Već tjednima traju navodne nedoumice unutar članica PIC-a, kako i u samom OHR-u što će uraditi sa institucijama FBIH nakon izbora. Većina članica smatra da federalne nadležnosti , većinu njih, ukoliko dođe do raspada FBIH, treba preuzeti država, kao i one nadležnosti koje FBIH dijeli s kantonima, dok se “jedna velika zemlja naklonjena Banja Luci” tome protivi smatrajući da će RS na taj način biti oštećena te da to neće proći bez reakcije.
Naime ukoliko se federalne nadležnosti prebace na državu, državna vlada bit će znatno jača, ne kao što je to danas Vijeće ministara, dok će kantoni ostati na istoj snazi. Jaka državna vlada ne odgovara Banja Luci. Iako će i oni sjediti u njoj.
Drugi razlog, prema našem izvoru, je taj što će se stvoriti ogroman nesrazmjer moći između RS-a i kantona, te će najjači utjecaj na državnu vladu imati RS ukoliko kantoni ne budu imali zajednički jezik u Vladi FR BIH.
Naš izvor tvrdi da drugi dio članica PIC-a smatra kako bi se nadležnosti buduće FR BIH trebale podijeliti sukladno Ustavu FBIH , tako da one koje su sada u nadležnosti i kantona i FBIH pripadnu kantonima, kako RS na njih ne bi imala utjecaj kroz državnu vladu, i i kako bi preuzeli odgovornost za funkcioniranje društva nakon sloma Federacije u jesen.
Problem OHR-u nije gašanje FBIH. Svjesni su da Sarajevo odbija opstanak FBIH u kojoj bi morali dijeliti rapodjelu moći s drugima, te da mu je primamljivija ideja jačanja državne vlade, uz cijenu rušenja FBIH. Očito je da su bošnjačke partije pojasnile OHR-u da idu na sve il ništa, te da će radije potpisati gašenje FBIH nego ju pristati dijeliti s predstavnicima malobrojnijih naroda.
U Sarajevu su stava da bi rušenje FBIH s vremenom moralo dovesti do kantonizacije RS-a. U RS-u se tome naravno protive te tvrde da je Ustav RS-a jasan.
U svakom slučaju, kako saznajemo, stav u OHR-u je da će biti prava umjetnost oformiti takvu vladu BIH koja će imati legalitet i legitimitet i koja će preuzeti na sebe odgovornost za funkcioniranje područja nekadašnje FBIH a da tim područjem ne upravljaju ministri iz RS-a. Ili će RS pristati da se ne miješa u odluke koje se odnose na teritorij nekadašnje FBIH.
Podsjećamo, nakon što su sarajevske stranke odbile provesti odluku Ustavnog suda BIH, rok za donošenje Izbornog zakona je samo 2 tjedna. I teško da će se netko u Sarajevu do tada predomisliti oko toga.
BIH već za dva tjedna postaje Federalna država sastavljena od 12 federalnih jedinica budući da federalne institucije sukladno Ustavu više neće moći zaživjeti. One sa za 2 tjedna samoponištvaju odlukom BH parlamenta. Koji je odbio izglasati izmjene neustavnog zakona.
Za funkcioniranje sustava jamči PIC i OHR. Na njima će biti odlučujuća uloga kako državu koja je samoj sebi odlučila ugasiti jedan od dva entiteta, osnažiti da nakon izbora postane funkcionalna, a da ponovno ne naprave pogrešku koja će dodatno BIH zaviti u crno.
Mnoštvo političkih analitičara smatra da je samourušavanje FBIH dobar put za demokratizaciji BIH i relaksaciji odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Nakon raspada FBIH Hrvati će imati većinu u 4 federalne jedinice u BIH.
Domovi naroda više neće postojati.
Pred BIH je krizno vrijeme, kada se potpuno urušava njen Ustav. Bilo bi stoga važno da politike u Sarajevu shvate, kako bi nametanje hrvatskog člana Predsjedništva, u vremenu kada BIH prelazi prirodno iz daytonske u bruxellsku fazu, nametanje člana predsjedništva bilo kontraefektno i protivno interesu svih BIH građana.
Podsjećamo, prema planovima međunarodne zajednice, koji se još ne objavljuju, cilj je da se BIH pretvori u federaciju tri građanske federalne jedinice s etničkim većinama. Na taj način rješilo bi se nacionalno pitanje na srednjoj razini te bi BIH mogla imati državnu građansku vladu i jednog predsjednika ukoliko osvoji više od 50% glasova i s određenim stupnjem disperzivnosti glasa iz sve tri federalne jedinice.
U suprotnom bi jedan dio mandata Predsjednika obavljao pobjednik u svakoj od tri federalne jedinice.
Država bi postala jeftin i funkcionalan hibrid građanske republike i federacije.
Ta ideja postaje sve prihvatljivija kako među građanskim tako i među etnonacionalnim liderima u BIH, a sa simpatijama ju gledaju i u Bruxellesu i u SAD-u.