koje njima odgovaraju. Uvjeravaju da bi sva čista energija tako bila prodana, budući da im je nadohvat ruke, što znači da bi je mogli kod kuće kupovati za kune, a pridonosila bi i njihovom dobrom, društveno odgovornom imidžu. Ipak, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odlučilo je ostaviti obavezu reguliranog otkupa svim ospkrbljivačima, HEP-u kao najvećem, uvjereno da drugačije neće biti novca za “obnovljivce”, odnosno povlaštene proizvođače čija je otkupna cijena struje puno veća od cijene konvencionalno proizvedene energije.
“Za isplatu povlaštenim proizvođačima će u 2017. godini biti potrebno oko 2,3 milijarde kuna, do 2,9 milijardi u 2020. godini. Sve te obveze su nastale sklapanjem ugovora o otkupu električne energije do kraja 2015. godine, a posebno izmjenama Zakona o tržištu električne energije iz rujna 2015. godine, bez da je prethodno napravljena analiza mogućnosti prihvata novih postrojenja u elektroenergetski sustav i analize financijskih posljedica za građane i privredu”, navode iz ministarstva Slavena Dobrovića.
Na tako preuzete obveze ova Vlada, napominju, nije niti može utjecati, osim ako je do sklapanja ugovora o otkupu došlo kršenjem zakonske procedure. Regulirana cijena otkupa, dodaju, u pravilu je nekoliko puta veća od prosječnih cijena električne energije na nama najbližim burzama energije, čime su troškovi nabave energije za opskrbljivače značajno povećani. “Važeći zakonodavni okvir predviđa da se od 1. siječnja 2016. otkupljena energija prodaje na tržišnim osnovama. Međutim, pravni okvir i institucije koje su trebale omogućiti prodaju otkupljene električne energije opskrbljivačima na tržištu, nisu spremni i potrebna je intervencija kako ne bi došli u situaciju da se otkupljena energije ne proda na tržištu ili se proda po vrlo niskim cijenama. To bi prouzročilo još veći trošak sustavu poticanja”, zaključuju u ministarstvu.
Ugovor na 14 godina
Točno je da je otkupna cijena energije iz obnovljivih izvora višestruko skuplja od one konvencionalno proizvedene, jer se konvencionalno proizveden MWh struje na tržištu trenutačno kupuje za 35 do 45 eura, a struja iz obnovljivih izvora košta do čak 120 eura. Svi postojeći proizvođači energije iz zelenih izvora imaju ugovor s državom na 14 godina, i sigurne, regulirane otkupne cijene, koje plaćaju građani i industrija, odnosno HEP te ostali opskrbljivači.
Prema dostupnim podacima, samo je prošle godine za “obnovljivce” iz naknade na računima prikupljeno 525 milijuna kuna, te još 580 milijuna iz obaveznog otkupa od strane opskrbljivača. Kako je na mreži sve više kapaciteta na obnovljive izvore, i taj trošak će se za opskrbljivače penjati. Brojke kažu da vjetroelektrane u prosjeku imaju povrat investicije od čak 17 posto godišnje, pri čemu su u investicije same uložile do 30 posto, a ostatak su financirale banke. Hrvatska, valja podsjetiti, pritom već zadovoljava cilj EU-a od najmanje 20 posto potrošnje energije iz obnovljivih izvora, jer smo dosegnuli 28 posto.
Država je, smatraju opskrbljivači, “zakuhala” situaciju s previše “obnovljivaca” koje treba poticati, pa onda problem sama treba i riješiti – smanjivanjem stope PDV-a na isporuku struje. Svako drugo rješenje će, smatraju, naštetiti tržištu, prvenstveno HEP-u.