Pismo prostitutke: Trpimo svakodnevno različite vrste nasilja, to ne možemo prijaviti jer smo s druge strane

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad seksualnim radnicama (17. prosinca), Udruženje PROI iz Sarajeva objavilo je otvoreno pismo jedne prostitutke, kojim se želi skrenuti pažnja na prisutnost prostitucije te nasilja nad ženama koje pružaju seksualne usluge. Pismo je proslijeđeno predstavnicima vlasti, državnih institucija i agencija, sudstva, tužiteljstva, organizacijama za ljudska prava, građanima te međunarodnim i nevladinim organizacijama, a jedan od osnovnih apela je da se prostituciju ozakoni kako bi žene koje se njome bave imale veću zaštitu.

Pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovani, ja sam vaša sugrađanka, susjeda, sestra, kćerka, prijateljica i majka, ali sam i prodavačica ljubavi kako to u klasifikaciji zanimanja stoji. Međutim, većina me ljudi zove “prostitutka”, što mi ne smeta, jer to je moj izbor, to je moj posao i to je moj život. Veoma mi je stalo da čujete što vam želim reći i molim vas da odvojite nekoliko minuta u svom užurbanom dnevnom rasporedu i pročitate moje pismo. Govorit ću samo u svoje ime, iako znam da su moji problemi ujedno i problemi većine, ako ne i svih djevojaka i žena koje se bave prostitucijom u ovoj zemlji.
Ovim pismom obraćam se svim ljudima, muškarcima i ženama u Bosni i Hercegovini, a povod je konstantno ignoriranje i zanemarivanje populacije kojoj pripadam. Nadam se da ćete ovo nastaviti čitati otvorenog uma, bez predrasuda i zaista razmisliti o čemu govorim.
Dragi predstavnici vlasti, molim vas, da prije nego što se pozovete na zakone uzmete u obzir moje riječi i ne poderete ovo pismo. Želim vas upoznati sa nekim od najčešćih problemima sa kojima se ja i većina žena na “našem tržištu” susrećemo veoma često. U Bosni i Hercegovini prostitucija je kažnjiva zakonom. Svakodnevno trpimo različite vrste nasilja (psihičko, fizičko, seksualno i ekonomsko), ali zbog kriminalizacije ne možemo prijavljivati slučajeve nasilja, jer ako se deklariramo kao prostitutke, i same se nalazimo s druge strane zakona.
Prije nego što se pozovete na odredbe Krivičnog zakona i Zakona o prekršajima, koji su jedini službeni dokumenti u kojima se pitanja prostitucije navode, i to naravno, isključivo u kontekstu sankcije i restrikcije ove pojave, molim vas da se osvrnete i zapitate kakva rješenja za naše probleme u ovoj državi postoje? Iako smo i mi često žrtve nasilja, okrutnog postupanja i diskriminacije, nema službenog dokumenta niti strategije u kojima ima prostora za rješenje naših poteškoća.
Za ovu državu mi smo samo problem čije rješenje je jedino stroga zakonska sankcija koja nas udaljava od zdravstvenih, socijalnih, psiholoških, pravnih i ostalih servisa u kojima možemo potražiti pomoć za svoje osnovne potrebe za koje nitko u stvarnosti koju vi kreirate nema sluha.
Moje pismo je ujedno i moj apel da se osvrnete oko sebe, učinite nešto da se naši životi promijene, pružite nam alternativu i pomognete da naši problemi i naše potrebe dobiju prave odgovore i prava rješenja. Mi jednostavno samo želimo uživati osnovna ljudska prava koja nam, i u slučaju sukoba sa zakonom, neupitno pripadaju!
Dragi predstavnici medija, podsjećam vas da ne zaboravite da vaše riječi imaju moć, a da za riječi i mišljenja seksualnih radnica u mainstream medijima nema mjesta. Iz tog razloga u ime svih nas molim vas da ne zaboravite glavne etičke postulate svoje profesije, objektivnog i transparentnog izvještavanja i da u duhu sa tim pišući o nama utječete na svijest građana. Želimo da se čuje naš pravi glas!
