Published On: Čet, sij. 11th, 2018

PLENKOVIĆ ‘Sastat ću se s Junckerom i još jednom mu pojasniti situaciju sa Slovenijom. Kao država smo postupili odgovorno na najbolji mogući način’

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković obratio se ministrima u uvodnoj riječi i ukratko sažeo događanja ovog tjedna.

– Jutros smo ministrica Divjak i ja s Povjerenstvom održali još jednu sjednicu. Usuglašen je tekst Akcijskog plana za provođenje strategije obrazovanja te novi natječaj za ekspertnu radnu skupinu, nastavljamo s obrazovnom reformom.

Želim zahvaliti i čestitati  svima na izvrsnoj organizaciji još jedne Snježne kraljice, krasni sportski uspjesi i velika promocija Hrvatske. Ovo je još jedan sportski tjedan, Hrvastka je domaćin rukometnog prvenstva koje isto služi promociji Hrvatske.

Ovog tjedna pratite i okolnosti u vezi Slovenije, naše pozicije su jasne, ostajemo pri poziciji koja teži pronalaženju dogovora. Sredinom veljače imam dogovoren sastanak s Junckerom gdje ćemo staviti na stol sva relevantna pitanja u kontekstu našeg članstva u EU pa tako i ona sa Slovenijom i tada ćemo imati priliku još jednom rastumačiti naše stavove. Pokazali čvrst stav, nepribjegavanje jednostranim potezima. Hrvatska se suzdržala od bilo kakvih jednostranih poteza koji bi doveli do incidenata. Kao država smo postupili odgovorno na najbolji mogući način – zaključio je Plenković.

Porezne olakšice tvrtkama koje ulažu u istraživanje i razvoj

Nakon uvodnog obraćanja premijera Vlada je uputila u saborsku proceduru prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte s ciljem pružanja podrške tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama, i to kroz poreznu olakšicu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je da je riječ o kvalitetnom zakonu, koji će pomoći ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić istaknula je da je cilj je zakon povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020. Naime, danas se po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno istraživačke aktivnosti, koje je ispod 1 posto BDP-a, Hrvatska nalazi na donjem dijelu rang liste članica EU. Prosjek u EU je iznad 2 posto BDP-a.

“Stoga se ovim zakonom predlaže davanje potpore poduzećima za znanstveno istraživačke aktivnosti kroz poreznu olakšicu, odnosno umanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove ulaganja u znanstveno istraživačke i razvojne projekte u gospodarstvu”, kazala je Dalić.

Na potporu predviđenu zakonom moći će računati svi poduzetnici koji nisu u poteškoćama, izuzev specifičnih djelatnosti kao što su npr. trgovina, kockarnice i slične djelatnosti koje se obično izuzima iz takvih potpora.

Poduzetnici koji žele ostvariti poreznu olakšicu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta će prijavljivati svoje aktivnosti za koje smatraju da su projekt s karakterom znanstveno-istraživačkog rada. U slučaju da prođu evaluaciju stručnjaka koje će za to angažirati Ministarstvo tada će poreznu olakšicu odnosno umanjenje osnovice poreza na dobit moći umanjiti za stvarno učinjene troškove na istraživanju odnosno inovacijama. To su primjerice troškovi zaposlenih, istraživača, nabave opreme, pojedinih studija ili dio općih materijalnih tzv. režijskih troškova i slično.

Najveći iznos umanjenog poreza na dobit koji se zbog te potpore neće morati platiti iznosi 300 tisuća eura odnosno kretat će se između 50 tisuća eura za studije izvodivosti do 300 tisuća eura za temeljna istraživanja.

Uz predviđenu olakšicu umanjenja osnovice poreza na dobit, poduzeća će i dalje moći koristiti druge potpore za istraživanje i razvoj. No, sukladno zakonu i europskim pravilima, postoji gornji limit na ukupnu razinu svih potpora koje se mogu koristiti, koja o vrsti projekta iznosi između 7,5 i 40 milijuna eura po poduzetniku.

Za provedbu tog zakona u prvoj godini, u državnom proračunu za 2018. godinu na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguran je iznos od 1,2 milijuna kuna za potrebe vrednovanja prihvatljivosti istraživačko-razvojnih projekata.

Pred članovima Vlade će se, među ostalim, naći i Prijedlog uredbe o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila.

Donesena uredba kojom se smanjuje porezno opterećenje pri kupnji vozila

Vlada je u četvrtak donijela i Uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila, prema kojoj se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju nova vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150 tisuća kuna, što predstavlja dvije trećine svih novih prodanih vozila.

Uredba definira da se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju vozila čija je prodajna cijena sa PDV-om niža od 150 tisuća kuna, dok će veći naglasak biti na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje.

Za vozila čija je cijena od 150.000 do 200.000 kuna vrijednosna naknada utvrđuje se u iznosu od 2.000 kuna, od 200.000 do 250.000 kuna ta naknada iznosi 4.500 kuna, a za vozila skuplja od 600.000 kuna iznosi 60.000 kuna.

Ministar financija Zdravko Marić očekuje ukupno smanjenje poreznog opterećenja za 350 milijuna kuna, a smanjeni proračunski prihod po njegovim bi riječima trebao biti nadoknađen življom gospodarskom aktivnošću u segmentu prodaje vozila.

Naime, Marić je na sjednici Vlade kazao kako bi danas donesena uredba čije se objavljivanje u Narodnim novinama očekuje danas, a stupanje na snagu sutra, trebala dinamizirati tržište i potaknuti obnovu voznoga parka, a uz to pridonijeti zaštiti okoliša i povećati sigurnost cestovnog prometa.

“Trgovci su sigurno spremni i možemo ubrzo očekivati utjecaj (uredbe) na cjenike automobila”, rekao je Marić.

U Vladi smatraju da Uredba osigurava veću poreznu transparentnost i predvidljivost, administrativno rasterećenje trgovaca i smanjenje administrativnog angažmana Carinske uprave.

Premijer Andrej Plenković dodao je da je Uredba o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila prilog poreznom rasterećenju građana.

 Za projekte financirane iz EU omogućeno zapošljavanje na određeno vrijeme u trajanju projekta

Vlada je uredbom o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, a radi potrebe na poslovima provedbe projekata financiranih iz fondova ili programa Europske unije, omogućila zapošljavanje na određeno vrijeme u vremenu trajanja projekata.

Prema važećim odredbama zakona zapošljavanje na određeno vrijeme moguće je isključivo na šest mjeseci uz maksimalno produženje na dodatnih šest, objasnio je ministar uprave Lovro Kuščević ističući da bi se zbog toga dovelo u problem provođenje EU projekata i povlačenje velikih iznosa europskih sredstava.

“Uredbom se omogućava zapošljavanje i na duže od šest mjeseci, najduže za vrijeme trajanja projekta, a plaće se financiraju iz sredstava projekata te ne predstavljaju trošak za proračun”, naglasio je Kuščević.

Dodao je i da ti zaposlenici neće biti službenici i namještenici u jedinicama lokalne i područne samouprave, već će se na njih primjenjivati opći propisi o radu (Zakon o radu). “Dakle, ne radi se ni o kakvom bujanju administracije”, rekao je ministar.

Riječ je, kaže, o vrlo dobroj uredbi koja će omogućiti zapošljavanje velikog broja ljudi na teret europskih sredstava.

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer