PICKER: Podnijeli smo prijavu, Lijanovići su najveći slučaj prevare koji imamo

Uprava “Hypo Alpe-Adria banke” u BiH, u saradnji s matičnom bankom u Klagenfurtu, podnijela je u ponedjeljak službene kaznene prijave Tužiteljstvu  BiH protiv bivšeg direktora banke Petra Jurčića i širokobriješke obitelji Lijanović, potvrdio je direktor Uprave „Hypo banke“  Alexander Picker za „Dnevni avaz“. On je rekao da su Lijanovići i Jurčić samo na kreditima odobrenim ovim tajkunima oštetili „Hypo banku“ za 32 milijuna eura.
– Postoji nekoliko kaznenih procesa koji se vode protiv bivše Uprave banke, kao i još nekoliko ljudi za koje mislimo da su prevarili „Hypo banku“. Smatramo da se to treba uraditi u potpuno fer i transparentnom okruženju. Tim procesom istraga upravlja se iz Klagenfurta. Mi potpuno surađujemo i sudjelujemo u cijelom procesu te dajemo sve što se od nas traži, naravno, u skladu s obavezom čuvanja bankarske tajne i zakonskom zaštitom podataka klijenata. Predali smo u ponedjeljak Tužiteljstvu BiH službenu kaznenu prijavu protiv braće Lijanović i Petra Jurčića, bivšeg direktora „Hypo banke“, te još nekoliko osoba. To je jedan od najvećih slučajeva koji imamo. Ovo je bila tema razgovora proteklih tjedana s Tužiteljstvom. To je kraj vrlo dugog procesa, ali svakako ne i kraj svih naših procesa protiv osoba koje su oštetile ili na neki način prevarile “Hypo banku“ u BiH, rekao je Picker.
Picker potvrđuje kako će biti još kaznenih prijava te da je ovo samo jedan od najvećih slučajeva.  ‘Ti krediti su odobravani od 2005. do 2008. godine. Nažalost, 2009. i 2010., koliko vidimo, korištene su da se neke stvari gurnu pod tepih. Srećom, ne toliko duboko.’, komentirao je slučaj Lijanović te dodao kako se radi o ošteti u više od 32 milijuna eura loših kredita, dok je u većini slučajeva počinjeno kazneno djelo prevara, korupcija, davanje mita…’
Na pitanje o kojem broju loših kredita govorimo,Picket ističe: – Treba napraviti distinkciju. Nasreću, imamo veliki broj dobrih kredita, ali, nažalost, i veliki broj loših kredita. Što se tiče problematičnih kredita, oni su na razini cijele BiH. Radi se o nekoliko stotina milijuna eura. Imali smo niz mjera u cilju reguliranja ove situacije. Praktično smo prebacili te kredite u tzv. lošu banku da bismo održali poslovanje “Hypo banke” u BiH na najvišoj razini i radili u interesu naših dobrih klijenata i, na kraju krajeva, našeg akcionara – države Austrije. Ekonomska situacija je takva da se dogodi da i neki dobri krediti odu s vremenom u lošu kategoriju. Ali prvenstveno zbog ekonomskih razloga. Međutim, moram reći da imamo veliki broj kredita za koje se u vrijeme izdavanja moglo reći da nisu dobri. Onda moramo vidjeti je li postojala kriminalna namjera ili se radilo o čistom nedostatku profesionalizma.
Koncentriramo se najviše na dio koji se tiče kriminalnih radnji. Krećemo s akcijom kad vidimo da kredit od samog početka nije bio dobar. Kada je „Hypo“ došao u BiH, imao je veoma ambiciozan plan i htjeli su brzo rasti, zbog čega je napravljeno mnogo pogrešaka. Ovakvih problematičnih kredita, ili klijenata, kako hoćete, “Hypo” ima i po ostalim zemljama članicama – u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj…
Procesi koje se vode u susjednim zemljama su i dalje u tijeku, rekoa je Picket te dodao kako je ‘ – Bitno je da smo počeli s tim, da guramo naprijed i da svi oko nas vide da smo ozbiljni da cijelu stvar dotjeramo do kraja. Ako postoji presuda u kriminalnim radnjama, nama je lakše raditi u ovom građanskom dijelu. Na kraju krajeva, hoćemo naš novac nazad, vrlo je bitno i da se loši momci strpaju u zatvor!
Pored „Hypo banke“, oštećeni je i ekonomija BiH kao i sami bh. građani, o kojem iznosu se radi, direktor Uprave je komentirao: – Definitivno postoji šteta za ekonomiju. Ukoliko loša kompanija dobije kredit, može se dogoditi da zajam ne dobije dobra kompanija koja bi rasla i vraćala svoj kredit. Zatim, mi moramo otpisati dio tih loših kredita, a samim tim nemamo profita, a time ćemo platiti i manje poreza. To je domino-efekt. Ako mi radimo s dobrim kompanijama, rastemo i mi i oni, zapošljavamo više ljudi, plaćamo više poreza… Mito je iz mnogo razloga loš za ekonomiju. To je, kolokvijalno rečeno, novac nacrno. On se prima, ali se ne vraća dalje u regularne ekonomske tijekove ekonomije. U koruptivnoj kompaniji, ali i društvu, svi su demotivirani jer se u ovakvim sustavima pošten rad ne isplati. U ovakvim slučajevima vlada sljedeća filozofija “ukoliko moj šef krade, zašto ne bih i ja”.
Iako je i dalje u teškoj situaciji, poslovanje  „Hypo banke“ se razvija dobro u našoj zemlji, ističe Alexander Picker te demantira špekulacije kako će se ova banka povući iz BiH.
dnevno.com.ba