Molimo vas da vaši novinski napisi ne budu izjednačeni sa opasnim stereotipima koji jednoglasno (katkad i neprikriveno) poručuju da se žena vrednuje isključivo prema njenim fizičkim atributima. Molimo vas da ne izražavate seksizam i ne objektivizirate nas kao žene, jer na taj način poručujete muškarcima da je sasvim prihvatljivo tretirati žene kao seksualne objekte.
Pitam vas, gdje su tekstovi o nasilju nad prostitutkama? I ako ih ima, kakvi su? Reći ću vam kakvi su vaši tekstovi o nama: gotovo su u potpunosti fokusirani na žrtvu prostitutku ili, vašim rječnikom rečeno, “prijateljicu noći” koja je svojim izgledom i ponašanjem sama doprinijela nastanku problematične situacije. Želim vam ukazati da su ovakvi prikazi vrlo opasni, jer oni značajno utječu na to kako članovi porote, suci, svjedoci i policajci formiraju mišljenje o postupku žrtve.
Ne želimo svaki put kada otvorimo novine vidjeti zastrašujuće, ponižavajuće i uvredljive portrete “nemoralnih prostitutki”, “prokletih kurvi” i “bezgrešnih djevica”! Borite se zajedno sa nama protiv ovakvih predrasuda jer naša opredijeljenost za ovaj posao rezultat je nemogućnosti boljeg izbora, a nerijetko i nemogućnosti da svoja znanja i vještine demonstriramo u drugačijem i društveno prihvatljivijem zanimanju.
Zapamtite koliko vaše riječi dobivaju na težini kada se slažu sa prevladavajućim mišljenjem ili ga podupiru i zato ih pažljivo birajte kada pišete i govorite o prostitutkama. Jednostavno, nemojte nam otežavati već dovoljno težak život.
Draga javnosti, vama sam htjela poručiti da me najviše boli kada stigma, diskriminacija i isključivanje dolaze od ljudi kojima sam mislila da mogu vjerovati. Možemo se složiti da različito mislimo o pitanjima – je li prostitucija gori ili bolji posao nego bilo koje drugo zanimanje?
U to ovdje neću ulaziti iako mislim da je tema zanimljiva i vrijedna rasprave. Mislila sam da imam sreću što ne živim više u državi i u vremenu gdje su žene mojeg zanimanja kamenovali. Ali, svojim predrasudama, zanemarivanjem i prezirom prema onome što radim, danas ste vi ti koji bacate kamenje na mene.
Svjesna sam da je moj rad moralno neprihvatljiv, ali također sam svjesna da sam uz to odgovorna majka, zahvalna kćerka, ljubazna susjeda, dobra prijateljica i poštena osoba. No, sumnjam da vi možete vjerovati u to, odnosno vjerovati da sve prostitutke nisu iste! Istina je, moje kolegice i ja nismo iste, štoviše vrlo smo različite, ali imamo jednu univerzalnu zajedničku karakteristiku – stigmu zbog koje smo zlostavljane i izložene diskriminaciji u svim životnim poljima.
Nemojte misliti da će negativni stereotipi i predrasude čiji ste i vi kreatori i prenosioci doprinijeti nestanku prostitutki i prostitucije, jer neće! Reći ću vam nešto, prostitucija je postojala, postoji, i postojat će i u budućnosti, u svim društvenim kontekstima, na svim prostorima i u svim vremenima, i to posve nezavisno od vaše i moje volje.
Za kraj sve vas molim ako ste, dok ste čitali ovo pismo, u bilo kojem trenutku osjetili neprijateljski ili agresivni ton, pokušajte shvatiti da je to zbog godina otvorene, sistemske, općeprihvaćene i podržane diskriminacije s kojom se susrećemo moje kolegice, ja i naši bližnji, od strane zdravstvenih ustanova, pravnog sistema, religija, medija, akademske zajednice i šire javnosti.
Želim vam ugodan dan,
Vaša “prostitutka”.