Na početku sjednice Vlade, hrvatski premijer Andrej Plenković osvrnuo se na obilježavanje 75. obljetnice masakra na Bleiburgu istaknuvši kako je u srednjoj i istočnoj Europi, pa tako i u Hrvatskoj, kraj Drugog svjetskog rata donio poraz fašističkog terora i ratnih strahota, ali nije donio demokraciju.
Plenković naveo je kako je prošli tjedan u Hrvatskoj i u Europskoj uniji (EU) obilježena 75. obljetnica kraja Drugog svjetskog rata i pobjede nad fašizmom.
„U zapadnoj Europi pobjeda nad fašizmom bila je ključna za uspostavu demokratskih poredaka koji su u poratnim godinama krenuli putem pomirenja, gospodarskog oporavka i ujedinjenja, kako bi se Europi donio trajan mir i onemogućio bilo kakav budući sukob. U srednjoj i istočnoj Europi kraj Drugog svjetskog rata donio je poraz fašističkog terora i ratnih strahota, ali nažalost, nije donio demokraciju. Naprotiv, donio je novi totalitarizam, odnosno komunizam koji je doživio svoj slom tek padom Berlinskog zida”, kazao je hrvatski premijer i nastavio:
„Takva je sudbina, nakon 1945. i sloma NDH, snašla i Hrvatsku koja je još gotovo pola stoljeća bila lišena slobode i demokracije. Dok je konac Drugog svjetskog rata u zapadnoj Europi donio kraj ratnim strahotama i fašističkim zločinima, u kojima posebno mjesto ima holokaust, u Hrvatskoj je svibanj 1945., nažalost, i sinonim za strašne poratne komunističke zločine. Tada su desetci tisuća ljudi, razoružanih vojnika poraženih snaga, ali i veliki broj civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima, od Bleiburga preko Tezna i duž Križnog puta, odnosno kolona smrti, pobijeni bez suda i zakapani bez groba. Sve se to događalo nakon službenog završetka Drugog svjetskog rata u Europi. Taj masovni zločin, kao i progoni i uhićenja svih takozvanih klasnih neprijatelja i neistomišljenika, kao i represalije prema Katoličkoj crvi, izazvao je nemir i strah kod velikog dijela hrvatskog naroda.”
Plenković se potom osvrnuo i na sudski proces protiv kardinala Alojzija Stepinca.
„Poratni montirani proces protiv blaženog kardinala Alojzija Stepinca, premda je u brojnim navratima glasno ustao protiv svih diskriminacija i osobno spasio brojne Židove i Srbe, dodatno je kompromitirao tadašnju vlast i proklamirana načela pravde. I to je razlog zbog kojega je dan-danas u Hrvatskoj taj odnos prema tom slojevitom i bremenitom razdoblju hrvatske povijesti izuzetno bolan i traumatičan”, rekao je Plenković.
“Iako je jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugog svjetskog rata izišla kao pobjednica, danas, 75 godina kasnije, prisjećamo se tog teškog poglavlja hrvatske povijesti te se sjećamo svih žrtava”, naglasio je hrvatski premijer.
On je u daljem izlaganju to prisjećanje “za suvremenu Hrvatsku koja je sazdana na slozi i jedinstvu hrvatskog naroda u Domovinskom ratu” nazvao “moralnom obvezom”.
“Samo trezvenim pogledom na traume iz prošlosti i pijetetom prema svakoj žrtvi moći ćemo izgraditi uistinu tolerantno društvo”, kazao je Plenković i dodao kako je to bila jedna od političkih oporuka prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je i sam bio sudionikom hrvatskog antifašističkog pokreta.
“Na nama je danas da na tim temeljima gradimo europsku Hrvatsku utemeljenu na demokratskim vrijednostima, na nama je da zajednički izgrađujemo društvo u kojem primičemo kulturu sjećanja, toleranciju i međusobno poštovanje”, zaključio je Plenković.