Turska je pozvala Washington da promijeni odluku i zaprijetila „odmazdom bez odlaganja“, uz ocjenu da ovakvo ponašanje demonstrira „agresivan stav SAD“.
Dugogodišnji dopisnik iz Turske Vojislav Lalić za Sputnjik kaže da slučaj uhićenja američkog svećenika, oko koga se digla velika prašina, zapravo treba posmatrati u širem okviru. Uzroci ove situacije i zatezanja američko-turskih odnosa su mnogo dublji i povlače se već godinama, kaže Lalić.
„Turska i Sjedinjene Američke Države ne mogu naći zajednički jezik oko situacije u Siriji. Washington, odnosno Pentagon direktno podržava i naoružava sirijske Kurde koji su se istinski do sada borili protiv pripadnika Islamske države. Zapravo, pitanje je kako bi situacija u Siriji izgledala da nije bilo tih Kurda, bar u ovom pograničnom dijelu prema Turskoj? Međutim, u Ankari tvrde da su ti sirijski Kurdi zapravo teroristi i ne mogu da oproste Pentagonu što ih ne samo podržava, nego ih i naoružava“, podsjeća Lalić.
On kaže da je razlog za poremećaj odnosa dva strateška saveznika u okviru NATO-a i odluka Turske da kupi ruski raketni sistem S-400. Amerika tobože smatra da to oružje ne može da se uklopi u NATO sistem odbrane, pa iako je ugovor o kupovini potpisan, vrši direktan pritisak na Ankaru da odustane od tog posla. Treba podsjetiti i da Ankara tvrdi da joj nije omogućeno da kupi američki sistem „Patriot“. Situacija je mnogo složenija nego što sada izgleda, kaže Lalić.
„Grupa kongresmena je čak predložila da se Turska kazni zbog uhićenja ovog svećenika, kao i zbog kupovine ruskih raketa S-400, da im se obustavi isporuka modernih aviona F-35. Taj prijedlog je podnesen Kongresu i na kraju će sigurno stići do predsjednika Trumpa, koji bi trebalo da ga verificira ili odbaci. Turska inače sa nekoliko NATO zemalja sudjeluje u proizvodnji tog aviona“, podsjeća naš sagovornik.
Lalić kaže da su sankcije uvedene turskim ministrima prilično simbolične, jer su u pitanju ljudi koji u SAD nemaju gotovo nikakvu imovinu.
Dugogodišnjeg dopisnika iz Turske smo pitali i šta bi mogla biti pomenuta odmazda zbog sankcija uvedenih ministrima te zemlje i je li možda očekuje da Turska uskrati gostoprimstvo Amerikancima u bazi Indžirlik.
„Opozicija predlaže da se Amerikanci kazne, čak i tako što bi im se otkazalo to gostoprimstvo. Ipak, mislim da se Turska neće usuditi da ide toliko daleko, iako Erdogan za razliku od svojih prethodnika, očigledno nije puki poslušnik Vašingtona i Bijele kuće, on prije svega vodi računa o interesima svoje zemlje u regionu i tako se i ponaša. Ali nisam siguran da će se usuditi da toliko izaziva moćnog saveznika s druge strane Atlantika“, kaže Vojislav Lalić.
On se ne slaže sa stavom pojedinih analitičara koji tvrde da je gužva oko kupovine ruskog raketnog sistema i uhapšenog sveštenika jedan od znakova početka izlaska Turske iz NATO-a i da je u sadašnjim okolnostima to teško očekivati.
„Erdogan je političar koji dobro poznaje naciju na čijem je čelu, zna da oni koji ga slijede vole da čuju tako krupne riječi, ne samo na račun Amerike, već i Njemačke i Francuske, kada izriče teške optužbe, mnogo više se obraća domaćoj javnosti“, zaključuje Vojislav Lalić u razgovoru za Sputnjik.