Plan za 21 laž: Milanovićev "plan za novi dan" kao Sanaderova "jamstvena

SJEĆATE se jamstvene kartice Ive Sanadera? Prije točno deset godina razdragani je Sanader, tada šef HDZ-a, dijelio tzv. jamstvene kartice u kojima je garantirajući svojim imenom i prezimenom te svojom čašću kao predsjednik “povijesne i najuglednije” hrvatske političke stranke za pet stvari od kojih neće odustati ni po – cijenu života. Tih pet stvari bili su smanjene poreza, gospodarski rast, rast zaposlenosti, rasta standarda i članstvo u Europskoj uniji i NATO.

Od 2003. godine pa do prošle 2011. godine od jamstvene kartice ostao je samo NATO u kojeg smo ušli dekretom bez referenduma.

Kao što je Sanaderova kartica izazivala podsmjeh političkih oponenata, a kod javnosti opravdani bijes neispunjenim obećanjima, danas taj primat ima SDP-ovski Plan 21 ili kako su to zvali “plan za novi dan”. Pa sjetimo se nekih od tih velikih parola, za koje danas premijer Milanović tvrdi da su bila sve, samo ne obećanja Vlade.

“Plan za novi dan: Visoku nezaposlenost zamijeniti visokim BDP-om” jedan je od glavnih slogana koji je ujedno bio “forte” govora kandidata Milanovića. Nezaposlenost danas probija rekorde dok je BDP zaista visoko, ali u minusu.  U odnosu na isto tromjesečje prošle godine BDP je realno manji za 1,9 posto. Izdaci za potrošnju kućanstava pali su za 3,5 posto. Izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) pali su za 0,6 posto. Izdaci za potrošnju države pali su za 0,4 posto. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 4,3 posto. Izvoz roba i usluga pao je za 0,1 posto. Uvoz roba i usluga pao je za 3,3 posto.

“Plan za novi dan: Naš posao je osigurati vaš posao”, bilo je na gotovo svim jumbo plakatima. Što je posao Vlade zaista ne znamo, no da nisu osigurali poslove to je sasvim jasno. Probali su i volontiranjem, ali ne ide pa ne ide, pa ne ide. Štoviše, još je i gore. Vlada ne samo da nije uspjela smanjiti nezaposlenost, već nije uspjela ni zaustaviti njen rast. U gotovo sedam mjeseci primjene Zakona o poticanju zapošljavanja broj nezaposlenih je porastao za gotovo 50 tisuća, odnosno za 16 posto! Nekoliko dana prije Božića broj nezaposlenih iznosio je 355 tisuća. Zgražali smo se kad je Severina u vrijeme premijerke Kosor nosila broš s brojem 317.625, a što bi danas Milanović i ekipa dali za tu brojku dok jurimo nezaustavljivo prema rekordu od 400 tisuća nezaposlenih.

“Plan za novi dan: Izvoziti ideje, a ne pametnu mladost” je krasan slogan. Štoviše, čim bi netko s bine spomenuo ovu rečenicu išao je spontani pljesak mladeži Kukuriku koalicije. Uvoz nam je i dalje u debelom deficitu u odnosu na izvoz. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u prvih deset mjeseci iznosio je 5,72 milijardi eura i 0,4 posto je niži nego u istom razdoblju lani. S druge pak strana apsolutni hit na Facebooku i dalje je grupa Mladi napustimo Hrvatsku. Ima gotovo 50 tisuća članova.  I svi oni imaju plan. Napustiti Hrvatsku!

“Plan za novi dan: Plivanje u moru, a ne u dugovima” jedan je od slogana koji je bio rezerviran za Slavka Linića u predizbornoj kampanji. Znate kako je završilo? Odnosno kakvo je trenutno stanje? Prema službenim podacima ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunske fondove te lokalnu državu iznosio je 176,5 milijardi kuna na kraju srpnja ove godine. Građani su daleko, daleko od mora. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 44,54 milijarde kuna na kraju listopada bila su blokirana 72.654 poslovna subjekta, kao i 242.192 građana čiji je ukupni dug iznosio 16,31 milijardu kuna.

“Plan za novi dan: Dug život, a ne život na dug”. E o tome se tek pričalo na seansama potencijalnih birača i kandidata Zorana Milanovića. Predizborni prijedlozi SDP-ovih čelnika bili su kako primjerice kamata na kredite u “švicarcima”  ne bi smjela biti veća od 4,5 posto. Današnji čelnik HNS-a, a bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić govorio je javno da bi “švicarske” kredite trebalo vratiti na početni iznos kuna i konvertirati u valutnu klauzulu euro s “kaznom” od jednog postotnog boda u povećanju kamatne stope. Ništa od toga. Donijeli su zakon o potrošačkom kreditiranju u kojem se ništa ne govori o nepromjenjivom dijelu kamate, koji čini fiksnu maržu banke. Isto tako, ta odredba ne primjenjuje se na kredite koji su ugovoreni prije stupanja na snagu toga zakona, a još uvijek su u otplati.

“Plan za novi dan: U plusu tri plaće, a ne u minusu da ti se plače”. Trebali su napraviti sve da plaće dolaze na vrijeme, a napravili su puno zakona koji ne pridonose rješavanju situacije. Trenutno dug građana iznosi 2,1 milijardi eura. Plaće naravno nisu u plusu; prema posljednjim podacima plaće za razdoblje od siječnja do rujna prosječno su iznosile u neto iznosu 5.453 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2011. godine realno niže za 2,1 posto.

 “Plan za novi dan: Plan21 je dijalog s građanima”. Dijalog s građanima sveo se na Facebook i objave na Twitteru. Tako su građani, ujedno i zaposlenici Vjesnika, preko te društvene mreže doznali eksluzivno da su ostali bez posla. Isto tako posebna su priča tzv. “Vladini volonteri” na društvenim mrežama koji su zaposleni bez javnog natječaja te imaju plaće do 6.000 kuna. Njihov posao svodi se copy-paste odgovore na različita pitanja.

“Plan za novi dan: Transparentno upravljanje državnom imovinom” bio je još jedan izborni slogan. Kada su došli na vlast promijenio se u “prodajmo sve što imamo”. Umjesto transparentnosti premijer je zaradio tužbu i to zbog toga jer se “državna imovina ne bi trebala prodavati temeljem razgovora u Vladi”. Na popisu državne imovine su 63 tvrtke, 97 ustanova, zemljišta, šume i vode. Dragutin Lesar upozorio je da su odluke o prodaji djela državne imovine donesene bez da je Sabor prije toga usvojio strategiju upravljanja državnom imovinom. Toliko o transparentnosti.

( index.hr )