Published On: Sri, lis. 18th, 2017

PLENKOVIĆ: Budućnost BiH za nas je politički prioritet, uvodimo euro, a Pelješki most gradimo na svom teritoriju

Hrvatski premijer Andrej Plenković je Hrvatskom saboru podnio prvo Godišnje izvješće. Podijelio ga je u pet tematskih područja: Politika u čijem je središtu čovjek, Jačanje hrvatskog  gospodarstva, Pozitivne društvene promjene, Nacionalna sigurnost, Vanjska i europska politika. Poručio je kako je ova godina za Hrvatsku bila jedna od najizazovnijih – od prirodnih nepogoda, krize u Agrokoru, postupaka oko INE uz zahjevno međunarodno okruženje i konfiguriranje parlamentarne većine, prenosi HRT.

Ključno je pronalaženje rješenja za demografske izazove

Rješavanje demografskog pitanja je temelj ukupnog razvoja Hrvatske. Jedna smo od najstarijih europskih nacija, a u deset godina izgubili smo 3,4 posto stanovništva, rekao je. Gospodarski rast i ravnomjeran regionalni razvoj najbolja su demografska politika, rekao i dodao kako dodatne i aktivne mjere populacijske politike mogu činiti razliku. Nabrojio je neke mjere koje je uvela njegova Vlada: povećanje financijske potpore roditeljima, povečanje naknade nezaposlenim rodiljama, ali i zaposlenim roditeljima. Subvencionira se pola rate stambenog kredita mladima. Uz opće smanjenje poreznog rasterećanje, povećali smo osobni odbitak za djecu. Omogućili smo program subvencije izradnje novih vrtića i unapređenja postojećih. Pripremamo i paket novih demografskih mjera za iduću godinu, kazao je hrvatski premijer

Reforma za djecu roditelja različitih svjetonazora i uvjerenja

Prva je zadaća zaustavljanje procesa odlazaka mladih, rekao je i dodao kako je Vlada nastavila s obrazovnom reformom. Cilj Vlade je da se nakon dovršetka javne rasprave iduće školske godine krene s pilot projektima. Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada, jasno ukorijenjena identitetska pitanja, vrijednosni sustav, hrvatsku povijest, jezik i kulturu…

-Nastojimo uvažiti i pomiriti različita stajališta, što nije uvijek jednostavno i zahtjeva vremena, ali preduvjet je dugoročnog uspjeha reforme jer se ona odnosi na djecu roditelja različitih svjetonazora i uvjerenja, poručio je.

-Želimo razvijati tolerantno društvo. U Hrvatskoj raste površnost i senzacionalizam u društvu. U prvoj godni mandata naša Vlada je pokazala da se bori protiv demagogoije i populizma argumetnima i stručnošću’, rekao je Plenković i dodao kako je upravo zbog toga osnovano tzv. Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

Rasprava o Agrokoru – prilika za transformaciju društva

Kriza u Agrokoru – Revidirana izvješća pokazala su stanje u kompaniji proteklih godina. Nekontrolirani stečaj i propast Agrokora imao bi nesagledive posljedice na našu industriju: poljoprivredu, turizam, proračun, ali prije svega desetke tisuće osoba vezane uz Agrokor.

-Danas je svima jasno da vlada takav scenarij nije dopustila. Postupili smo koherentno i zakonito u skladu sa ustavnim vlastima. Zakonsko rješenje je spriječilo tsunami cijelog financijskog sustava. Zna se što je zadaća vlade te policije i DORH-a. Podržali smo i razgovore o Agrokoru u Saboru. Ovo je prilika za transformaciju cjelokupnog društva’, kazao je Plenković.

Koristi od uvođenja eura – ključni projekti LNG i Pelješki most

Plenković je rekao i kako su počele pripreme oko uvođenja eura te da će korist od toga imati građani i institucije. Dodao je kako se nakon toga otvara javna rasprava o uvođenju eura. Smatra da će uvođenje eura biti pozitivno za građane s kreditima s valutnom klauzulom.

Ključni energetski projekt je izgradnja LNG terminala na Krku za što su osigurana europska sredstva. Vlada nastavlja na prometnom povezivanju Hrvatske. Jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist člansta u EU je izgradnja Pelješkog mosta. Tehnički gabariti su dogovoreni s Bosnom i Hercegovinom  i Hrvatska je tada izašla u susret susjednoj zemlji. “Krajevi mosta grade se na hrvatskom teritoriju, a most će se nalaziti nad morskim prostorom koji pripada Hrvatskoj. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore iz BiH na izgradnju mosta.

Što će biti s INA-om

“Donijeli smo stratešku odluku o povratku Ine u državno vlasništvo. Osnovali smo savjet za pregovore s MOL-om. Proces je složen i mi mu pristupamo oprezno i postupno, ali s jasnim ciljem – INA-om u službi razvoja hrvatskog gsopodarstva. Neupitno je da s MOL-om imamo nesuglasica, ali postoji interes da INA dobro funkcionira.”, rekao je i dodao kako se paralelno odvija arbitražni postupak pred međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu i da su sva nadležna tijela gotovo svakodnevno angažirana na tom predmetu. “Drugi arbitražni postuipak, koji je pokrenuula Hrvatska, završio je pravovrijekom koji za Hrvastku nije povoljan jer održava status quo u upravljanju INA-om. Hrvatska ga kao država predana vladavini prava poštuje, ali smo zatražili njegovo poništenje.”

Europska unija i odnosi sa susjedima

Istaknuo je kako se Hrvatska zalaže za proširenje Europske unije, naročito na jugoistok Europe. Hrvatska veliku pozornost posvećuje odnosu s Bosnom i Hercegovinom s kojom nas kako kaže vežu posebne veze. ‘Budućnost BiH je za nas politički prioritet’, rekao je i dodao kako je izuzetno važno osigurati jednakopravnost triju konstitutivnih naroda.

Hrvatska u odnosu sa Srbijom ima brojnih otvorenih pitanja, među njima su i pitanje nestalih, kulturnih dobara, ali i regionalne jurisdikcije srbijanskog zakona o ratnim zločinima. ‘Ne prihvaćamo krivotvorenje povijesne istine, ‘Hrvatske ne da na Domovinski rat, jednako kao što branitelji nisu dali na Hrvatsku’, rekao je.

Neriješna je i granica sa Slovenijom. Ponovio je kako Hrvatska odlukuo arbitražnog suda neće primijeniti i kako se iz tog postupka povukla jer su otkrivena protupravni postupci s druge strane, ali i da Hrvatska sa Slovenijom želi dijalog i rješavanje otvorenih pitanja.

Cilj je ući u Schengen 2019.

‘Želimo doseći  tehničku spremnost za ulazak u jedinstveni europski prostor 2018. kako bi u Schenen ušli u mandat sadašnje Europske komisije godinu kasnije’ rekao je i dodao kako smo od lipnja spojeni na schengenski informacijski susatav dok je u travnju sa slovenskim premijerom Cerarom dogovoren prelazak sa sustavnih na ciljane pretrage što je omogućilo veći protok vozila i time pridonijelo uspješnoj turističkoj sezoni, kazao je hrvatski premijer Andrej Plenković, podnoseći izvješće Hrvatskom saboru nakon prve godine svog mandata./HMS/

Pravila ponašanja na Poskok.info ilitiga po stranjski Disclaimer