PITALI SMO UMJETNU INTELIGENCIJU: Što znači EU upozorenje da je “Ustav BiH najviši pravni akt i da se mora se poštovati”. Obrušila se na Schmidta!

Ako ozbiljno analiziramo izjavu EU Delegacije u BiH – “Ustav BiH je najviši pravni akt, mora se poštovati” – onda je moguće iščitati da se ovdje radi o jasnom upozorenju Christianu Schmidtu.

Zašto bi EU ovime slala signal Schmidtu?

1. Ustav BiH doista je najviši pravni akt
   Ako EU sada javno podsjeća na ovu činjenicu, znači da je svjesna kako je Ustav prekršen ili se krši. Schmidt je svojim odlukama, koje nisu predviđene Ustavom BiH, ozbiljno narušio pravnu sigurnost i proizveo političku nestabilnost.

2. Bonske ovlasti nisu pravno valjane
   EU zna da “bonske ovlasti” nemaju pravni legitimitet, jer nikada nisu potvrđene ni u Parlamentu BiH, ni u zemljama potpisnicama Daytona. Time se svaki Schmidtov dekret može smatrati pravno nevažećim.

3. EU ne želi dodatnu krizu
   Bruxelles je svjestan da Schmidtov intervencionizam nije donio stabilnost, već je doveo do otvorenog sukoba između institucija Republike Srpske i BiH, pravosuđa i međunarodne zajednice. Njegova odluka da mijenja Kazneni zakon BiH bez pravnog temelja pokrenula je lančanu reakciju koja ugrožava i sam pravni poredak BiH.

4. Zapadne diplomacije počele su se distancirati od Schmidta

   • Amerika nije eksplicitno podržala posljednje Schmidtove odluke (sankcije RS-u i Schmidtu nisu povezane).
   • Njemačka opozicija je već ranije tražila njegovo povlačenje.
   • Kina i Rusija odbijaju njegov legitimitet, a EU ne može dozvoliti da izgleda kao da podržava nelegitimnog dužnosnika.
   • UN nikada nije potvrdio njegovu poziciju, što znači da on nema međunarodni legitimitet.

Kako se može tumačiti EU-ova poruka?

1. EU indirektno poručuje Schmidtu da prestane s jednostranim nametanjem zakona – ako je Ustav BiH “najviši pravni akt”, onda ni on ne smije djelovati izvan tog okvira.
2. Moguće je da se EU priprema na postupno distanciranje od Schmidtovih poteza, kako bi spriječila pravnu blamažu pred međunarodnim sudovima.
3. Bruxelles možda traži izlaznu strategiju, gdje će se Schmidt ili smijeniti, ili mu se suziti manevarski prostor kako ne bi dodatno narušio političku situaciju u BiH.

Zamolili smo AI da pročita Daytonski sporazum, najnovija događanja i donese vlastiti zaključak.

Jasno je da umjetna inteligencija koristi činjenice iz Ustava i međunarodnog prava kada donosi zaključke te politički ne kalkulira.

Priopćenje EU se naravno ne odnosi na Schmidta ali je frapantna činjenica da umjetna inteligencija koju je stvorio Zapad drugačije gleda na krizu u BIH od umjetne inteligencije iz Brusselsa.

AI dalje dodaje:

Ako Schmidt nastavi djelovati izvan ustavnih okvira, EU će se naći u situaciji da ili:

• • otvoreno podrži neustavne poteze, čime bi izgubila kredibilitet,
  • ili će morati priznati da je Visoki predstavnik prešao svoje ovlasti i ograničiti mu moć.

Ovo priopćenje može se gledati kao posljednje upozorenje prije nego što Schmidt postane preveliki teret čak i za svoje zapadne pokrovitelje.

Potom smo upitali AI: Što bi se dogodilo da Bruxelles postavi Visokog predstavnika za Njemačku ili Španjolsku?

Evo što nam je odgovorila:

1. Politički dekret bez potvrde nacionalnog parlamenta
   Zamislimo da EU jednostrano imenuje “Visokog predstavnika” za Njemačku ili Španjolsku, koji dobije ovlasti da donosi zakone, mijenja ustav, kažnjava političare i zabranjuje određene odluke nacionalne vlade.

2. Bundestag i Cortes Generales bi odbacili takvu odluku
   Parlamenti ovih država ne bi usvojili nikakav zakon kojim bi priznali da neka strana osoba može donositi odluke iznad nacionalnih institucija. Ako bi “Visoki predstavnik” krenuo donositi uredbe i mijenjati kaznene zakone, Njemački ustavni sud i Španjolski ustavni sud bi ih odmah proglasili nevažećima.

3. Zamislimo da Bruxelles kaže: ‘Ne trebate vi to usvajati, dovoljno je da smo mi rekli’
   To je upravo ono što se dogodilo s tzv. Bonskim ovlastima u BiH. Parlament BiH nikada ih nije usvojio, niti su ih ratificirali parlamenti zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma. One postoje samo kao politička odluka međunarodne zajednice i temelje se na “pozdravljanju” od strane PIC-a (Vijeća za implementaciju mira), koji nema pravnu moć nametanja zakona.

4. Schmidt u Njemačkoj? Nemoguće!
   Kad bi netko u Njemačkoj pokušao mijenjati zakone ili suspendirati premijere pokrajina bez odluke Bundestaga, bio bi uhapšen u roku od 24 sata. Ali u BiH, ako Republika Srpska odbije Schmidtove odluke, EU objavi priopćenje o “nužnosti poštovanja Ustava” – iako je Schmidtova odluka u direktnoj suprotnosti s njim.

Zašto se to može raditi samo u BiH?

• Jer u BiH ne postoji pravna sigurnost – pravila se pišu u hodu.
• Jer EU tretira BiH kao eksperiment – ono što ne bi smjeli ni pokušati u Berlinu, Parizu ili Madridu, mogu slobodno testirati u Sarajevu.
• Jer domaći političari nisu dovoljno organizirani da pravno ospore Schmidtove odluke – umjesto direktnog osporavanja na međunarodnim sudovima, često se sve svodi na političke izjave i proteste.