Pašalić: Za 20 godina BiH ostala bez 900 tisuća ljudi

Ukupni demografski gubici u BiH usljed rata iznose oko 900.000 ljudi, rekao je sinoć predsjednik Savjeta za demografsku politiku Republike Srpske Stevo Pašalić na promociji svoje knjige “Demografski gubici u BiH (1991-2011)” u Zvorniku, javila je SRNA, a prenose mediji u RS
“U najkraćem, mogu reći da su u BiH za 20 godina ukupni demografski gubici iznosili oko 900.000 ljudi. To znači da bi BiH danas mogla imati 4.700.000 stanovnika, a, prema procjenama, ima ih oko 3.800.000”, izjavio je Pašalić, koji je i ekspert u Haškom tribunalu.
Prema njegovim riječima, u knjizi su sublimirani podaci prikupljani tijekom rata i nakon rata, a dijelom je proizašla i iz vještačenja u Hagu u dva procesa, kada je Pašalićev ekspertski izvještaj sudsko vijeće u cjelosti prihvatilo.
Pašalić navodi da se demografski gubici mogu klasificirati na izravne  ratne gubitke, kojih je u BiH, prema njegovim proračunima, bilo oko 110.000, gubitke nataliteta usljed rata (oko 140.000 ljudi), te na migracijske gubitke, koji su u BiH najveći.
“Tijekom  rata je izvan granica BiH otišlo oko 1.000.000 ljudi, vratio se značajan broj, a ostalo ih je oko 527.000. Procjena je da je BiH napustilo u poslijeratnom razdoblju još oko 120.000 ljudi, tako da su migracijski demografski gubici oko 645.000 ljudi”, rekao je Pašalić.
On je istakao da su ukupni gubici Republike Srpske 306.000 ljudi.
Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović naglasio je da djelo Pašalića predstavlja veliki doprinos za utvrđivanje istine o broju žrtava u ratu u BiH.
Prema njegovim riječima, broj ratnih žrtava je u BiH sporno pitanje kojim se često manipulira, javlja Srna.
“I Haški tribunal koristi na suđenjima podatke o demografskim gubicima i mi smo svjedoci da su oni različiti. Pašalić je svojim istraživanjima pokušao da na bazi znanstvenog rada utvrdi koliki su ti gubici i da demistificira ovo pitanje”, rekao je Velimirović.
On je naglasio da je jako važno da se objavi sve ono što se istražuje kako bi se javnost upoznala o utvrđenim podacima.
“Naš cilj je da o svom radu upoznamo ne samo našu, već i međunarodnu javnost. Zato ćemo ubuduće više publikacija prevoditi i izdavati izvan naših prostora, kako bi međunarodna javnost imala informacije o onome što se događalo u ratu u BiH”, istakao je Velimirović.