PLENKOVIĆ: Izborni zakon je preduvjet svega i jedan od kriterija na europskom putu BiH

1. Izborni zakon kao preduvjet svega – Plenković naglašava da je promjena Izbornog zakona temelj funkcioniranja demokracije u BiH te ključni kriterij na europskom putu. Smatra da bi zakon trebao osigurati ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda.
2. Podrška europskom putu BiH – Plenković vidi promijenjen stav zemalja članica EU prema proširenju, što BiH pruža priliku za ubrzanje euroatlantskog puta. Posebno je istaknuo podršku predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
3. Kandidatski status BiH – Plenković je igrao ključnu ulogu u osiguravanju kandidatskog statusa BiH za Europsku uniju, a sada je na institucijama BiH da nastave s reformskim procesima nakon lokalnih izbora.
4. Nedostatak poštovanja prema Hrvatima u BiH – Kritizirao je praksu nametanja predstavnika konstitutivnih naroda, gdje većinski narod bira predstavnika Hrvata u Predsjedništvo BiH, što smatra politički nepravednim i protivnim Daytonskom sporazumu.
5. Očekivanja za reforme – Plenković očekuje da bh. institucije ubrzano provedu potrebne reforme i iskoriste promijenjenu klimu unutar EU, naglašavajući važnost novih inicijativa Europskog parlamenta i Komisije.

SEO ključne riječi:

– Hrvatski premijer Andrej Plenković smatra kako se stav o proširenju Europske unije u posljednje vrijeme promijenio u zemljama članicama, stoga Bosna i Hercegovina ima priliku ubrzati svoj euroatlantski put.

– Ono sto smo mogli čuti u govoru stare predsjednice Komisije, a u budućnosti i nove, Ursule von der Leyen, da je spremna pomoći BiH. Ona je vrlo jasno na Bledskom strateškom forumu rekla da se BiH se treba priključit zemljama koje su malo odmakle u procesu pristupanja i taj poziv treba iskoristit – izjavio je Plenković u Mostaru gdje je sudjelovao u svečanosti potpisivanja ugovora o financijskoj potpori u realizaciji projekata u BiH.

Hrvatski premijer dodao ja kako očekuje da bh. institucije, nakon što se održe lokalni izbori u listopadu, ubrzano nastave s reformskim procesima i ispunjavanjem preostalih kriterija koje je Europska unije postavila pred Bosnu i Hercegovinu.

– Znate i sami da tu postoji niz pretpostavki i na strani Europske unije, od pregovaračkog okvira do samih priprema za pregovore, ali moj je dojam, s obzirom na promijenjenu klimu o proširenju, da postoji jedna vrlo vidljiva i dobra volja. Činjenica je da kreće novi institucionalni ciklus, novi Europski parlament je formiran i konstituiran, nova komisija, ako bude sve prema očekivanjima, kreće 1. studenoga s novom energijom i novom entuzijazmom. Mislim da postoje ozbiljne šanse da se BIH ubrzano priključi zemljama koje su nešto više uznapredovale u europskom putu – poručio je Plenković.

U svom obraćanju medijima predsjedatelj Doma naroda Bosne i Hercegovine Dragan Čović istaknuo je kako je hrvatski premijer odigrao ključnu ulogu u osiguravanju kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu.

– Jamačno, da nije bilo njega mi danas ne bismo bili u ovoj poziciji u kojoj jesmo. BiH je izvađena iz prašine, iz nekih niša, i stavljena na stol zalaganjem i inzistiranjem Vlade RH i gospodina Plenkovića. Sada je na nama koji činimo bh. institucije da neke stvari pokušamo ubrzati – kazao je Čović.

Po njegovim riječima, hrvatska strana u tom procesu daje veliki doprinos i pokušava pomiriti neke stvari koje su, kako je rekao, ponekad nepomirljive.

– Mi ne smijemo propustiti šansu da na jesen u potpunosti otvorimo taj proces, mi nemamo druge alternative do euroatlantskih integracija – dodao je Čović.

Izborni zakon
Na novinarski upit, Plenković je komentirao i pitanje Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako je taj zakon „preduvjet svega“.

– Izborni zakon je jedan od kriterija na europskom putu BiH, uz ovih nekoliko drugih zakona, i on je preduvjet svega. Zašto? Zato što je to temelj funkcioniranja svake države i svake demokracije i smatramo da Izborni zakon treba biti, prije svega, plod političkoga dogovora između stranaka u BiH, donesen od institucija BiH, na način da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i u praksi – kazao je hrvatski premijer.

Dodao je kako je hrvatski stav po tome pitanju jasan.

– Nedostatak „respecta“ prema Hrvatima kao konstitutivnom narodu, na način da im na teritoriju Federacije BiH, drugi i većinski narod izabere njihovog predstavnika u Predsjedništvo BiH, smatramo da je to nepravedno prije svega i politički pogrešno. To šalje poruku koja automatski ostavlja određene rezerve u međusobnim odnosima. Smatramo da se to može ispraviti, kad već ne može brojevima, onda pravednim Izbornim zakonom jer je to nešto što je dogovoreno u Daytonu. Ta praksa nametanja predstavnika se oživotvorila tek 2006. godine i do tada to nikome nije padalo na pamet, ljudi su se držali dogovorenog. Puno puta sam razgovarao s hrvatskim pregovaračima u Daytonu i nitko od njih nije ni slutio da bi se na ovaj način mogao izvrgnuti politički dogovor koji je osigurao mir u BiH, a preteča tog mira je bio i Washingtonski sporazum godinu dana ranije – zaključio je Plenković./Fena/HMS/